{"id":35146,"date":"2020-11-10T12:42:58","date_gmt":"2020-11-10T11:42:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35146"},"modified":"2020-11-10T12:42:59","modified_gmt":"2020-11-10T11:42:59","slug":"sve-sto-ste-htjeli-znati-o-drustvenom-utjecaju-pandemije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35146","title":{"rendered":"Sve \u0161to ste htjeli znati o dru\u0161tvenom utjecaju pandemije"},"content":{"rendered":"\n

Europski Odbor za socijalnu za\u0161titu prati socijalnu situaciju u Europskoj uniji i razvoj politika socijalne za\u0161tite u dr\u017eavama \u010dlanicama te rezultate objavljuje u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima. Trendovi u tim podru\u010djima uspore\u0111uju se sa ciljevima smanjenja siroma\u0161tva i dru\u0161tvene isklju\u010denosti odre\u0111enim strategijom Europa 2020. U nedavno objavljenom Izvje\u0161\u0107u za 2020. godinu<\/a> naglasak je stavljen na dru\u0161tvene u\u010dinke pandemije Covid-19 i mjere uvedene u pojedinim dr\u017eavama \u010dlanicama kako bi se za\u0161titila zaposlenost, prihodi i pristup uslugama.  U nastavku donosimo sa\u017eetak klju\u010dnih informacija iz izvje\u0161\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Nepotpuni oporavak, pa pandemija<\/h2>\n\n\n\n

Gledaju\u0107i glavne dugoro\u010dne trendove vezane uz zaposlenost, prihode, siroma\u0161tvo i dru\u0161tvenu isklju\u010denost, generalna slika je bila bolja 2019. u usporedbi s kriznim razdobljem 2008. godine. Pozitivni trendovi se posebno odnose na situaciju na tr\u017ei\u0161tu rada i \u017eivotni standard ukupnog stanovni\u0161tva. Ve\u0107i broj dr\u017eava \u010dlanica EU bilje\u017ei znatna pobolj\u0161anja u usporedbi s 2008. godinom, posebno u pogledu zapo\u0161ljavanja starijih radnika (stopa zaposlenosti osoba u dobi od 55 do 64 godine porasla je u 27 dr\u017eava \u010dlanica). Tako\u0111er, u promatranom periodu pove\u0107ao se raspolo\u017eivi dohodak ku\u0107anstava u mnogim dr\u017eavama \u010dlanicama, a u tre\u0107ini dr\u017eava \u010dlanica smanjena je stopa materijalne deprivacije i stopa preoptere\u0107enosti tro\u0161kovima stanovanja. S druge strane, neki indikatori pokazuju pogor\u0161anje u odnosu na kriznu 2008. godinu, poput porasta rizika od siroma\u0161tva za osobe koje \u017eive u ku\u0107anstvima niskog radnog intenziteta (u dvije tre\u0107ine dr\u017eava \u010dlanca), pove\u0107anja dubine siroma\u0161tva i porasta rizika od siroma\u0161tva za zaposlene osobe (u devet dr\u017eava \u010dlanica). Tako\u0111er, u sedam dr\u017eava \u010dlanica smanjio se utjecaj socijalnih transfera na siroma\u0161tvo, odnosno siroma\u0161tvo se produbilo unato\u010d transferima. Ukupna slika ipak prete\u017ee na pozitivnu stranu, odnosno ve\u0107i broj indikatora ukazuje na pozitivne trendove od 2008. naovamo, iako bi se dalo raspravljati o tome imaju li svi navedeni indikatori jednaku te\u017einu. S druge strane, neke dr\u017eave \u010dlanice poput Cipra, Gr\u010dke, \u0160panjolske i \u0160vedske negativni indikatori su prevagnuli, \u0161to ukazuje na velike razlike unutar EU po pitanju u\u010dinaka prethodne financijske krize i brzine oporavka.<\/p>\n\n\n\n

