Rad spasilaca na vodi podre\u0111en je imperativima tr\u017ei\u0161ta umjesto sigurnosti. Dunja Ku\u010dinac pi\u0161e o problemima u tom zanimanju – od autsorsinga preko niske satnice i nepo\u0161tivanja Zakona o radu do izostanka radni\u010dkog organiziranja – i njihovim posljedicama po sigurnost na kupali\u0161tima. <\/p>\n\n\n\n
Posljednjih pola godine malo se tko u Hrvatskoj osje\u0107ao sigurno i za\u0161ti\u0107eno. Zdravstvena je kriza (uz potres i poplave u glavnom gradu) potpuno ogolila i u\u017easavaju\u0107u \u010dinjenicu da oni koji nam \u010duvaju glavu u dramati\u010dnim trenucima \u2013 takozvani esencijalni radnici, od medicinskih sestara do blagajnica \u2013 rade u sve samo ne herojskim uvjetima. Upravo ti “herojski radnici” \u010desto su potpla\u0107eni, preoptere\u0107eni i zaposleni na nesigurnim radnim mjestima, ali i \u2013 barem dok nam o njima ne ovise \u017eivot i svakodnevni osje\u0107aj sigurnosti \u2013 maltene nevidljivi.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od takvih poslova, o kojem ve\u0107ina nas ne zna i ne \u017eeli znati ni\u0161ta, sve do kriti\u010dnog trenutka u kojem za nas doslovno mo\u017ee zna\u010diti sve ili ni\u0161ta<\/em> \u2013 je posao spasilaca na vodi. Iako itekako herojski i esencijalan, rad spasilaca naj\u010de\u0161\u0107e karakterizira sve ono \u0161to karakterizira nestabilne i sezonske poslove koji odgovaraju prije svega imperativima tr\u017ei\u0161ta, a ne sigurnosti – od autsorsinga i kratkoro\u010dnih ugovora, satnica i radnih uvjeta koji ovise o volji pojedina\u010dnih privatnika do izostanka bilo kakvog organiziranja ili kolektivnih ugovora. O tome, kao i o konkretnim problemima sigurnosti na doma\u0107im kupali\u0161tima rijetko mo\u017eemo \u010duti u doma\u0107im medijima.<\/p>\n\n\n\n Iako svake godine u crnoj kronici zavr\u0161i odre\u0111en broj vijesti o utapanjima na moru, rijekama i bazenima (sveukupno je u Hrvatskoj oko stotinu utapanja godi\u0161nje), te su vijesti obi\u010dno \u0161ture i, u najboljem slu\u010daju, zavr\u0161avaju apelima na odgovorno pona\u0161anje kupa\u010da. Tim prilikama u medijima naj\u010de\u0161\u0107e govore predstavnici Hrvatskog Crvenog kri\u017ea, koji je od 1996. \u010dlan Me\u0111unarodne federacije za spa\u0161avanje \u017eivota na vodi (ILS \u2013 International Life Saving Federation) i u Hrvatskoj je prema zakonu javno ovla\u0161ten da vodi Slu\u017ebu spa\u0161avanja \u017eivota na vodi i ekolo\u0161ke za\u0161tite. No da o stanju spasila\u0161tva Hrvatski Crveni kri\u017e ne mo\u017ee govoriti otvoreno i beskompromisno jer je naprosto dio problema, a ne platforma za njihovo rje\u0161avanje, upozorava Zoran Jovan\u010devi\u0107, spasilac s devetogodi\u0161njim radnim iskustvom na hrvatskoj obali koji je precizno upoznat sa stanjem na mnogim turisti\u010dkim lokalitetima – od Kanegre u Piranskom zaljevu, preko mnogih mjesta u Istri i Kvarneru pa do nekih podru\u010dja u Dalmaciji. Nakon skoro desetlje\u0107a spa\u0161avanja, Zoran je, kako ka\u017ee, odlu\u010dio ukazati na svu veli\u010dinu i intenzitet problema, odnosno krajnje alarmantno stanje sigurnosti ljudi na vodi, o kojem ekstenzivno pi\u0161e na svom Facebook profilu “Spasilac na vodi<\/a>“.