Sasvim je izgledno da Donalda Trumpa vi\u0161e ne\u0107emo gledati na \u010delu Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Sama \u010dinjenica da to jo\u0161 sa sigurno\u0161\u0107u ne mo\u017eemo potvrditi dovoljno govori o jalovosti centrizma koji ga je nastojao svrgnuti. A neke lekcije vrijede i za na\u0161 lokalni kontekst.<\/p>\n\n\n\n
U no\u0107i sa srijede na \u010detvrtak prema lokalnom vremenu napokon su stvoreni barem kakvi-takvi uvjeti za dugi uzdah globalnog liberalnog olak\u0161anja. U me\u0111uvremenu se nije promijenilo previ\u0161e toga i kako sada \u2014 u trenutku pisanja ovog teksta \u2014 stvari stoje, Joe Biden, kandidat Demokratske stranke i nekada\u0161nji potpredsjednik u administraciji Baracka Obame, idu\u0107e \u0107e \u010detiri godine biti predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Pobjeda \u0107e biti tijesna i potvr\u0111ena u produ\u017eetku, poslije ve\u0107 najavljene i vjerojatno obilne porcije natezanja, odnosno nakon \u0161to Donald Trump samovoljno ili u nekom aran\u017emanu koji \u0107e po potrebi uklju\u010divati i vojni element prije ili kasnije napusti Bijelu ku\u0107u. Naravno, pitanje stila je u aktualnom kontekstu drugorazredna stvar. Najgori mogu\u0107i scenarij \u2014 jo\u0161 jedan Trumpov predsjedni\u010dki ciklus i koli\u010dina ljudske patnje koja bi s njim stigla u paketu \u2014 ipak je izbjegnut uz vi\u0161e sre\u0107e nego pameti.<\/p>\n\n\n\n
Na stranu primitivnost ameri\u010dkog izbornog sustava \u2014 u praksi, 50 razli\u010ditih izbora istovremeno \u2014 i najve\u0107i broj osvojenih glasova jednog kandidata u povijesti ameri\u010dkih predsjedni\u010dkih izbora, Demokratska stranka, to jest njezina centristi\u010dka jezgra, na izborima je najbla\u017ee re\u010deno podbacila. U situaciji u kojoj se izbori primarno odvijaju na socijalnoj pozadini vi\u0161e od 200 tisu\u0107a izgubljenih \u017eivota u COVID-19 pandemiji i teku\u0107eg i predstoje\u0107eg ekonomskog kolapsa, minimalna koli\u010dina zdravog razuma nalagala bi da je rije\u010d o utakmici \u010diji bi kona\u010dan ishod trebao biti sasvim poznat otprilike do sredine drugog poluvremena. Budu\u0107i da su minimalna koli\u010dina zdravog razuma i centristi\u010dka jezgra Demokratske stranke ve\u0107 du\u017ee vrijeme u kompliciranom odnosu, to se nije dogodilo i potpuna katastrofa izbjegnuta je za dlaku. S druge strane, te\u0161ko da je rije\u010d o dinamici koja se u grubim crtama nije mogla predvidjeti, usprkos predizbornom anketnom hajpu.<\/p>\n\n\n\n
Bidenova kampanja bila je u relacijskom smislu negativna prema principu “ja nisam Trump” i to je “negativno” pozicioniranje \u2014 koje se u praksi svelo na jedva ne\u0161to vi\u0161e od seta pitanja dobrog ukusa \u2014 bila vi\u0161e-manje jedina stvar vidljiva u glasa\u010dkom izlogu. U stvari, Trump je demografski gledano svoju glasa\u010dku bazu u odnosu na 2016. godinu pro\u0161irio<\/a> \u2014 podr\u0161ka mu je, izme\u0111u ostalog, porasla i me\u0111u afroameri\u010dkom i me\u0111u hispanoameri\u010dkom populacijom i me\u0111u \u017eenama. Za dono\u0161enje konkretnih zaklju\u010daka jo\u0161 je uvijek, naravno, prerano, iako sugestivnih primjera ne nedostaje.<\/p>\n\n\n\n Recimo, kampanjski anga\u017eman oko hispanoameri\u010dkog segmenta bira\u010dkog tijela sveo se na onih 15-ak sekundi kada je Biden u statusu demokratskog kandidata prvi puta stigao na Floridu i zatim za govornicom na svom iPhoneu pustio “Despacito”<\/a>. Neposredno prije izbora pak demokratska karavana stigla je u Flint u Michiganu, dakle u grad \u010dija je vodoopskrba pod Obaminom administracijom bila zaga\u0111ena olovom i grad u kojem polovina djece \u017eivi ispod granice siroma\u0161tva, gdje je Bidenu u mobilizaciji asistirao upravo Obama. Biv\u0161i predsjednik okupljenima je, naime, kao glavnu komparativnu prednost potencijalne Bidenove administracije s neosvije\u0161tenom ironijom istaknuo viziju nekog tipa ni\u017ee razine medijskog zaga\u0111enja. “Ne\u0107ete o njima morati razmi\u0161ljati svakoga dana. Ne\u0107ete se s \u010dlanovima svojih obitelji oko njih morati sva\u0111ati svakog dana. Ne\u0107e biti toliko iscrpljuju\u0107e”, rekao je Obama<\/a> u poku\u0161aju da za Bidena i Kamalu Harris napravi onoliko koliko jedan biv\u0161i predsjednik mo\u017ee napraviti. Najkra\u0107e re\u010deno, kada je posrijedi ekonomija, u izlogu retori\u010dki nije zavr\u0161io niti standardni demokratski kozmeti\u010dki asortiman. I prema podacima<\/a> prikupljenima na osnovu izlaznih anketa, Trump je me\u0111u tre\u0107inom bira\u010dkog tijela koje je ekonomska pitanja navelo kao prioritetna osvojio 81 posto glasova.