{"id":35108,"date":"2020-11-10T07:00:00","date_gmt":"2020-11-10T06:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35108"},"modified":"2020-11-12T11:02:49","modified_gmt":"2020-11-12T10:02:49","slug":"kad-usjevi-utihnu-dezertifikacija-rumunjske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35108","title":{"rendered":"Kad usjevi utihnu: dezertifikacija Rumunjske"},"content":{"rendered":"\n

Iz Rumunjske danas donosimo poruku iz bliske budu\u0107nosti. Razliku izme\u0111u prirodne katastrofe i ostvarenja znanstvenih predvi\u0111anja danas \u010dini samo politika. Ona koja prepoznaje znanost pre\u017eivjet \u0107e, a ostale \u0107e nestati u “prirodnim katastrofama”.<\/p>\n\n\n\n

Prije nekoliko ve\u010deri nazvala me prijateljica da podijeli sa mnom svoj bijes. Bila je u\u017easnuta otkri\u0107em da u supermarketu blizu nje veliko pakiranje sjemenki suncokreta \u2013 u Rumunjskoj institucija sama po sebi \u2013 ko\u0161ta skoro dva eura. To je bilo jednostavno zapanjuju\u0107e jer je cijena suncokretovih proizvoda obi\u010dno jako niska. Brzom pretragom na internetu kasnije sam otkrio da do te anomalije nije do\u0161lo zbog pohlepe pojedinog trgovca. Bila je to sistemska \u010dinjenica: cijena sjemena suncokreta dramati\u010dno je porasla svugdje u gradu.<\/p>\n\n\n\n

Samo nekoliko sati nakon ovog razgovora skrolao sam po Facebooku i primijetio objavu poznatog ukrajinskog sociologa koji sada \u017eivi u Njema\u010dkoj. S gorkom ironijom primijetio je kako je napokon uspio prona\u0107i sjeme suncokreta u gradu u kojem \u017eivi, tek da bi shvatio da je cijena proizvoda izrazito visoka (usput, ista kao u Rumunjskoj). Suzdr\u017eao sam se pitati ijednog od svojih poznanika jesu li popustili i kupili \u017eeljeni zalogaj\u010di\u0107; no neovisno o tome, oni su me, udaljeni tisu\u0107e kilometara natjerali da shvatim razmjere problema.<\/p>\n\n\n\n

Cijena suncokretovih sjemenki zapanjuju\u0107e je porasla zbog dvojakog fenomena koji rijetko privla\u010di pa\u017enju, a posebno sada kada je fokus na pandemiji. Ove godine Rumunjska (i ostale zemlje u regiji) svjedo\u010dile su najte\u017eoj su\u0161i u 150 godina. Izostanak padalina dodatno su zakomplicirale rekordno visoke temperature. Poljoprivredna proizvodnja na\u0161la se pred prirodnom katastrofom. Na primjer, 30 posto kultura suncokreta je izumrlo, \u0161to je dovelo do nesta\u0161ice pa skoka cijena ulja i sjemena. Budu\u0107i da je Rumunjska jedan od najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da suncokreta u EU-u, posljedice su se osjetile na cijelom kontinentu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
FOTO: AFP \/ Andrei Pungovschi<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Savr\u0161ena oluja<\/h2>\n\n\n\n

Ve\u0107 te\u0161ko pogo\u0111eni problemima u prolje\u0107e, poljoprivredni proizvo\u0111a\u010di dotakli su dno krajem rujna kada je dr\u017eava morala intervenirati i podijeliti kompenzacije. Kako to obi\u010dno biva, najvi\u0161e su profitirali vlasnici velikih zemlji\u0161nih posjeda (obi\u010dno velike strane tvrtke), dok su se mali proizvo\u0111a\u010di bili primorani suo\u010diti s bankrotom. Situacija je ozbiljna jer nijedna poljoprivredna kultura nije sigurna od su\u0161e. Te\u0161ko su pogo\u0111eni i usjevi kukuruza koji se ina\u010de smatra notorno otpornim. Stru\u010dnjaci procjenjuju da \u0107e se posljedica toga o\u010ditovati idu\u0107e godine, kada \u0107e puni u\u010dinak ovogodi\u0161nje krize osjetiti ve\u0107ina stanovni\u0161tva, u obliku dvostruko vi\u0161e cijene kruha. Mjese\u010dna inflacija cijene prehrambenih proizvoda ve\u0107 je visoka, na primjer, u slu\u010daju svje\u017eeg vo\u0107a, ona iznosi nevjerojatnih 30 posto. Pandemija i su\u0161a stvorile su uvjete za savr\u0161enu oluju.<\/p>\n\n\n\n

