{"id":35301,"date":"2020-11-23T13:29:43","date_gmt":"2020-11-23T12:29:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35301"},"modified":"2020-11-23T14:12:07","modified_gmt":"2020-11-23T13:12:07","slug":"lazne-dihotomije-europskih-poduzetnika-i-njihova-klimatska-kavga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35301","title":{"rendered":"&#8220;La\u017ene dihotomije&#8221; europskih poduzetnika i njihova klimatska kavga"},"content":{"rendered":"\n<p>BusinessEurope, najve\u0107a europska udruga poslodavaca koja broji preko 20 milijuna \u010dlanova (firmi) objavila je priop\u0107enje kojim propituje &#8220;vrijednost i vjerodostojnost&#8221; ekonomske analize na temelju koje je Europska komisija osmislila svoje klimatske ciljeve do 2030. godine. Oni smatraju da je EK bila &#8220;previ\u0161e optimisti\u010dna kada je analizirala tro\u0161kove i koristi od podizanja klimatskih ciljeva EU-a do 2030. godine&#8221;. Nikako se ne sla\u017eu sa stavom predsjednice Komisije Ursule von der Leyen da su &#8220;o\u0161trije klimatske politike nova &#8216;strategija rasta&#8217; bloka&#8221;. Smatraju da se &#8220;svaki temeljni scenarij&#8221; u analizi tro\u0161kova i koristi koji prati Komisijin klimatski ciljni plan za 2030. godinu &#8220;provodi s podacima prije COVID-19 i ne uzima u obzir ekonomske u\u010dinke (pandemije)&#8221;. BusinessEurope se pita: &#8220;analiza osjetljivosti temelji se na pretpostavci brzog oporavka, ali \u0161to ako o\u010dekivani gospodarski oporavak traje dulje od predvi\u0111enog?&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Posebno im je zasmetao termin rasta, jer rast koji je \u010dini se dovoljan Komisiji, nije ni pribli\u017eno zadovoljavaju\u0107 za biznismene, jasno je to iz <a href=\"https:\/\/www.euractiv.com\/wp-content\/uploads\/sites\/2\/2020\/11\/2030-impact-assessment-points-2020-11-BusinessEurope-Comments-2030-Impact-assessment-1.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">njihovih izra\u010duna<\/a>. Dok bi se EK zadovoljila sa svakim rastom koji nije negativan, poduzetnicima maleni rast zna\u010di manju profitnu stopu, lo\u0161ije pozicije na burzama te gubljenje pozicije koju bi imali da nema svih tih dosadnih klimatskih mjera.<\/p>\n\n\n\n<p><a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.businesseurope.eu\/sites\/buseur\/files\/media\/position_papers\/iaco\/2020-06-22_businesseurope_input_public_consultation_2030_climate_target_plan_v2.pdf\" target=\"_blank\">BusinessEurope<\/a> se navodno sla\u017ee s europskim klimatskim planom za 2050. godinu, ali smatraju da je postro\u017eenje kriterija do 2030. pogre\u0161an pristup jer ne osigurava zadovoljavaju\u0107i rast. Postoje\u0107e stope ekonomskog rasta dugoro\u010dno su neodr\u017eive. One po\u010divaju, izme\u0111u ostalog, na eksploataciji neobnovljivih resursa dok se ciklus povrata investicija u obnovljive izvore mjeri dugoro\u010dno, \u0161to nije u skladu s logikom kapitala koja zahtijeva \u0161to br\u017ei povrat ulaganja. I dok se EU pod teretom korona krize i medicinske cijene zaga\u0111enja trudi na razli\u010dite sitne na\u010dine promijeniti kriterije kojima se mjere ekonomski rast i uspjeh ekonomskih politika, biznismeni i dalje ignoriraju &#8220;vrijednost i vjerodostojnost&#8221; ne\u0161to humanijih politika naspram kojih ideologija \u010disto ekonomskog rasta gubi na svojoj &#8220;vrijednosti i vjerodostojnosti&#8221;. Tome svjedo\u010di i \u010dinjenica da je posljednje dvije godine u mejnstrim medijima sve lak\u0161e prona\u0107i tekstove koji zazivaju kraj mjerenja ekonomskog uspjeha s obzirom na rast BDP-a \u0161to je u slu\u010daju izra\u010duna BusinessEurope i dalje temeljna metrika rasta i uspjeha, da ne ka\u017eemo &#8220;vrijednosti i vjerodostojnosti&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">&#8220;Vrijednost i vjerodostojnost&#8221;<\/h2>\n\n\n\n<p>Priop\u0107enje BusinessEurope izazvalo je reakciju &#8220;proklimatskog poslovnog lobija&#8221; koji se zove &#8220;Princ of Wales&#8221; (broji svega 16 \u010dlanova), kojim upravlja Sveu\u010dili\u0161te u Cambridgeu, a \u010diji je najblagoglagoljiviji predstavnik multinacionalka <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.unilever.com\/brands\/\" target=\"_blank\">Unilever<\/a> (Dove, Axe, Domestos, Cif, Ben