“Nova normalnost” nije samo pandemijski kontekst u kojem \u017eivimo ve\u0107 i sustavno nasilje hrvatske policije nad izbjeglicama na granici s BiH. Toj su normalizaciji pridonijeli i lokalni \u0161iritelji mr\u017enje i visoke institucije Europske unije.<\/p>\n\n\n\n
Nasilje koje se doga\u0111a na vanjskim granicama EU vi\u0161e nije i te\u0161ko da mo\u017ee postati “breaking news”. S obzirom na to da traje godinama, ve\u0107 smo se navikli na velike brojke utopljenih na Mediteranu ili nezakonito protjerane i prebijene ljude na hrvatsko-bosanskohercegova\u010dkoj granici. Isto tako, navikli smo i na nasilje koje trpe izbjeglice i drugi migranti unutar EU, koje se manifestira u ne\u0161to suptilnijim oblicima poput nedostupne zdravstvene i socijalne za\u0161tite, nepostojanja adekvatnog smje\u0161taja ili hrane. Iako je ono prvo jo\u0161 uvijek nezakonito, a oko ovog drugog standardi postavljeni na minimum, oba pristupa su sustavna i svakodnevna, me\u0111utim u javnosti rijetko prisutna osim u prilikama kada se pojavi neki novi, do tada neispri\u010dani oblik brutalnosti.<\/p>\n\n\n\n
Nasilje i nezakonito protjerivanje na granicama Hrvatske, relativno je nova pojava, no s vrlo brzim progresom i vrlo te\u0161kim oblicima. Podsjetimo da su prva svjedo\u010denja o pushbackovima<\/em> pra\u0107enim nasiljem hrvatske policije bila javno dostupna jo\u0161 za vrijeme humanitarne krize po\u010detkom 2016. godine. Tada, uglavnom osobe koje nisu spadale u tzv. prave izbjeglice, odnosno one koje nisu bile iz Sirije, Irana i Afganistana, a \u0161to su u nedostatku dokumentacije procjenjivali prevoditelji prilikom ulaska na vlak iz \u0160ida za kamp u Slavnoskom Brodu, iznose optu\u017ebe kako ih je hrvatska policija tukla te kako su morali pje\u0161a\u010diti po snijegu i hladno\u0107i natrag u Srbiju.<\/p>\n\n\n\n Onemogu\u0107avanje tra\u017eenja azila, nezakonita protjerivanja i fizi\u010dko nasilje zapo\u010deti za vrijeme koalicijske Vlade Zorana Milanovi\u0107a, sustavniji oblik dobili su za vrijeme MOST-ovog ministra Vlahe Orepi\u0107a kada se doznaje za dvije interne naredbe, za koje iako nisu bile javno dostupne Pu\u010dka pravobraniteljica uspijeva rekonstruirati<\/a> kako se odnose na protjerivanja prilikom kojih policijski slu\u017ebenici ne provode zakonom propisane postupke. Nasilje i nezakonita protjerivanja se nastavljaju i bujaju brojem i brtualno\u0161\u0107u za vrijeme HDZ-ovog ministra Bo\u017einovi\u0107a, kada na vidjelo izlazi sve ve\u0107i broj svjedo\u010danstava.<\/p>\n\n\n\n Prema bazi podataka BMVN<\/a>, napravljenoj na temelju izjava \u017ertava, oblici nasilja koje koristi hrvatska policija, a navedeni po u\u010destalosti su: udaranje pendrecima, rukama i dr., otu\u0111enje osobnih stvari, uni\u0161tavanje osobnih stvari, udaranje nogama, vrije\u0111anje, prisiljavanje na skidanje odje\u0107e, izlo\u017eenost opasnoj vo\u017enji ili ekstremnim temperaturama za vrijeme vo\u017enje, guranje na pod, prijetnje oru\u017ejem, pucnjava, uranjanje u vodu, elektro\u0161okovi, hu\u0161kanje i napadi pasa, kori\u0161tenje suzavca (pepper spray<\/em>), polijevanje vodom, stavljanje lisica, seksualno zlostavljanje (uklju\u010duju\u0107i silovanje), kra\u0111a slu\u017ebenih dokumenata. Jedno od obilje\u017eja nasilja i drugih nezakonitih praksi na granicama je da su za razliku od nasilja prema nekim drugim skupinama vrlo dobro dokumentirani, a svjedo\u010danstva \u017ertava, fotografije, medicinska i druga dokumentacija javno dostupna, prezentirana na mnogim skupovima i mjestima od lokalnih grassroots<\/em> kru\u017eoka do briselskih visokopoliti\u010dkih plenarnih zasjedanja. Kad god se u javnosti pojavi neki novi slu\u010daj kojim izbjeglica ili drugi migrant iznese optu\u017ebe na ra\u010dun policije, \u010desto se postavi pitanje istinitosti, odnosno nedostatka upravo ba\u0161 onog, jednog, onako, pravog dokaza, kakva direktna snimka, \u0161to je ujedno i osnova svih MUP-ovih rutiniranih odbacivanja odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n Neproporcionalno inzistiranje na postojanju tog “\u010dvrstog\u201c dokaza kojeg bi \u017ertve trebale osigurati, u odnosu na o\u010dekivanja od policije da javnosti predo\u010di procese i rezultate istraga, razotkriva nepovjerenje prema svjedo\u010danstvima i o\u017eiljcima stranaca, smatraju\u0107i ih sklonijima la\u017enim svjedo\u010denjima nego primjerice hrvatske