UN-ova Me\u0111unarodna pomorska organizacija (IMO) donijela je napokon paket mjera za pove\u0107anje efikasnosti brodskih goriva s ciljem smanjenja stakleni\u010dkih plinova. No, umjesto ambicioznog pro-klimatskog plana \u010deka nas neometano zaga\u0111enje planete jo\u0161 deset klju\u010dnih godina. Gorki dojmovi koje sudionici konferencije objavljuju na Twitteru navode nas na zaklju\u010dak da je ugovor toliko lo\u0161 da \u0107e dopustiti daljnje neometano ispu\u0161tanje stakleni\u010dkih plinova u brodarskom prometu. Ugovor stupa na snagu unutar dvije godine te se sastoji od kratkoro\u010dnih tehni\u010dkih i operativnih mjera za sanaciju ispuha putem smanjenja snage brodskog motora i uvo\u0111enja mjera za mjerenje stakleni\u010dkih plinova na brodovima. Njihov \u0107e u\u010dinak biti smanjenje od jedan posto ukupnih brodarskih emisija dok se u istom periodu (do 2030.) o\u010dekuje porast ispuha plinova od 15 posto.<\/p>\n\n\n\n
Kao da vi\u0161e manje neometano zaga\u0111enje mora o kojem smo pisali ljetos u tematu<\/a> nije dovoljno, ova organizacija si je jednostavno dala odrije\u0161ene ruke da i dalje postupa po principu business as usual. Gotovo potpuni manjak kontrole nad najjeftinijim oblikom globalne trgovine, odnosno samoregulacija, i u ovom se primjeru pokazuje kao potpuno proma\u0161eni koncept koji jednostavno ne smije postojati u globalnoj ekonomiji. Budu\u0107i da je prioritet profita pod svaku cijenu toliko sna\u017ean da ni prijetnja kraja svijeta ne mo\u017ee zaustaviti taj galopiraju\u0107i kancerogeni princip. Aktivisti<\/a> smatraju kako je ovaj ugovor ekvivalent koncesije na slobodno pove\u0107anje uglji\u010dnog otiska. <\/p>\n\n\n\n Nakon dugih i napornih pregovora IMO je dogovorio plan<\/a> koji \u0107e smanjiti emisije brodskog prometa za spomenutih jedan posto u idu\u0107oj dekadi. Oto\u010dne zemlje koje ve\u0107 osje\u0107aju posljedice podizanja razine oceana prozvale su pregovore “ekstremno toksi\u010dnima”. Twitter komentari svjedo\u010de da je EU potpisala ugovor vi\u0161e iscrpljena samim procesom, nego odu\u0161evljena njegovim ishodom, i jer smatra da je bilo kakav dogovor bolji od nikakvoga. Krnji plan kojeg su osmislile Njema\u010dka, Francuska i Japan u kon\u010danoj verziji jo\u0161 je gori od onoga \u0161to se u samom po\u010detku smatralo kompromisom, pa epitet “sramotan” nije pretjeran. Prema interpretacijama zelenih stru\u010dnjaka i novinara, zapravo omogu\u0107ava neometan porast brodarskih emisija plinova. \u0160tovi\u0161e, prema njihovim procjenama taj bi porast u idu\u0107oj dekadi iznosio 15 posto, odnosno s prilagodbom nakon implementacija mjera sporazuma \u2013 porast stakleni\u010dkih plinova \u0107e iznositi 14 posto.<\/p>\n\n\n\n Dakle kako bi IMO uspio ispuniti svoju ulogu u globalnom cilju redukcije stakleni\u010dkih plinova za 50 posto do 2050. a s obzirom na razine iz 2008. godine, emisije u brodarstvu morale bi pasti za 15 posto do 2030. S ovakvim ugovorom, umjesto toga, one \u0107e rasti za barem isto toliko. No, ako bi se brodarstvo prisililo da smanji svoje emisije u skladu s Pari\u0161kim sporazumom (kako bi se rast prosje\u010dne temperature zadr\u017eao na 1.5C) ono bi moralo izgubiti 70 posto svojih emisija do 2030. Umjesto tih 70 posto, oni su pristali na smanjenje od jedan posto. Ovaj sporazum je toliko o\u010dajan da su arhitekti Pari\u0161kog sporazuma koji ina\u010de samo promatraju procese, rijetko se uklju\u010duju\u0107i (jer avijacija i brodarstvo nisu eksplicitno regulirani Pari\u0161kim sporazumom), apelirali na delegate u IMO da stave veto na ovaj sporazum.