{"id":35196,"date":"2020-11-13T14:17:58","date_gmt":"2020-11-13T13:17:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35196"},"modified":"2020-11-16T09:01:53","modified_gmt":"2020-11-16T08:01:53","slug":"zivotni-ciklus-ideja-trnoviti-put-od-plana-do-politike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35196","title":{"rendered":"\u017divotni ciklus ideja: trnoviti put od plana do politike"},"content":{"rendered":"\n<p>Bombasti\u010dni naslovi u brojnim europskim medijima ve\u0107 danima poku\u0161avaju uvjeriti javnost da su novi prora\u010duni koji se ovaj mjesec donose u Europskoj uniji za idu\u0107a, \u0161to kratkoro\u010dna, \u0161to dugoro\u010dna razdoblja, u skladu sa svim prethodno najavljivanjima politikama. U strogo formaliziranim porukama slu\u017ebenih lica iz kojih se \u010desto vuku senzacionalisti\u010dki naslovi, u pravilu ima manje sadr\u017eaja nego \u0161to im novinari daju. Od kada je klimatska kriza po\u010dela dobivati sve ve\u0107u politi\u010dku \u2013 a time i medijsku \u2013 pozornost, vijesti na ovu temu imaju sad ve\u0107 lako predvidivi ciklus kojeg \u0107e vrlo skoro biti potrebno razbiti &#8220;buntovnim&#8221; novinarskim pitanjima.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to sam ve\u0107 pisala, promatrano &#8220;odozgo prema dolje&#8221; europske ideje u prvo za\u017eive u planovima Europske komisije. Prije toga, oni su tek francuske, sindikalne, grassroots, studentske ili druge inicijative \u2013 obi\u010dno &#8220;preradikalne&#8221; da bi im se dopustilo da demokratski i politi\u010dki sazriju.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako je njihov prvi filter Europska komisija koja po svojim ovlastima ne mora uop\u0107e imati demokratsko uho, ali ga ipak u posljednje vrijeme sve \u010de\u0161\u0107e koristi. Smisao toga je dvostruk i kompromisan: dr\u017eati socijalno nezadovoljstvo pod kontrolom kako situacija na ulicama EU ne bi eskalirala, ali i poku\u0161ati ispuniti demokratsku funkciju koje u EU nema ba\u0161 na pretek. Ideje nastale po principu &#8220;pritiska odozdo&#8221; prolaze prvi filter Europske komisije i objavljuju se u obliku njihovog plana koji posljednjih godina i nisu stra\u0161ni u odnosu na period kada su se promovirale mjere \u0161tednje. Naspram tada, danas se promoviraju ulaganja u javne sektore, a ra\u010duna se po\u010delo se voditi i o ugro\u017eenim dru\u0161tvenim skupinama.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, nakon 30-40 godina implementacije neoliberalnih dogmi, na svim pozicijama mo\u0107i u europskoj strukturi nalaze se ljudi kojima su neoliberalne dogme itekako pogodovale, omogu\u0107iv\u0161i im neometan put do ostvarenja profita. Ako ova nastojanja Europske komisije i predstavljaju poku\u0161aj promjene europske politi\u010dke paradigme, bojim se da za tempo kojim se Komisija pomi\u010de i name\u0107e drugim institucijama, nema dovoljno vremena. Jer, demokratske limitacije EU su supstancijalne te svaki plan Komisije mora pro\u0107i kroz Vije\u0107e ministara i Europski parlament. Dok se interes javnosti \u010de\u0161\u0107e vidi u istupima parlamentaraca, stavovi Vije\u0107a ministara \u010de\u0161\u0107e su kupljeni donacijama njihovim kampanjama \u0161to je legalizirana trgovina utjecajem. Ovo ne zna\u010di da je parlament uvijek na strani javnosti, a ministri uvijek na strani kapitala, ali se za potrebe ove umjetne analize interesi mogu svesti na ta dva pola, svrstati u te dvije kategorije.<\/p>\n\n\n\n<p>Planovi osmi\u0161ljeni demokratskim utjecajima, a potpisani kao Europska komisija, prolaze kroz, nazovimo to drugim europskim filterom, ruke parlamenta koji svemu doda svoju patinu &#8220;doze realnosti&#8221;. Tu se \u010desto, u kontekstu klimatskih promjena, radi o upozorenjima da bilo kakva promjena vodi ka socijalnoj katastrofi. Toliko indoktrinirani u princip &#8220;slobodnog tr\u017ei\u0161ta&#8221; da niti nemaju ideje o tome da je mogu\u0107e boriti se protiv krupnog kapitala (a pou\u010deni brojnim tu\u017ebama, vjerojatno su i u pravu) ne nije\u010du probleme, ve\u0107 u pravilu tra\u017ee mjere manje zakonodavne strogo\u0107e. Potom ve\u0107 osaka\u0107ena ideja dolazi na dnevni red Vije\u0107a ministara gdje se tek prilago\u0111ava potrebama krupnog kapitala. I tako se kakva europska politi\u010dka ideja poput npr. Europskog zelenog plana, od eventualno po\u010detne pansocijalne, panhumanisti\u010dke, panokoli\u0161ne do svoje implementacije pretvori u tek demago\u0161ki trik, isprazne diskurzivne prilagodbe procesima koji \u0107e se implementirati dugoro\u010dno. I sve se doima kao sasvim normalan javni, socijalni, demokratski i politi\u010dki proces.