{"id":35093,"date":"2020-11-06T13:53:15","date_gmt":"2020-11-06T12:53:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35093"},"modified":"2020-11-06T13:56:06","modified_gmt":"2020-11-06T12:56:06","slug":"posljedice-koronavirusa-na-zastitu-okolisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=35093","title":{"rendered":"Posljedice koronavirusa na za\u0161titu okoli\u0161a"},"content":{"rendered":"\n

Karantene i policijski satovi uvedeni u brojnim europskim zemljama tokom 2020. godine zbog epidemije SARS-CoV-2 virusa koji izaziva bolest COVID-19, privremeno su utjecali na klimatske promjene, objavila je 5. studenog<\/a> Europska agencija za okoli\u0161 (EEA). Mjere borbe protiv virusa ujedno su se djelomi\u010dno pokazale i kao mjere protiv zaga\u0111enja planeta. Do\u0161lo je do privremenog pobolj\u0161anja u kvaliteti zraka, smanjene su emisije stakleni\u010dkih plinova i zabilje\u017een je ni\u017ei stupanj zaga\u0111enja bukom. To na\u017ealost nisu bile jedine ekolo\u0161ke posljedice karantena, pa je tako naglo porasla upotreba jednokratne plastike, budu\u0107i da je radikalno porasla potra\u017enja za za\u0161titnom opremom poput maski, rukavica i upotreba dezinficijensa. Restorani su svoju ponudu morali orijentirati na dostave, pa je naglo porasla upotreba jednokratnih plasti\u010dnih spremnika za hranu, a \u010de\u0161\u0107i boravak kod ku\u0107e pridonio je zna\u010dajnom porastu online kupovine, \u0161to tako\u0111er zahtjeva upotrebu plastike.<\/p>\n\n\n\n

EEA smatra da je sna\u017ean porast potra\u017enje postao izazov za europske napore u smanjenju zaga\u0111enja okoli\u0161a plastikom i ugrozio tranziciju na cirkularne sustave upotrebe ovog materijala. Tome je pripomogla i \u010dinjenica da su na globalnom tr\u017ei\u0161tu pale cijene sirove nafte zbog \u010dega je postalo jeftinije proizvoditi novu “djevi\u010dansku plastiku” umjesto reciklirati postoje\u0107u. Firmama koje proizvode recikliranu plastiku toliko su tokom pandemije pali prihodi da se razmi\u0161lja o tra\u017eenju javnih potpora za recikliranje ili zahtjevu za uvo\u0111enjem poreza na “djevi\u010dansku plastiku”. Ne poduzimanje nikakvih mjera, sigurno \u0107e dovesti do zatvaranja europskih pogona za recikliranje plastike, s obzirom na to da su brojna ve\u0107 tokom epidemije zatvorila svoja vrata. Povijesno niska cijena sirove nafte jednostavno je u\u010dinila recikliranu plastiku nekompetitivnom.<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dni nalazi poput spomenutih odraz su velikog posla koji je pred nama da sagledamo posljedice epidemije u kontekstu okoli\u0161a i prate\u0107ih europskih politika, smatraju u EEA<\/a>. Njihov je zaklju\u010dak kako pandemija dodatno isti\u010de uzro\u010dno-posljedi\u010dni odnos izme\u0111u prirodnih i dru\u0161tvenih sistema: Otpornost dru\u0161tva ovisi o otpornosti ekosustava. EEA nagla\u0161ava kako je gubitak bioraznolikosti uzrokovan intenziviranjem poljoprivredne aktivnosti u\u010dinio \u010de\u0161\u0107om pojavu zoonotskih bolesti. Brojne dru\u0161tvene nejednakosti u korelaciji su s ekolo\u0161kim faktorima poput lo\u0161ije kvalitete zraka koja ima druga\u010dije ishode u slu\u010daju bolesti COVID-19.<\/p>\n\n\n\n