policajce ili uop\u0107e policijski sustav. Tako\u0111er, daje uvid u privilegiranu poziciju imanja putovnice dr\u017eave \u010dlanice EU zbog koje velika ve\u0107ina na\u0161ih sugra\u0111ana i sugra\u0111anki nema iskustva prelaska granice na mjestima koja nisu ozna\u010deni grani\u010dni prijelazi i posljedi\u010dnog policijskog tretmana utemeljenog na nadmo\u0107noj poziciji. Nakon vi\u0161e od \u010detri godine, o\u010dekivanje da \u0107e izbjeglica biti u mogu\u0107nosti prilo\u017eiti “pravi\u201c dokaz postala je floskula ili bolje re\u0107i smokvin list iza kojeg se skrivaju institucije, budu\u0107i je vrlo lako zaklju\u010diti da s obzirom da policija ima toliko naprednu opremu za nadzor granice, da policajci imaju kamere na odorama, da nije mogu\u0107e da ne postoje snimke i dokazi.<\/p>\n\n\n\n Osim toga, u slu\u010dajevima kada su sigurno postojale snimke i kada ih se tra\u017eilo za svrhu sudskih postupaka, uslijed tehni\u010dkih pote\u0161ko\u0107a nisu bile sa\u010duvane ili dostupne. Ne treba zaboraviti niti na one situacije kada su snimke i\u017eivljavanja nad osobama koje su poku\u0161ale pre\u0107i granicu javnosti u\u010dinili dostupnim sami policajci. Za pretpostaviti je kako \u0107e se broj sli\u010dnih javno dostupnih snimki ili fotografija umna\u017eati proporcionalno progresiji kojom \u0107e takvo pona\u0161anje bivati opravdano, ohrabreno i prihva\u0107eno. Do tada, \u010dini se kako je prebacivanje odgovornosti za “prave\u201c dokaze, osim vlastitih trauma, na one u deprivilegiranoj poziciji postala op\u0107eprihva\u0107ena i legitimna pozicija.<\/p>\n\n\n\n Nije nimalo neva\u017eno ni da se nasilje koje se u raznim oblicima primjenjuje na izbjeglice u ve\u0107ini slu\u010dajeva ne sankcionira niti adekvatno, ako uop\u0107e, istra\u017euje unutar policijskog sustava, pa time pre\u0161utno i odobrava. Javnost do sada nije imala priliku vidjeti rezultate niti jedne istrage, a istrage koje je poku\u0161ala napraviti kakva nezavisna institucija, poput pravobraniteljice, bile su onemogu\u0107ene raznim preprekama. Tako\u0111er, od MUP-a niti u jednom trenutku nismo dobili dokaze da se to ne doga\u0111a, ve\u0107 samo rutinirane izjave o odricanju odgovornosti, sabla\u017enjavanju nad idejom da bi tako ne\u0161to po\u010dinili policajci, za\u010dinjenom vrlo infantilnim objedama prema onima koji su te optu\u017ebe doveli do javnosti. U nekim slu\u010dajevima za one koji su javno govorili o tome, uslijedio bi kazneni progon ili pak zastra\u0161ivanje. Kao validan dokaz o sustavnosti nasilja nije dovoljan ni glas nekolicine zvi\u017eda\u010da iz redova policije koji su ne samo potvrdili izjave izbjeglica, nego smo imali priliku saznati kako funkcionira sustav koji omogu\u0107uje vi\u0161egodi\u0161nje nasilje, kojim se takvo pona\u0161anje ohrabruje, a odbijanje sudjelovanja ka\u017enjava.<\/p>\n\n\n\n Mnogi su imali o\u010dekivanja od institucija EU pretpostavljaju\u0107i da \u0107e reagirati zbog za\u0161tite ljudskih prava ili barem vladavine prava, no istovremeno su zaboravljali da su te iste institucije proizvodnjom politika i direktiva dovele do nepostojanja sigurnih i legalnih puteva, kao i da istom nezainteresirano\u0161\u0107u promatraju utapanja na Mediteranu. Kao \u0161to to obi\u010dno biva iz redova visoke politike EU, svi su jako zabrinuti kada ih se upita za komentar na najnovije optu\u017ebe, toliko da se ve\u0107 \u010detiti godine ni\u0161ta zna\u010dajno nije promijenilo za izbjeglice osim \u0161to je nasilje nastavljeno, broj umrlih na granicama i dalje raste, a i\u017eivljavanje poprima sve mu\u010dnije oblike.<\/p>\n\n\n\n Dok su najzna\u010dajnije figure poput Angele Merkel potap\u0161ale praksu hrvatskih policajaca, Europska komisija je u prosincu 2018. Hrvatskoj odobrila dodatnih 6,8 milijuna eura<\/a> za grani\u010dni menad\u017ement uz obvezu uspostave mehanizma za monitoring uskla\u0111enosti postupanja na granicama sa temeljnim pravima i EU azilnim zakonodavstvom. Dvije godine nakon te odluke i prepiske izme\u0111u Komisije i MUP-a, akteri upu\u0107eni u temu informacije o uspostavi odnosno postojanju takvog mehanizma nemaju, ali ono \u0161to se zna da nezavisni monitoring mehanizam nije uspoostavljen i da MUP nije govorio istinu kada je pravdao sredstva i rekao da nadzor provode odre\u0111ene organizacije \u2013 koje su to demantirale<\/a>. Ipak, izgleda da se preko toga uspjelo prije\u0107i jer je prije desetak dana povjerenica za unutarnje poslove EU-a Ylva Johansson tvitala kako \u0107e prodiskutirati daljnji razvoj mehanizma nadzora koji su hrvatske vlasti uspostavile s financijskom pomo\u0107i Komisije.