<\/p>\n\n\n\n<p>Samo \u0161to to uop\u0107e ni\u0161ta nije to\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<p>Cijeli ovako opisani proces mogu\u0107 je zahvaljuju\u0107i metodi koju smo na ljevici ve\u0107 mnogo puta opisivali, ali sada je, zbog klimatske krize, kona\u010dno vrijeme da je se uzme za ozbiljno. Radi se medijskim analizama ameri\u010dkog mediologa Roberta W. Mcchesneya i njegovim <a rel=\"noreferrer noopener\" href=\"http:\/\/slobodnifilozofski.com\/2011\/03\/robert-w-mcchesney-novinarstvo.html\" target=\"_blank\">trima predrasudama<\/a> profesionalnog novinarstva: prva propituje legitimnost odabira teme, pa je tako legitimnija pri\u010da bilo kakva glupost koju ka\u017eu visoki i slu\u017ebeni izvori \u2013 na primjer potpuno besmislena i sadr\u017eajno isprazna vi\u0161emjese\u010dna pasija izme\u0111u hrvatskog premijera Andreja Plenkovi\u0107a i predsjednika Zorana Milanovi\u0107a. Dru\u0161tveno i politi\u010dki izli\u0161na, puni stupce jer \u0107e se obojica radije baviti tra\u010devima nego \u0161to \u0107e priznati da su nesposobni ili nevoljki rije\u0161iti bilo koji od goru\u0107ih dru\u0161tvenih problema.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo kao posljedicu ima da se upravo nalazimo u novoj fazi privatizacije nacionalnih resursa \u2013 bilo da govorimo o obnovljivim energetskim resursima ili o drugoj digitalnoj dividendi (DVB-T2). O ovim temama nitko ne pi\u0161e, pa javnost niti nije upu\u0107ena u nove procese otu\u0111enja javnog bogatstva, jer ih po drugoj Mek\u010desnijevoj predrasudi profesionalnog novinarstva nitko od slu\u017ebenih izvora nije imenovao kao problem, stoga nitko od profesionalnih novinara nije postavio pitanje. I iz ovoga je jasno kako dolazi do tre\u0107e predrasude koju Mek\u010desni i Ben Bagdikian (autor knjige Medijski monopol) nazivaju &#8220;kopaj ovdje a ne tamo&#8221;. Po toj logici mediji u Hrvatskoj umjesto o novim oblicima &#8220;kuponske privatizacije&#8221; zasipaju nas me\u0111usobnim odnosom dvaju potpuno nebitnih politi\u010dara \u010dija \u0107e imena i djela vrlo vjerojatno biti zaboravljena \u010dim odu s vlasti.<\/p>\n\n\n\n<p>Gotovo magi\u010darskim trikovima u manirama velikog Houdinija cijeli medijski sektor la\u017eno po\u0161tuju\u0107i svoje kriterije objektivnosti i pravila struke (osmi\u0161ljene za potrebe PR sektora ameri\u010dkih kompanija s po\u010detka pro\u0161log stolje\u0107a) u pravilu zanemaruje \u010dinjenicu da dok mi kopamo ovdje, tamo negdje drugdje, ne\u0161to se &#8220;na\u0161e&#8221; opet jeftino prodaje. Otprilike sli\u010dan proces (samo po formi) doga\u0111a se i na razini europske politike za zaustavljanje klimatskih promjena. Tamo se pak lijevo mi\u0161ljenje vidi samo kroz otvorene pobune raznih europskih Zelenih. Oni su, za razliku od &#8220;crvenih&#8221;, u ovoj klimatskoj krizi postali &#8220;legitiman izvor&#8221; iako ne i popularan. Ono \u0161to krajem 2020. godine ostaje od Europskog zelenog plana u pravilu mo\u017eemo saznati kroz odgovore \u0161efice Europske komisije Ursule Von Der Leyen marginalnim europskim parlamentarnim grupama. A posljednji njezin takav odgovor je u kontekstu svega napisanoga, mo\u017eda \u010dak i jedini mogu\u0107: Europski prora\u010dun i poljoprivredna politika mo\u017eda <a href=\"https:\/\/www.euractiv.com\/section\/agriculture-food\/news\/final-cap-deal-can-still-be-fit-for-purpose-von-der-leyen-replies-to-greens\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">nisu u skladu<\/a> ni sa Pari\u0161kim sporazumom, niti sa Europskim zelenim planom, ali i dalje su upotrebljivi. Nasmijte se slobodno, \u017eivimo u takvim vremenima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bombasti\u010dni naslovi u brojnim europskim medijima ve\u0107 danima poku\u0161avaju uvjeriti javnost da su novi prora\u010duni koji se ovaj mjesec donose u Europskoj uniji za idu\u0107a, \u0161to kratkoro\u010dna, \u0161to dugoro\u010dna razdoblja, u skladu sa svim prethodno najavljivanjima politikama. U strogo formaliziranim porukama slu\u017ebenih lica iz kojih se \u010desto vuku senzacionalisti\u010dki naslovi, u pravilu ima manje sadr\u017eaja [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35198,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,1120,213,371,28,432,1137,819],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-35196","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-europska-komisija","tag-financije","tag-klima","tag-mediji","tag-politika","tag-robert-w-mcchesney","tag-zeleni-plan-za-europu","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35196","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35196"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35196\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35200,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35196\/revisions\/35200"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35198"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35196"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35196"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35196"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35196"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35196"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35196"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35196"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}