{"id":35325,"date":"2020-11-25T11:00:48","date_gmt":"2020-11-25T10:00:48","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35325"},"modified":"2020-11-25T10:59:57","modified_gmt":"2020-11-25T09:59:57","slug":"orbanova-klopka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35325","title":{"rendered":"Orb\u00e1nova klopka"},"content":{"rendered":"\n

Stvari se jo\u0161 nisu pomaknule s mrtve to\u010dke. Veto Ma\u0111arske i Poljske na izglasavanje prora\u010duna Europske unije i financijskog paketa za oporavak (ukupno 1,8 bilijuna eura) i dalje je na snazi, a nisu nazna\u010deni ni smjerovi eventualnog kompromisa. Vrijeme polako curi i do kraja godine bi se moralo izna\u0107i rje\u0161enje. O detaljima samog veta, ideolo\u0161kim i proceduralnim, te pregovara\u010dkim polugama smo ve\u0107 pisali pro\u0161log tjedna<\/a>. No, valjalo bi predo\u010diti i ne\u0161to \u0161iru politi\u010dko-ekonomsku sliku koja nadilazi usko shva\u0107ene interese i sugerira ne\u0161to ozbiljnije \u0107orsokake od ideolo\u0161ke rigidnosti isto\u010dnih \u010dlanica i materijalnih interesa u\u017ee Orb\u00e1nove klike.<\/p>\n\n\n\n

Vratimo se na metode saniranja pro\u0161le financijske krize u Europskoj uniji i ideolo\u0161ke narative koji su ih pratili. Zanemaruju\u0107i neka po\u010detna kolebanja, ubrzo je postalo jasno da se uzroci krize prije sve pronalaze u mentalitetnim okvirima: \u0161tedljivi i marljivi sjever s jedne te rastro\u0161ni i non\u0161alantni jug s druge strane. Jedino su rje\u0161enje mjere \u0161tednje kako bi se ju\u017enjaci “popravili” – i mentalno i fiskalno. Bez obzira na rezolutnost Bruxellesa i Berlina, \u0161tednja ipak nije dovela do konvergencije, kako glasi omiljeni pojam unutar briselskog \u017eargona, izme\u0111u sjevera i juga. Zaostatak se nije smanjivao. Ne bi taj zaostatak bio prevelik problem da nije po\u010deo zadobivati i raznolike politi\u010dke obrise. Diljem juga su se po\u010dele pojavljivati raznolike politi\u010dke opcije koje ozbiljni \u017eurnalizam po refleksu svrstava u “globalni populisti\u010dki val”. Ostavimo trenutno po strani politi\u010dku dijagnostiku. Ono \u0161to je klju\u010dno jest da su te opcije svojim djelovanjem i popularno\u0161\u0107u po\u010dele ozbiljno naru\u0161avati legitimitet Europske unije. Nije joj ba\u0161 prijetio raspad, ali nije bilo ni puno onih koji bi ju poku\u0161avali spasiti u takvom slu\u010daju.<\/p>\n\n\n\n

Polako se u briselskim odajama, barem na razini PR-a, po\u010dela javljati tendencija oslikavanja ne\u0161to druk\u010dije Europe s ve\u0107im stupnjem integriranosti juga. Pandemijska kriza je samo ubrzala tu tendenciju. Labavljenje fiskalnih pravila i svojevrsni ideolo\u0161ki zaokret koji bi se zasad mogao svesti na to da kejnzijanizam vi\u0161e nije ilegalan otvorili su prostor za retori\u010dki uvjerljiviji zagovor “europskih vrijednosti”. Prigovori famozne “\u0161tedljive \u010detvorke” na uvjete pandemijskog paketa pomo\u0107i su odstranjeni relativno lako, pogotovo zato \u0161to Njema\u010dka vi\u0161e nije bila na njihovoj strani. A poslovna udru\u017eenja su postala sklona paketima pomo\u0107i jugu koji vi\u0161e nisu uvjetovani brutalnim mjerama \u0161tednje. Jer znaju da se tako stvara potra\u017enja i za njihovim proizvodima. Uglavnom, postalo je o\u010dito da je barem retori\u010dki sna\u017enija integracija sjevera i juga trenutno klju\u010dni ideolo\u0161ki projekt Unije<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Postalo je o\u010dito svima pa tako i Viktoru Orb\u00e1nu. Iako se on zajedno s poljskim kolegama ve\u0107 godinama prepire s Bruxellesom oko “vladavine prava” kao uvjeta za pristup europskim fondovima, \u010dini se da je sada nanju\u0161io jo\u0161 povoljniji omjer snaga. Naime, on jako dobro zna da Europska unija i Njema\u010dka ne\u0107e dopustiti da im spomenuti ideolo\u0161ki projekt zapne i da sredstva pomo\u0107i ne stignu u Rim, Madrid ili Atenu. Tako\u0111er, zna i da ne\u0107e riskirati budu\u0107nost njema\u010dke autoindustrije u Ma\u0111arskoj koju Orb\u00e1n itekako teto\u0161i. I tu se kriju klju\u010dni razlozi za\u0161to bi Angela Merkel mogla popustiti i ne vezati striktno vladavinu prava uz distribuciju financijskih sredstava. Ili ju vezati tako da nikoga ne obvezuje na ni\u0161ta. Naime, kako u svojoj analizi plasti\u010dno pokazuje Gabor Schiering<\/a>, njema\u010dka autoindustrija koja ima pogone u Ma\u0111arskoj posredno profitira od dijeljenja EU sredstava bez efektnog nadzora.<\/p>\n\n\n\n