Ekonomski i dru\u0161tveni utjecaj pandemije<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Kriza potaknuta pandemijom Covid-19 negativno je utjecala na ekonomiju i radnike\/ice u EU: u prvom kvartalu BDP je pao za 3,2% u odnosu na prethodni kvartal, a za 2,4% u usporedbi s prethodnom godinom, dok je razina zaposlenosti naglo pala. Broj nezaposlenih porastao je na 14,3 milijuna u travnju 2020., \u0161to je podiglo ukupnu stopu nezaposlenosti na 6,7%. No od travnja naovamo stopa nezaposlenosti je rasla jo\u0161 br\u017ee i dosegla 7,1% u lipnju. S obzirom na prirodu aktualne krize, uobi\u010dajeni indikatori za mjerenje ne\/zaposlenosti nisu dovoljno precizni, pa izvje\u0161taj koristi dodatni set sezonski prilago\u0111enih kvartalnih indikatora kako bi se opisali nedavni trendovi na tr\u017ei\u0161tu rada. U prvom kvartalu 2020., ukupno 22,9 milijuna osoba bilo je odsutno s posla u EU, \u0161to predstavlja pove\u0107anje od 4,3 milijuna u usporedbi sa zadnjim kvartalom 2019. godine. U usporedbi s posljednjim kvartalom 2019., sve dr\u017eave \u010dlanice osim Finske do\u017eivjele su porast odsustva s posla. Ovo pove\u0107anje je velikim dijelom posljedica naglog porasta privremenog otpu\u0161tanja koje je sa 0,3 milijuna ljudi poraslo na 2,3 milijuna. Najvi\u0161e stope odsutnosti s posla zabilje\u017eene su u Francuskoj (18,1%), \u0160vedskoj (16,2%) i Austriji (15%), a najni\u017ee u Rumunjskoj (2,5%), Malti (3,3%) i Bugarskoj (4,4%). Gledano prema broju radnih sati, najve\u0107i pad ukupnog broja radnih sati zabilje\u017een je u Italiji (-9,7%), Slova\u010dkoj (-8,7%) i Austriji (-7,9%). \u017dene<\/a> su do\u017eivjele ve\u0107i pad broja radnih sati od mu\u0161karaca.<\/p>\n\n\n\n

Udio ljudi koji prijavljuju financijske pote\u0161ko\u0107e lagano se pove\u0107ao u 2020. u odnosu na 2019. godinu \u2013 u svibnju 2020. 13,7% stanovni\u0161tva izjavilo je da su morali osloniti na u\u0161te\u0111evinu ili u\u0107i u dug da bi podmirili svoje osnovne \u017eivotne tro\u0161kove, \u0161to je pove\u0107anje od 1,3 postotna boda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Financijske pote\u0161ko\u0107e pove\u0107ale su se navi\u0161e za osobe s niskim prihodima \u2013 u svibnju 2020., 23,3% osoba u najni\u017eem kvartilu prihoda prijavilo je financijske pote\u0161ko\u0107e (+2 postotna boda u odnosu na pro\u0161lu godinu) u odnosu na 7,6% osoba u najvi\u0161em kvartilu distribucije prihoda (+1 postotni bod u odnosu na pro\u0161lu godinu). Francuska ima najvi\u0161i udio ljudi s niskim prihodima koji pate od financijskih pote\u0161ko\u0107a, a nakon nje Belgija i \u0160panjolska.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d mjerama pomo\u0107i za radnike\/ice uvedenima u po\u010detnom periodu pandemije, posljednjih mjeseci izra\u017een je trend porasta nezaposlenosti u brojnim dr\u017eavama \u010dlanicama, kao i porasta primatelja naknada za nezaposlene.<\/p>\n\n\n\n

Mjere pomo\u0107i<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Prema dostupnim podacima, oko 16,3 milijuna ljudi u EU u o\u017eujku 2020. primilo je neki oblik pomo\u0107i vezane uz zaposlenje, bilo u obliku skra\u0107enih radnih sati, djelomi\u010dne nezaposlenosti ili pla\u0107ene privremene nezaposlenosti. To predstavlja ogromno pove\u0107anje u usporedbi sa 0,6 milijuna ljudi koji su u EU prije izbijanja krize (u velja\u010di 2020.) primali takvu pomo\u0107. Broj primatelja pomo\u0107i nastavio je rasti u travnju i dosegao 26,7 milijuna, da bi se u svibnju lagano smanjio na 24,2 milijuna. Pored shema pomo\u0107i zaposlenima, brojne dr\u017eave \u010dlanice EU uvele su pomo\u0107 za samozaposlene, a broj primatelja tog oblika pomo\u0107i u EU prema dostupnim podacima iznosi oko 6 milijuna od \u010dega 3,3 milijuna otpada samo na Italiju.<\/p>\n\n\n\n