Za tako ogromne posljedice su\u0161e odgovorno je gotovo potpuno odsustvo infrastrukture za navodnjavanje. Brutalno razmontirana nakon 1989. godine kada je zemlji\u0161te vra\u0107eno njihovim prija\u0161njim vlasnicima, trenutna infrastruktura je bezna\u010dajna u usporedbi s potrebama. Poljoprivrednici se nerado upu\u0161taju u takva infrastrukturna ulaganja koja bi im zbog visokih tro\u0161kova pojela profit, dok dr\u017eava to nije spremna u\u010diniti. Ta je paradoksalna situacija eskalirala ove jeseni kada je dr\u017eava skuplje platila kompenzacije poljoprivrednicima nego \u0161to bi originalno ulo\u017eila u nadogradnju infrastrukture. Temeljni problem ovdje le\u017ei u dvostrukim kriterijima: za\u0161titnim mre\u017eama za privatne poduzetnike (kompanije) i privremenim kompenzacijama seljacima kada situacija postane akutna. <\/p>\n\n\n\n

To u kona\u010dnici i perpetuira problem. Povremena intervencija dr\u017eave \u2013 onda kada situacija postane neizdr\u017eiva \u2013 djeluje samo kratkoro\u010dno. Nedostatak strategije ne sanira problem dugoro\u010dno, dapa\u010de, njegovo ignoriranje ga \u010dini sve ve\u0107im jer su su\u0161e na\u0161a nova normalnost. Dr\u017eava ne\u0107e mo\u0107i dugo kompenzirati uni\u0161tene usjeve, dugoro\u010dno to je neodr\u017eivo, posebno u sve nestabilnijoj klimi \u010diji je svjedok i aktualna epidemija koja zahtijeva stalne dr\u017eavne financijske injekcije. Ova je godina ujedno i izborna godina pa je trenutna vlada bejlautom u poljoprivrednicima poku\u0161ala prona\u0107i nove politi\u010dke saveznike. No idu\u0107a godina je neizborna, i mo\u017eda uz manjak politi\u010dkog interesa, ne bude ni sredstava za bejlaut poljoprivrede. Bilo kako bilo, trenutni aran\u017eman sigurno \u0107e se suo\u010diti s koncem svog terminalnog stanja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: AFP \/ Daniel Mihailescu <\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Simptomi budu\u0107nosti<\/h2>\n\n\n\n

Da stvar bude gora, su\u0161a nije jedinstven problem ili iznimno rijedak prirodni fenomen. To je zapravo simptom ne\u010deg mnogo zloslutnijeg: planetarne klimatske krize. Njezini su u\u010dinci vidljivi ve\u0107 sada: gotovo tre\u0107ina rumunjskog teritorija (uglavnom na jugu zemlje) ve\u0107 je pogo\u0111ena dezertifikacijom, odnosno \u0161irenjem pustinje, ili se takav razvoj o\u010dekuj u bliskoj budu\u0107nosti. Izvje\u0161\u0107e EU iz 2018. godine upozoravalo je urbi et orbi na opasnosti dezertifikacije koja prijeti \u0161est zemalja EU me\u0111u kojima je i Rumunjska. Takav proces mo\u017ee imati nepredvidive socijalne i ekonomske posljedice.<\/p>\n\n\n\n

Povijesne rumunjske regije poput Oltenije i Dobruje dramati\u010dno su se promijenile tijekom posljednjih 30 i manje godina. Nekad poznat po lubenicama, kraj ju\u017eno od Oltenije danas je pustinja. Kad zapu\u0161u vjetrovi, pra\u0161ina otamo doputuje do Bukure\u0161ta koji se nalazi vi\u0161e od 200 kilometara sjeverno. Osiroma\u0161eni i o\u010dajni lokalni proizvo\u0111a\u010di napustili su tradicionalne kulture u nadi da \u0107e uspjeti uzgojiti egzoti\u010dne biljke poput kivija, datulja ili maslina. Proces ote\u017eavaju o\u010dekivane prepreke, od kojih je najve\u0107a dezertifikacija koja sada ljude prisiljava da se odsele u klimatski umjerenija podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

Situacija u Dobruji je znatno gora. Otprije su\u0161i sklono podru\u010dje izme\u0111u Dunava i Crnog mora bilo je neprikladno za veliku poljoprivrednu proizvodnju. Uzgoj ovaca i proizvodnja vina bile su najkarakteristi\u010dnije aktivnosti osiguravaju\u0107i egzistenciju stanovni\u0161tvu koje u svojim privatnim vrtovima nije moglo uzgajati ne\u0161to vi\u0161e od povr\u0107a. Kroni\u010dni nedostatak vode sada brojne siroma\u0161ne ljude dovodi u jo\u0161 gori polo\u017eaj. Su\u0161a pra\u0107ena rekordnim temperaturama dovodi do isu\u0161ivanja bunara, pa \u010dak i jezera (vidi sliku). Ako se nastave ovakvi uvjeti, ova regija, ina\u010de dom milijun ljudi, u svojim se ruralnim dijelovima nalazi na rubu nenastanjivosti.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: Ziarul Amprenta <\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Monokulturna degradacija<\/h2>\n\n\n\n