<\/p>\n\n\n\n Obi\u010dno u Biltenovim tekstovima, u naglim promjenama politika poku\u0161avamo staviti fokus na socio-ekonomsku stranu bilo koje pri\u010de. Stoga upozoravamo na poljske radnike u ugljenokopima i nu\u017enosti socijalnih za\u0161tita prilikom uvo\u0111enja novih klimatskih politika. No ovdje je situacija dijametralno obrnuta. Nema nijednog razloga da se svjetska flota od 60.000 brodova u idu\u0107ih deset godina makar po\u010dne rapidno zamjenjivati pogonima na plin i druga goriva koja makar malo pobolj\u0161avaju postoje\u0107u situaciju. Gradnja takvih ili sli\u010dnih samo zelenijih ekolo\u0161kih brodova je skupa i zahtijeva visoko specijalizirana znanja koja pokre\u0107u ekonomije cijelih zemalja, ali zaustvrat mobilizira cjeokupnu ekonomiju i stvara kvalitetna radna mjesta. Sna\u017ena jugoslavenska brodogradnja<\/a> dr\u017eala je na \u017eivotu brojne druge industrijske grane koje su umrle nakon nje.<\/p>\n\n\n\n U primjeru brodarskog zaga\u0111enja planete, ako gledamo interese raznih socijalnih kolektiva, jedini s interesom za ovakvim sporazumom su brodovlasni\u010dki, u \u010dije se d\u017eepove slijevaju profiti koje privatni vlasnik nije spreman ulo\u017eiti natrag u proizvodnju, a sve s tako jednostavnim lijepim ciljem: sprije\u010diti daljnje globalno zatopljenje i \u0161esto izumiranje vrsta. Sve manje je neiskori\u0161tenih rije\u010di kojima se ove poruke mogu poslati, a vrijeme te\u010de. Idu\u0107i korak je na dr\u017eavama koje jo\u0161 uvijek imaju mehanizam naplate emisija ugljika i nadajmo se da \u0107e kazniti brodarsku industriju za ovakvo nepo\u0161tivanje globalno dogovorenih prioriteta. No, u srazu volje politike da se dodvori narodu ili kapitalu, narod pobje\u0111uje samo ako se uspije organizirati da nanese politici i kapitalu dovoljno \u0161tete. Takvi oblici prosvjeda nikad nisu ono \u0161to netko \u017eeli, ve\u0107 su obi\u010dno, posljednja poluga pritiska.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" UN-ova Me\u0111unarodna pomorska organizacija (IMO) donijela je napokon paket mjera za pove\u0107anje efikasnosti brodskih goriva s ciljem smanjenja stakleni\u010dkih plinova. No, umjesto ambicioznog pro-klimatskog plana \u010deka nas neometano zaga\u0111enje planete jo\u0161 deset klju\u010dnih godina. Gorki dojmovi koje sudionici konferencije objavljuju na Twitteru navode nas na zaklju\u010dak da je ugovor toliko lo\u0161 da \u0107e dopustiti daljnje […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35278,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[678,541,700,357],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-35276","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-brodogradnja","tag-emisije-staklenickih-plinova","tag-ispusni-plinovi","tag-klimatske-promjene","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35276","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35276"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35276\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35281,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35276\/revisions\/35281"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35278"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35276"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35276"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35276"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35276"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35276"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35276"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35276"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}