<\/p>\n\n\n\n Iz perspektive zanimanja za daljnji razvoj situacije oko utro\u0161enog novca bit \u0107e jako zanimljivo pratiti rezultate tog razgovora jer je izuzetno va\u017eno provoditi nadzor nad tro\u0161enjem sredstava kako kao porezni obveznici njime ne bismo financirali prakse i\u017eivljavanja i dehumaniziranja drugih osoba. Iz perspektive \u017ertava i svih onih koji tra\u017ee sigurnost u EU, bit \u0107e daleko od zanimljivog i jo\u0161 dalje od prestanka nasilnih praksi, jer iz dosada\u0161nje inertnosti izgleda kako za Komisiju problem nije nasilje ve\u0107 publicitet koji ono ima. Tako se i u novom Paktu o migracijama i azilu isti\u010de va\u017enost uspostave nezavisnog monitoring mehanizma, \u0161to svakako jest za pohvalu i \u010dini se kao slamka spasa, no s druge se strane istim dokumentom se dodatno utvr\u0111uju zidovi Tvr\u0111ave Europe \u010dime se \u0161anse za nasilno postupanje zna\u010dajno pove\u0107avaju.<\/p>\n\n\n\n Politike straha i isklju\u010divanja su tijekom vremena dovele do toga da atmosfera stvorena oko dolazaka izbjeglica i drugih migranata na granice podsje\u0107a na atmosferu rata, odnosno agresije na koju treba reagirati obranom. Dominacija sigurnosne dimenzije nad za\u0161titom \u017eivota preuzela je i politi\u010dki i javni diskurs u EU pa tako i u Hrvatskoj, gdje je ta neposrednost “najdu\u017ee” vanjske kopnene granice u EU dodatan faktor strahu. Umjesto ja\u010danja egzistencijalne sigurnosti i sigurnosti \u017eivota za sve na pograni\u010dnom podru\u010dju, onemogu\u0107avanjem dostojanstvenih uvjeta \u017eivota i dostupnosti resursa stvorila se atmosfera pogodna za mr\u017enju i do\u017eivljaj Drugog kao prijetnje. Prema reakcijama javnosti i mr\u017enji koja se iskazuje prema izbjeglicama i drugim migrantima te podr\u0161ci koju za svoje nasilno djelovanje dobivaju policajci, koji brane “nas” od “njih”, koji brane “na\u0161e” vrijednosti, “na\u0161” stil \u017eivota i “na\u0161u sigurnost”, za pretpostaviti je da se nasilje ne\u0107e smanjivati. U takvoj podjeli uloga na heroje i neprijatelje vrlo lako se na\u0111u opravdanja i ignoriraju razli\u010dite dehumaniziraju\u0107e prakse, metode i taktike poni\u017eenja. Mnogi od onih koji poku\u0161avaju pre\u0107i tu granicu su upravo pobjegli iz svojih gradova i regija zbog sli\u010dnih iskustava, zbog sukoba i nasilja, zbog pojedinaca koji kao dio sustava maltretiraju i i\u017eivljavaju se nad drugima s ciljem njihova protjerivanja ili zatiranja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" “Nova normalnost” nije samo pandemijski kontekst u kojem \u017eivimo ve\u0107 i sustavno nasilje hrvatske policije nad izbjeglicama na granici s BiH. Toj su normalizaciji pridonijeli i lokalni \u0161iritelji mr\u017enje i visoke institucije Europske unije. Nasilje koje se doga\u0111a na vanjskim granicama EU vi\u0161e nije i te\u0161ko da mo\u017ee postati “breaking news”. S obzirom na to […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35058,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[46,1121],"theme":[456],"country":[495,38],"articleformat":[450],"coauthors":[301],"class_list":["post-35052","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-migracije","tag-mup","theme-politika","country-europska-unija","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35052","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35052"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35052\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35067,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35052\/revisions\/35067"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35058"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35052"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35052"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35052"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35052"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35052"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35052"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35052"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Obilje\u017eja nasilja<\/h2>\n\n\n\n
Europsko tap\u0161anje<\/h2>\n\n\n\n