<\/p>\n\n\n\n Problemi doma\u0107e spasila\u010dke slu\u017ebe kre\u0107u iz same strukture, u kojoj Hrvatski Crveni kri\u017e brine o edukaciji spasilaca, instruktora i voditelja spasila\u010dkih postaja (kroz redovne te\u010dajeve i vo\u0111enje evidencije osposobljenosti), donosi pravila i standarde te provodi procjenu rizika na kupali\u0161tima, ali su zapo\u0161ljavanje spasilaca (barem oficijelno) te stanje na pojedinim kupali\u0161tima prepu\u0161teni njihovim upraviteljima \u2013 tijelima dr\u017eavne i lokalne samouprave, raznim hotelima, privatnim koncesionarima pla\u017ea i privatnim firmama kojima su gradovi autsorsali organizaciju spasila\u0161tva. Pritom su oni u praksi slabo ili nikako kontrolirani. Ovise, dakle, a to su i sami predstavnici Hrvatskog Crvenog kri\u017ea znali isticati po medijima \u2013 o lokalnim prilikama i magi\u010dnom stanju na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n Jedini uvjet za posao obi\u010dno je licenca Crvenog kri\u017ea, koju mogu dobiti sve punoljetne osobe koje pro\u0111u jednotjedni te\u010daj i uspje\u0161no polo\u017ee test, \u010dak i maturanti. Da bi se pristupilo spasila\u010dkom te\u010daju neohodno je zadovoljiti me\u0111unarodno propisane norme plivanja i ronjenja, a \u0161to odre\u0111en broj predpristupnih kandidata ipak ne uspije.<\/p>\n\n\n\n Prema Zoranu Jovan\u010devi\u0107u, edukacija koju spasioci dobiju na jednotjednom te\u010daju nikako nije dovoljna da spasiocima prenese sva potrebna prakti\u010dna znanja o prirodi posla. Kako je od ukupnog broja radno aktivnih spasilaca njih oko 50% novoosposobljenih<\/a>, to jest bez jednog dana radnog sta\u017ea, za pravo razumijevanje samog posla i adekvatno snala\u017eenje u nepredvi\u0111enim situacijama potrebno je, prema Jovan\u010devi\u0107u, iza sebe imati nekoliko odra\u0111enih sezona ili imati kvalitetne mentore, \u0161to je u radnoj praksi na\u017ealost izuzetno rijetko. <\/p>\n\n\n\n Veliki je problem i taj \u0161to spasiocima nije dostupna nikakva psiholo\u0161ka podr\u0161ka zbog izlo\u017eenosti stresu, utapanjima i drugim kriznim situacijama. Spasioci nemaju ni svoj sindikat, \u0161to itekako doprinosi nesigurnosti njihovih radnih uvjeta, a pla\u0107a im kao i drugim sezonskim radnicima varira od poslodavca do poslodavca, ba\u0161 kao i pitanje osiguranog smje\u0161taja i obroka.<\/p>\n\n\n\n Da se na spasioce gleda kao na primarno sezonsku, turisti\u010dku radnu snagu, govore i MUP-ove radne kvote za strane radnike, u kojima su spasioci smje\u0161teni u sektor “turizam i ugostiteljstvo”. Da ih se tretira kao dio “privatne za\u0161tite”, odnosno u okviru “sigurnosti i za\u0161tite”, mogli bi se zapo\u0161ljavati samo spasioci iz zemalja Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora, prema striktno po\u0161tovanim zakonskim regulativama, a ne i jeftiniji radnici s isto\u010dne periferije Europe. Zoran na temelju svog dugogodi\u0161njeg iskustva ovako sa\u017eima op\u0107e radne uvjete sezonskog spasioca: “Jako je te\u0161ko na\u0107i spasila\u010dki posao koji uklju\u010duje normalan smje\u0161taj i hranu, kao i to da ti se pi\u0161u sati kako treba i da ima\u0161 pravo na slobodan dan.” No, najve\u0107i je problem to \u0161to spasiocima na radnom mjestu \u010desto nije omogu\u0107eno adekvatno obavljanje posla \u2013 briga za sigurnost na pla\u017ei.<\/p>\n\n\n\n De\u0161ava se da im se ne osigurava adekvatna za\u0161tita od sunca, a katkada ni sva potrebna spasila\u010dka oprema, kao i to da ih ponekad na poslu koordinira pomo\u0107no ili tehni\u010dko osoblje hotela ili kampa, koje nema potrebno znanje o spasila\u0161tvu, poput, primjerice, ku\u0107nih majstora. Spasila\u010dki tornjevi na pojedinim pla\u017eama nisu adekvatno postavljeni ili opremljeni, a privatni koncesionari \u010desto ne anga\u017eiraju dovoljno spasilaca ili neke lokalitete ostavljaju godinama bez nadzora. Ve\u0107e pla\u017ee bez dovoljnog broja spasilaca zna\u010de da prostor nije mogu\u0107e adekvatno nadzirati, ali fokusiran i kontinuiran nadzor spasiocima ponekad ote\u017eavaju i dodatna zadu\u017eenja koja im pojedine firme daju u zadatak, a koja nisu vezana uz spasila\u010dki posao. To su primjerice \u010di\u0161\u0107enja bazena ili pla\u017ee, slaganje i iznajmljivanje le\u017ealjki, \u0161to je potpuno protivno svim pravilnicima i standardima spasila\u010dke slu\u017ebe te spasiocima ote\u017eava primarni posao i itekako ugro\u017eava op\u0107u sigurnost na pla\u017ei.