i Jerry, Hellman&#8217;s, Lipton, Magnum\u2026) koja je kao slogan odabrala simbolikom semanti\u010dki bremenito &#8220;odr\u017eivo \u017eivljenje&#8221; usprkos tome \u0161to i dalje kao ambala\u017eu za ve\u0107inu svojih proizvoda koristi plastiku. Princ od Walesa je dakle skupina proklimatski nastrojenih korporativnih grupa. <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.euractiv.com\/section\/energy-environment\/news\/business-groups-clash-over-eus-2030-climate-goal\/\" target=\"_blank\">Unilever<\/a> promovira tu skupinu lobista kao ekolo\u0161ki osvije\u0161tenu, pa iz pozicije autoriteta opominju BusinessEurope kako je &#8220;jedno od najopasnijih na\u010dina razmi\u0161ljanja na svijetu uspostavljanje la\u017ene dihotomije izme\u0111u odr\u017eivosti i gospodarskog rasta.&#8221; Oni pak smatraju da \u0107e &#8220;revolucija&#8221; tehnologija s niskim udjelom ugljika biti procvat novih radnih mjesta te stoga isti\u010du kako &#8220;sna\u017eno podr\u017eavaju cilj EU 2030.&#8221; te smatraju da \u0161to je &#8220;dobro za okoli\u0161, dobro je za \u017eivot, i dobro za rast.&#8221; <\/p>\n\n\n\n<p>Ina\u010de, BusinessEurope na\u0161la se u nebranom gro\u017e\u0111u 2018. godine kada je <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.euractiv.com\/section\/climate-environment\/news\/business-lobby-prepares-pushback-against-eu-climate-goals-update\/\" target=\"_blank\">Euractiv objavio njihov memo<\/a> u kojem se protive zelenim planovima Europske unije, vi\u0161e manje s istim argumentima (rast i BDP) koje su sada malo opreznije frejmali u obliku manjka kvalitete Europskih planova.<\/p>\n\n\n\n<p>Budu\u0107i da nitko nije zadovoljan europskim klimatskim planom, od ekologa koji upozoravaju da mjere koje je EU pripremila ne\u0107e uspjeti ispuniti cilj nu\u017ean za dugoro\u010dni opstanak civilizacije, preko raznih zemalja \u010dlanica koje uvelike ovise o tradicionalnim ekonomskim na\u010delima, pa do samih europskih biznismena i lobista, paradoksalno, \u010dini se da se stvari u EU ipak mijenjaju. Ovaj primjer koji se vrti oko pitanja nadoknade rasta i oporavka ekonomije u okviru tradicionalnih ekonomskih kategorija, najbolji je pokazatelj da stvari zaista vi\u0161e nisu iste kao \u0161to su donedavno bile. Sjetite se da smo prije samo deset godina stezali remene, odricali se i po\u010deli dobivati nadimke uhljebi da bi danas takve politike bile gotovo pa prekri\u017eene. Tako je i nobelovac u polju ekonomije Joseph Stiglitz u <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/commentisfree\/2019\/nov\/24\/metrics-gdp-economic-performance-social-progress\" target=\"_blank\">Guardianu<\/a> 2019. godine pozvao na odustajanje od mjerenja BDP-a, jer u klimatskoj krizi takva metrika ni pribli\u017eno ne mjeri sve ono \u0161to je bitno za civilizaciju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>BusinessEurope, najve\u0107a europska udruga poslodavaca koja broji preko 20 milijuna \u010dlanova (firmi) objavila je priop\u0107enje kojim propituje &#8220;vrijednost i vjerodostojnost&#8221; ekonomske analize na temelju koje je Europska komisija osmislila svoje klimatske ciljeve do 2030. godine. Oni smatraju da je EK bila &#8220;previ\u0161e optimisti\u010dna kada je analizirala tro\u0161kove i koristi od podizanja klimatskih ciljeva EU-a do [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35306,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1145,1143,228,727,1144],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-35301","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-bdp","tag-businesseurope","tag-ekonomija","tag-klimatska-kriza","tag-udruga-poslodavaca","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35301"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35301\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35314,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35301\/revisions\/35314"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35306"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35301"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35301"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35301"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35301"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}