Evo kako zaga\u0111enje ugro\u017eava zdravlje<\/h2>\n\n\n\n

Zanimljivo je u izvje\u0161taju Agencije kako su anegdotalne pri\u010de o snazi pti\u010djeg pjeva proljetos u korelaciji sa smanjenjem buke u gradovima, \u010dime su potvr\u0111ene brojne studije o tome kako zaga\u0111enje bukom ima negativne u\u010dinke na prirodni svijet. Zaklju\u010deno je kako manje zaga\u0111enje bukom \u2013 kako u gradovima tako i na selima \u2013 ima pozitivan u\u010dinak na oporavak populacija ptica. Manja prisutnost ljudi, nudi pticama vi\u0161e za\u0161tite i slobodniji izbor mjesta za gnije\u017e\u0111enje. Nova istra\u017eivanja usmjerit \u0107e se u to kako osigurati zelene oaze u gradovima koje bi poja\u010dale otpornost gradova na nove klimatsko-zdravstvene utjecaje. Agencija smatra da bi stvaranje zelenih oaza u gradovima pridonijelo politikama odr\u017eivosti.<\/p>\n\n\n\n

Kada pogledamo emisije stakleni\u010dkih plinova, pokazuje se da je karantena smanjila plinove i na europskoj (za sada 7.6 posto, cjeloviti izra\u010duni jo\u0161 ne mogu postojati), ali i na globalnoj razini. Zanimljivo je kako \u0107e prisilni pad u cestovnom prijevozu putnika (57 posto) i zra\u010dnom prijevozu (62.5 posto), kao i su\u017eavanje prora\u010duna na kraju dovesti do ispunjenja nekih od europskih ekolo\u0161kih ciljeva \u2013 poput onoga da se pove\u0107a energetska u\u010dinkovitost transportnog sektora za 20 posto.<\/p>\n\n\n\n

S padom prometa, zna\u010dajno je opala i koncentracija \u010destica NO2 (du\u0161ikovog dioksida) u zraku. Radi se o \u010desticama koje uglavnom emitira cestovni promet (i grijanje stanova, sagorijevanje drva, poljoprivreda, industrija i dr.), a koje imaju promjere PM10 i PM2.5. Podsjetimo da se koronavirus vezuje upravo na te \u010destice (aerosole) i u posebno zaga\u0111enim sredinama dodatno ugro\u017eava organizam. Na primjer grad u kojem je zabilje\u017eena velika korelacija PM \u010destica u atmosferi i eskalaciji bolesti COVID-19 je talijanski Bergamo odakle smo prije pola godine gledali frapantne kadrove u kojima vojska kamionima izvozi le\u0161eve iz grada. Budu\u0107i da ove \u010destice izazivaju kardiovaskularne i respiratorne bolesti, te da vezuju na sebe i SARS-CoV-2 virus, \u010dini se da se mo\u017ee o\u010dekivati pove\u0107ana smrtnost od bolesti COVID-19 u vi\u0161e zaga\u0111enim sredinama. U Italiji je geneti\u010dki materijal virusa SARS-CoV-2 otkriven na uzorcima PM uzetih iz grada Bergama u sjevernoj Italiji (Setti i sur., 2020.). Iako postoje zabrinutosti da bi one\u010di\u0161\u0107enje zraka moglo prenijeti virus na ve\u0107e udaljenosti i potaknuti infekciju, u ovoj fazi nije poznato ostaje li virus odr\u017eiv na \u010desticama one\u010di\u0161\u0107enja. Jo\u0161 jedna talijanska studija pokazala je da budu\u0107i da dugotrajna izlo\u017eenost zaga\u0111enju zraka, uklju\u010duju\u0107i PM, ozon (O3) i sumpor-dioksid (SO2), slabi imunolo\u0161ku obranu gornjih di\u0161nih putova, to bi olak\u0161alo ulazak SARS-CoV-2 u donjih di\u0161nih putova \u0161to rezultira infekcijom COVID-19 (Conticini i sur., 2020). iz EEA ipak nagla\u0161avaju kako “unutar ovih ranih studija postoji niz zna\u010dajnih ograni\u010denja te se nalazi moraju tuma\u010diti pa\u017eljivo”.<\/p>\n\n\n\n