Bilo bi lako odbaciti proces \u0161irenja pustinje na jugu zemlje kao “prirodan”, no to bi bila potpuno pogre\u0161na procjena. Ostavljaju\u0107i sada po strani sve \u0161iroke i kompleksne uzroke klimatske krize, dezertifikacija u Rumunjskoj ima vrlo jasno poznate uzroke, sve povezane s politi\u010dkom ekonomijom tranzicije. Kao \u0161to sam ve\u0107 spomenuo, sustav navodnjavanja razmontiran je u procesu privatizacije zemlje. Osim toga, vlasnici su potom sjekli \u0161ume kako bi pro\u0161irili obradive povr\u0161ine koju bi potom ekstenzivno crpili za proizvodnju maksimalne koli\u010dine usjeva s ciljem maksimizacije profita. Sve logi\u010dno, osim \u010dinjenice da se kr\u010denje \u0161uma uglavnom vr\u0161ilo ilegalno, pa je tako deforestacija posljednjih desetlje\u0107a sve intenzivniji problem u Rumunjskoj. Takav odnos prema zemlji doveo je do progresivne degradacije zemlji\u0161ta koje je u poljoprivrednom procesu apsorbiralo prevelike koli\u010dine pesticida. Su\u0161a je samo pogor\u0161ala postoje\u0107e probleme poljoprivrednog sektora podre\u0111enog interesima velikih zemljoposjednika \u017eeljnih masovnih monokulturnih usjeva za izvoz. Pro\u0161irenje pustinje, tj. dezertifikacija, u Rumunjskoj je u kon\u010danici rezultat vrlo konkretnih politi\u010dkih odluka i mo\u017eda jedna od najmanje diskutiranih posljedica reformi provedenih u posljednjih 30 godina.<\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, ovaj problem nije ni najmanje lako rije\u0161iti, tim vi\u0161e \u0161to se radi o sistemskom problemu, odnosno o tome da cijeli ekonomsko\u2013poljoprivredni proces ne po\u010diva na zdravim temeljima. Nekoliko sr\u010danih aktivista za za\u0161titu okoli\u0161a rutinski preuzima na sebe sadnju drve\u0107a na pogo\u0111enim podru\u010djima kako bi poku\u0161ali zaustaviti proces \u0161irenja pustinje. Njihovi postupci zaslu\u017euju pohvale, ali ipak ih je te\u0161ko okarakterizirati druga\u010dije osim kao simboli\u010dne. Od fundamentalne va\u017enosti bilo bi drasti\u010dno promijeniti trenutne poljoprivredne prakse, ozbiljno povezane s generiranjem \u0161to br\u017ee dobiti u jednom ciklusu proizvodnje i brze prodaje. Budu\u0107i da niti jedan poljoprivredni proizvo\u0111a\u010d to ne\u0107e u\u010diniti dobrovoljno, dr\u017eava bi trebala intervenirati, ali za to joj nedostaju kapaciteti i politi\u010dka volja. Predvidljivo je da \u0107e se ciklus prekinuti kad proizvodnja postane fizi\u010dki nemogu\u0107a, a dobit se istopi u neplodnoj zemlji. Taj trenutak nije daleko.<\/p>\n\n\n\n

Dugoro\u010dni u\u010dinci predstavljaju dodatne izazove za poljoprivredu. Putovanje ruralnom Dobrujom daje nam uvid u budu\u0107nost. Opustjela su \u010ditava su sela, neka \u010dak nalikuju naseljima duhova. Kako \u017eivot postaje neodr\u017eiv u mnogim podru\u010djima, migracija \u0107e se pove\u0107avati, a tako \u0107e se pove\u0107avati i pritisak na ograni\u010dene raspolo\u017eive resurse. U tom trenutku egzoti\u010dno vo\u0107e ne\u0107e biti dovoljno da nas spasi.<\/p>\n\n\n\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iz Rumunjske danas donosimo poruku iz bliske budu\u0107nosti. Razliku izme\u0111u prirodne katastrofe i ostvarenja znanstvenih predvi\u0111anja danas \u010dini samo politika. Ona koja prepoznaje znanost pre\u017eivjet \u0107e, a ostale \u0107e nestati u “prirodnim katastrofama”. Prije nekoliko ve\u010deri nazvala me prijateljica da podijeli sa mnom svoj bijes. Bila je u\u017easnuta otkri\u0107em da u supermarketu blizu nje veliko […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35114,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[737,357,70,1131,1130],"theme":[457],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-35108","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-globalno-zatopljenje","tag-klimatske-promjene","tag-poljoprivreda","tag-suncokreti","tag-susa","theme-klima","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35108","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35108"}],"version-history":[{"count":23,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35108\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35143,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35108\/revisions\/35143"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35114"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35108"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35108"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35108"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35108"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35108"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35108"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35108"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}