Pored toga, uvedeni su izvanredni programi pomo\u0107i osobama u karanteni ili samoizolaciji, na bolovanju i osobama koje su brinule o drugima (djeci ili bolesnim \u010dlanovima obitelji). Takvi oblici pomo\u0107i bili su kratkoro\u010dni i posebno \u010desto su se koristili u \u010ce\u0161koj, Irskoj, Luksemburgu, Slova\u010dkoj i \u0160vedskoj. Nedavno istra\u017eivanje koje je proveo Zajedni\u010dki istra\u017eiva\u010dki centar Europske komisije bavilo je utjecajem pandemije na prihode ku\u0107anstava i ubla\u017euju\u0107i u\u010dinak mjera fiskalne politike uvedenih tijekom lockdowna. Istra\u017eivanje je ustanovilo da bi raspolo\u017eivi dohodak ku\u0107anstava pao u prosjeku za -5,9% u EU do kraja 2020. godine kao rezultat pandemije, u izostanku ikakvih mjera. Kada se u ra\u010dunicu uklju\u010de mjere pomo\u0107i, projekcija je da bi do kraja godine dohodak ku\u0107anstava mogao pasti za -3,6%. Me\u0111utim, utjecaj pandemije (odnosno lockdowna) je regresivan, jer najte\u017ee su pogo\u0111ena najsiroma\u0161nija ku\u0107anstva. Ipak, neke uvedene mjere poput subvencije dohotka, povrata poreza i potpora za dohodak radnika ubla\u017eavaju regresivne u\u010dinke pandemije. U izostanku mjera, pandemija bi mogla djelovati kao okida\u010d nejednakosti u prihodima (porast Ginijevog koeficijenta za 1.1 postotni bod u prosjeku na razini EU), no u scenariju koji uklju\u010duje utjecaj mjera taj je efekt obrnut i predvi\u0111a pad Ginijevog koeficijenta za -0,2 postotna boda.<\/p>\n\n\n\n

Procijenjeno je da \u0107e siroma\u0161tvo u EU porasti za 0,1 postotni bod u prosjeku, unato\u010d uvedenim mjerama. Dr\u017eave u kojima je procijenjeno da \u0107e siroma\u0161tvo porasti su Ma\u0111arska, Slova\u010dka, \u0160panjolska, \u0160vedska, Litva i \u010ce\u0161ka. Promjena procijenjene stope siroma\u0161tva ista je kao ona koja se dogodila izme\u0111u 2008. i 2009. godine kao rezultat financijske krize.<\/p>\n\n\n\n

Pad poreza i pove\u0107anje socijalnih transfera, procjenjuje se, u prosjeku apsorbira 49% izgubljenih prihoda ku\u0107anstava zbog izbijanja pandemije. Ovaj udio zna\u010dajno je ve\u0107i u dr\u017eavama s progresivnim sustavima oporezivanja i obuhvatnijim socijalnim transferima.

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europski Odbor za socijalnu za\u0161titu prati socijalnu situaciju u Europskoj uniji i razvoj politika socijalne za\u0161tite u dr\u017eavama \u010dlanicama te rezultate objavljuje u godi\u0161njim izvje\u0161\u0107ima. Trendovi u tim podru\u010djima uspore\u0111uju se sa ciljevima smanjenja siroma\u0161tva i dru\u0161tvene isklju\u010denosti odre\u0111enim strategijom Europa 2020. U nedavno objavljenom Izvje\u0161\u0107u za 2020. godinu naglasak je stavljen na dru\u0161tvene u\u010dinke […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":35149,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[863,443,652,884,1072,643],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-35146","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-korona","tag-nejednakost","tag-nezaposlenost","tag-pandemija","tag-siromastvo","tag-socijalna-politika","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35146","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35146"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35146\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35150,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35146\/revisions\/35150"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35149"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35146"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35146"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35146"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35146"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35146"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35146"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35146"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}