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, kvalifikacija izbornih rezultata kao podba\u010daja nije pretjerana niti u \u0161iroj slici, jer najgrublja skica za sada izgleda ovako \u2014 tijesna Bidenova pobjeda na predsjedni\u010dkim izborima, prili\u010dno izgledni neuspjeh u poku\u0161aju vra\u0107anja demokratske ve\u0107ine u Senatu i gubitak do desetak mjesta (uz zadr\u017eavanje ve\u0107ine) u Zastupni\u010dkom domu. Ovakav odnos snaga u krajnjoj liniji centristi\u010dkoj jezgri Demokratske stranke i ne mora biti suvi\u0161e mrzak, posebno ako se u obliku zakonodavne paralize poka\u017ee upotrebljivim u smislu opravdanja u onim situacijama u kojima \u0107e biti potrebno odgovoriti na progresivnije pritiske drugog strana\u010dkog krila \u2014 naravno, po cijenu gubitka jo\u0161 nekoliko mjesta u Senatu 2022. godine. Me\u0111utim, sude\u0107i prema prvim i zasad jo\u0161 uvijek opreznim reakcijama, iz centristi\u010dke perspektive \u2014 bilo medijske, bilo politi\u010dke \u2014 o podba\u010daju te\u0161ko da mo\u017ee biti rije\u010di, iako sve nije ispalo ba\u0161 onako kako je bilo zami\u0161ljeno. Uostalom, izborom Bidena automatski su sanirana oba puknu\u0107a u ameri\u010dkom socijalnom tkivu koja su uo\u010di izbora bila prepoznata kao najopasnija pa je istovremeno u svim bitnim aspektima najavljeno i rje\u0161enje problema radikalizacije<\/a> ameri\u010dkog dru\u0161tvenog \u017eivota i otklanjanje potencijalne fa\u0161isti\u010dke<\/a> prijetnje.<\/p>\n\n\n\n Ovdje je uz ne\u0161to osje\u0107aja za kontekstualne razlike zapravo bez ve\u0107ih pote\u0161ko\u0107a mogu\u0107e prije\u0107i i na lokalni teren. “Moramo se zapitati kako je do\u0161lo do ovakve radikalizacije. Ovo je sigurno uvjetovano informacijama pod kojima je on bio, izvorima kojima se napajao, da napravi ovo. Vidjet \u0107emo tko je odgovoran, ali moramo se zapitati tko su akteri, pa i u politici, koji poti\u010du netrpeljivost, koji su \u010dak nakon ovoga spremni davati izjave poput Ivana Penave i Karoline Vidovi\u0107-Kri\u0161to koje su neprihvatljive. Postoji i odgovornost medijskih aktera koji poti\u010du mr\u017enju izme\u0111u Hrvata kao ve\u0107inskog naroda i srpske manjine”, rekao je, na primjer, Andrej Plenkovi\u0107, premijer Republike Hrvatske, nakon \u0161to je 12. listopada ove godine 22-godi\u0161nji Danijel Bezuk<\/a> na Markovom trgu ranio policajca i zatim po\u010dinio samoubojstvo.<\/p>\n\n\n\n U ovome bi slu\u010daju trenutno dominantna struja u HDZ-u bila pribli\u017eni ekvivalent ve\u0107 dugo vremena dominantnoj struji u Demokratskoj stranci (ili obrnuto). Koliko god ovakva paralela mo\u017ee izgledati bizarno, tu smo gdje jesmo, ako ni\u0161ta drugo barem na razini modela. Jer, interpretacija prepoznate radikalizacije dru\u0161tva odvija se u oba slu\u010daja samo s naglaskom na djelovanju ove ili one konkretne politi\u010dke figure i(li) s naglaskom na nekoj pretpostavljenoj vrsti medijske manipulacije, uz uporno pre\u0161u\u0107ivanje njezine materijalne osnove. Na svu sre\u0107u, hrvatska desnica \u2014 uklju\u010duju\u0107i, naravno, i HDZ u onim slu\u010dajevima u kojima su strana\u010dke karte pomije\u0161ane na ne\u0161to druga\u010diji na\u010din \u2014 u tolikoj je mjeri jo\u0161 uvijek potkapacitirana da niti gre\u0161kom ne mo\u017ee napipati ne\u0161to \u0161to bi se moglo la\u017eno predstaviti kao klasno upori\u0161te. Pa jednom kada se najja\u010da stranka u dr\u017eavi stjecajem okolnosti privremeno odrekne ekskluzivnog prava na distribuciju nacionalisti\u010dke mitologije, aktivacija “izdajni\u010dke” matrice s druge strane ograde istog dvori\u0161ta i sa svim svojim izvedbenim i organizacijskim nedore\u010denostima nije ni\u0161ta pretjerano neobi\u010dno.<\/p>\n\n\n\nAnalogija s lokalnim kontekstom<\/h2>\n\n\n\n