Pored toga \u0161to se tim putem bogati Orb\u00e1nova klika, uspje\u0161no izvla\u010denje europskog novca koje je jo\u0161 2019. pohvalila i Angela Merkel, ostavljalo je prostora ma\u0111arskoj vladi za subvencije i olak\u0161ice prema stranim ulaga\u010dima, pogotovo onima iz njema\u010dke autoindustrije koja je klju\u010dni ekonomski motor u Ma\u0111arskoj. Kad javne investicije mo\u017ee\u0161 financirati europskim novcem onda si mo\u017ee\u0161 priu\u0161titi i manje prora\u010dunske prihode i tako smanjiti porez na dobit i pru\u017eati porezne olak\u0161ice stranim investitorima. Kao i subvencije: naime, Audi je u periodu od 2010. do 2014. dobio \u010detiri puta vi\u0161e subvencija od ma\u0111arske nego od njema\u010dke dr\u017eave. Orb\u00e1n je ulazio u sukobe sa stranim kapitalom u bankarskom, medijskom i energetskom sektoru kako bi otvorio ne\u0161to prostora za nacionalnu bur\u017eoaziju i nabildao imid\u017e antiimperijalista, ali kad je u pitanju industrija tu je najdobrohotniji liberal na svijetu. To se vidi po tome i \u0161to je Peter Szijj\u00e1rt\u00f3, ministar vanjskih poslova i trgovine, prije koji dan usred sukoba oti\u0161ao posjetiti njema\u010dke industrijalce.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, stvar je puno kompleksnija od demokracije i vladavine prava ili neposrednih interesa nekolicine aktera. Posrijedi je tip “razvojnog modela” od kojeg koristi imaju politi\u010dko-ekonomske elite u Ma\u0111arskoj i njema\u010dka industrija. Ako u sve to uklju\u010dimo nove ideje dublje politi\u010dke i ekonomske integracije sjevera i juga te nu\u017enu financijsku pomo\u0107 u pandemijskom kontekstu onda vidimo kakvi su ulozi u igri. Neposredno dubinsko rje\u0161enje ne postoji jer su rizici preveliki. Pitanje je samo tko \u0107e se dosjetiti najprakti\u010dnijeg retori\u010dkog rje\u0161enja kako bi se financijska pipa odvrnula. A dugoro\u010dno \u0107e se prije nametnuti “tr\u017ei\u0161no rje\u0161enje” koje \u0107e njema\u010dkim kompanijama nametnuti prijelaz na elektri\u010dne automobile nego politi\u010dko koje bi Orb\u00e1nu zavrnulo ruku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stvari se jo\u0161 nisu pomaknule s mrtve to\u010dke. Veto Ma\u0111arske i Poljske na izglasavanje prora\u010duna Europske unije i financijskog paketa za oporavak (ukupno 1,8 bilijuna eura) i dalje je na snazi, a nisu nazna\u010deni ni smjerovi eventualnog kompromisa. Vrijeme polako curi i do kraja godine bi se moralo izna\u0107i rje\u0161enje. O detaljima samog veta, ideolo\u0161kim […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":35328,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[287],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-35325","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-madarska","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35325","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35325"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35325\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35330,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35325\/revisions\/35330"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35328"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35325"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35325"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35325"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35325"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35325"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35325"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35325"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}