<\/p>\n\n\n\n Iako su ovlasti Hrvatskog Crvenog kri\u017ea u ovakvoj strukturi ograni\u010dene (\u010dak i procjenu rizika odre\u0111enog kupali\u0161ta, neophodnu da bi se na njemu uop\u0107e mogla uspostaviti spasila\u010dka slu\u017eba, Hrvatski Crveni kri\u017e radi tek kada i ako to od njega naru\u010di upravitelj kupali\u0161ta), veliki je problem, kako isti\u010de Zoran Jovan\u010devi\u0107, u tome \u0161to Crveni kri\u017e na neadekvatne radne uvjete i lo\u0161u razinu sigurnosti na pojedinim pla\u017eama naprosto \u017emiri, ne reagira ili im pre\u0161utno daje svoj blagoslov. Iako ne zapo\u0161ljava spasioce, naime, Crveni kri\u017e u tom zapo\u0161ljavanju ipak posreduje preko svojih podru\u010dnih spasila\u010dkih klubova, osobno usmjeravaju\u0107i novope\u010dene spasioce pojedinim firmama i dijeljenjem oglasa za poslove na njihovim dru\u0161tvenim mre\u017eama, pritom ne vode\u0107i ra\u010duna o tome po\u0161tuju li firme Zakon o radu, odnosno pravila o spasila\u0161tvu na vodi.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, pri\u010da nam Jovan\u010devi\u0107, iako su regionalni koordinatori za Istru odnosno Kvarner spasila\u010dke slu\u017ebe Hrvatskog Crvenog kri\u017ea od strane njega i njegovih kolega informirani o nepo\u0161tivanju Zakona o radu od strane pulske firme Spasila\u010dki servis Tonija \u0160verka, nisu uradili ni\u0161ta zna\u010dajnije da reagiraju na problem. Firma Spasila\u010dki servis, naime, navodno prijavljuje spasioce zaposlene preko ugovora o radu mahom na minimalac, dok im ostatak zarade ispla\u0107uje na crno, te im ne obra\u010dunava adekvatno sate odra\u0111ene nedjeljom, praznicima, blagdanima, kao i razmjerni dio godi\u0161njeg odmora, kako to nala\u017ee Zakon o radu. Rije\u010d je, ina\u010de, o firmi koja koordinira velik broj spasilaca na podru\u010dju Istre, a o kojoj su lokalni pulski mediji ve\u0107 pisali<\/a> 2015. kada je s Gradom Pulom sklopila dvogodi\u0161nji ugovor te\u017eak ne\u0161to vi\u0161e od milijuna kuna za usluge organizacije spasila\u010dke slu\u017ebe na pojedinim pla\u017eama. Grad je te godine odlu\u010dio autsorsati spasila\u010dku slu\u017ebu radi, navodno, “poticanja gospodarstva”. Pravi razlog za to da slu\u017ebu tako bitnu za sigurnost lokalaca i turista prebaci u ruke privatne firme osnovane samo mjesec dana prije otvaranja natje\u010daja (na koji se \u2013 poga\u0111ate – jedina i prijavila), \u010diji vlasnik pritom nema nikakvog prethodnog iskustva u spasila\u0161tvu, lokalni su mediji vrlo brzo locirali<\/a> u lokalnim klijentelisti\u010dko-strana\u010dkim i biznis strukturama.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da postoji zabrinjavaju\u0107i broj lokaliteta za kupanje koji nisu dovoljno sigurni za ljude, ukazao je Zoran Jovan\u010devi\u0107 na profilu \u201cSpasilac na vodi\u201d, potpuno je nepojmljivo da je te iste lokalitete Hrvatski Crveni kri\u017e u svojoj mobilnoj aplikaciji okarakterizirao oficijelnom oznakom \u201cSigurno kupanje\u201d, koja kupa\u010dima daje zeleno svjetlo za kupanje i otklanja sumnju u nedovoljnu razinu njihove sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n No Hrvatski Crveni kri\u017e nikako nije jedini odgovoran za u\u0161minkavanje slike sigurnosti na doma\u0107im kupali\u0161tima i pla\u017eama. Najvi\u0161e standarde spasila\u010dke slu\u017ebe na jadranskim pla\u017eama trebala bi implicirati i oznaka tzv. Plave zastave, me\u0111unarodni certifikat ekolo\u0161kog standarda, koju u Hrvatskoj trenutno ima devedesetak pla\u017ea, a ustanovljena je od strane FEE \u2013 Foundation