Socijalne nejednakosti u sredi\u0161tu pozornosti<\/h2>\n\n\n\n

Tokom epidemije postalo je jasno i da COVID ne utje\u010de jednako na sve dru\u0161tveno-ekonomske skupine. Nekoliko je faktora moglo pove\u0107ati ranjivost osoba s niskim socijalno-ekonomskim statusom. Ve\u0107a je vjerojatnost da \u0107e siroma\u0161ni ljudi \u0107e \u017eivjeti u nekvalitetnom, prenatrpanom smje\u0161taju, u kojem nemaju mogu\u0107nost pridr\u017eavanja preporuka za socijalno distanciranje. Tako\u0111er je vjerojatnije da \u0107e imati poslove koji se ne mogu obavljati od ku\u0107e, poput rada u zdravstvu, domovima za njegu, supermarketima, tvornicama, skladi\u0161tima i javnom prijevozu. Uz to, ljudi s ni\u017eim socijalno-ekonomskim statusom te\u017ee \u0107e podnijeti nestabilne radne uvjete i suo\u010diti se s financijskom neizvjesno\u0161\u0107u zbog posljedica COVID-19 na ekonomiju. Takve su osobe pod zna\u010dajnim pritiskom da nastave raditi \u010dak i kad se razbole, kako bi za\u0161titile dohodak ku\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n

Osim ve\u0107eg rizika od prijenosa u takvim uvjetima, kroni\u010dni stres tako\u0111er slabi imunolo\u0161ki sustav, pove\u0107avaju\u0107i osjetljivost na niz bolesti. Napokon, siroma\u0161niji ljudi u urbanim podru\u010djima vjerojatno \u0107e biti izlo\u017eeni vi\u0161im razinama zaga\u0111enja zraka i buke, povezanih s respiratornim i kardiovaskularnim bolestima, odnosno hipertenzijom. Svi su ovi \u010dimbenici utje\u010du na pove\u0107anje rizika smrtnosti od COVID-19, \u0161to sugerira da su ljudi niskog socijalno-ekonomskog statusa u ve\u0107oj mjeri podlo\u017eni smrtnosti od COVID-19, stoji u izv<\/a>j<\/a>e\u0161taju EEA<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Eventualne slu\u010dajne uspjehe ostvarenja cilja od 20 posto odr\u017eivosti bilo kojeg sektora, trebat \u0107e posebno imati na umu idu\u0107e godine kada Europa bude nabrajala podru\u010dja u kojima je cilj ostvaren. U ve\u0107ini njih, uspjeh ne\u0107e biti rezultat europskih ekolo\u0161kih, zdravstvenih ili socio-ekonomskih politika nego prisilno zaustavljanje ekonomije u 2020. To tako\u0111er zna\u010di da \u0107e svi europski uspjesi biti svedeni na 2020. godinu, dok \u0107e u slu\u010daju da nakon pandemije nastavimo s ideologijom “business as usual” ve\u0107 2021. godina ponovno davati lo\u0161e rezultate.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Karantene i policijski satovi uvedeni u brojnim europskim zemljama tokom 2020. godine zbog epidemije SARS-CoV-2 virusa koji izaziva bolest COVID-19, privremeno su utjecali na klimatske promjene, objavila je 5. studenog Europska agencija za okoli\u0161 (EEA). Mjere borbe protiv virusa ujedno su se djelomi\u010dno pokazale i kao mjere protiv zaga\u0111enja planeta. Do\u0161lo je do privremenog pobolj\u0161anja […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35095,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[859,334,228,883,727,357,1085,687,688,620,612],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-35093","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-covid-19","tag-ekologija","tag-ekonomija","tag-epidemija","tag-klimatska-kriza","tag-klimatske-promjene","tag-odrzivi-razvoj","tag-pm10","tag-pm25","tag-promet","tag-zagadenje","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35093","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35093"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35093\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35097,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35093\/revisions\/35097"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35095"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35093"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35093"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35093"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35093"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35093"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35093"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35093"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}