for Environmental Education, kojoj je sada\u0161nje sjedi\u0161te u Kopenhagenu, a osnovana je 1981. godine. Originalni dokument Plave zastave ima 43 strane i jako precizno propisuje aspekt sigurnosti. Na\u017ealost, kako upozorava Zoran Jovan\u010devi\u0107, u Hrvatskoj je danu licencu Plava zastava (Blue Flag) dobila Udruga lijepa na\u0161a, na \u010delu s Antom Kutlom koji je originalan dokument od 43 strane pretvorio u jedan okrnjen i neozbiljan dokument od samo dvije strane. Time je sve ono \u0161to je osiguravalo ozbiljan pristup aspektu sigurnosti ljudi izba\u010deno, a neki krajnje nedvosmisleni i egzaktno opisani sadr\u017eaji aspekta sigurnosti u potpunosti su relativizirani. Pritom je bitno napomenuti da originalni dokument ni u kojem slu\u010daju ne dozvoljava spasiocima bilo kakav rad poput \u010di\u0161\u0107enja bazena i pla\u017ee, iznajmljivanja ili slaganja le\u017ealjki, usluga vodenih sportova – bukvalno niti jednu stvar osim spasila\u0161tva. Istodobno, gradovi i turisti\u010dki subjekti koji se odlu\u010de za apliciranje za Plavu zastavu i zadovolje reducirane kriterije Udruge Lijepa na\u0161a, godi\u0161nje pla\u0107aju nezanemarive novce. Ina\u010de, udruga Lijepa na\u0161a, osnovana 1990. sa \u017eeljom da okuplja “domoljubno orijentirane ljude” i bude alternativa “ispolitiziranim zelenim udrugama” u Hrvatskoj, vi\u0161e se puta povla\u010dila po medijima, primjerice u periodu kada je Ante Kutle (predsjednik udruge, biv\u0161i HDZ-ov saborski zastupnik i brat tajkuna Miroslava Kutle) bio na \u010delu Dr\u017eavne uprave za za\u0161titu prirode i okoli\u0161a i dodjeljivao joj pozama\u0161na sredstva.<\/p>\n\n\n\n Koliko god da, dakle, sezonalnost i prekarnost spasila\u010dkog posla, slaba regulacija i u\u0161minkavanje statusa doma\u0107ih pla\u017ea mo\u017eda i jesu dobitna formula za ve\u0107e profite u turisti\u010dkoj sezoni i primamljivije ljetne medijske reporta\u017ee, nikako ne mogu biti i formula za javnu sigurnost \u2013 nigdje, pa ni na plavom Jadranu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Rad spasilaca na vodi podre\u0111en je imperativima tr\u017ei\u0161ta umjesto sigurnosti. Dunja Ku\u010dinac pi\u0161e o problemima u tom zanimanju – od autsorsinga preko niske satnice i nepo\u0161tivanja Zakona o radu do izostanka radni\u010dkog organiziranja – i njihovim posljedicama po sigurnost na kupali\u0161tima. Posljednjih pola godine malo se tko u Hrvatskoj osje\u0107ao sigurno i za\u0161ti\u0107eno. Zdravstvena je […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":35213,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[668,1138],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[377],"class_list":["post-35211","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-radnicka-prava","tag-spasioci","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35211","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35211"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35211\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35243,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35211\/revisions\/35243"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35213"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35211"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35211"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35211"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35211"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35211"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35211"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35211"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Magija tr\u017ei\u0161ta<\/h2>\n\n\n\n
Autsorsing kao “poticanje gospodarstva”<\/h2>\n\n\n\n
Lijepa na\u0161a<\/h2>\n\n\n\n