“Dok su mediji izvje\u0161tavali o imenima vegeburgera, Europski parlament se odrekao 387 milijardi eura namijenjenih novoj poljoprivrednoj politici koja u osnovi zna\u010di odustajanje od brige za klimu i okoli\u0161. Nemati svijest o tim temama zna\u010di da ne postoji ni pritisak ni odgovornost, stoga ishod ne \u010dudi. Njih jednostavno nije briga.”<\/p>\n\n\n\n
Ovaj status objavila je Greta Thunberg aktivistica za za\u0161titu okoli\u0161a na Twitteru<\/a> u srijedu 21. oktobra, neposredno prije po\u010detka vi\u0161ednevnog glasanja u Europskom parlamentu o Zajedni\u010dkoj poljoprivrednoj politici (ZPP, eng. Common agricultural policy<\/em> ili CAP). Premda je glasanje zavr\u0161ilo u petak, 23. oktobra, pregovori sa zemljama o kona\u010dnom obliku reforme trajat \u0107e vjerojatno do kraja godine. Financijski paket za ZPP iznosi 48 milijardi eura godi\u0161nje, za period 2022.-2030.<\/p>\n\n\n\n Usprkos brojnim i opravdanim kritikama ZPP-a koje dolaze od zelenih, EU parlament uvjeren je da \u0107e biti mogu\u0107e uskladiti ZPP sa Europskim zelenim planom. Me\u0111utim, analiza klju\u010dnih poglavlja ne ulijeva mnogo povjerenja u europske politi\u010dare. Tim vi\u0161e \u0161to se stavovi Vije\u0107a ministara i europskih parlamentaraca zna\u010dajno razlikuju. Na primjer, dok Vije\u0107e ministara poljoprivrede \u017eeli da 20 posto subvencija dodijeljenih pojedinoj zemlji bude rezervirano za eko-sheme, europarlamentarci smatraju da se 30 posto sredstava treba alocirati za eko-sheme i rezervirati jo\u0161 35 posto nacionalnih prora\u010duna za ruralni razvoj za mjere za\u0161tite okoli\u0161a, klime i dobrobiti \u017eivotinja. \u0160to se izravnih pla\u0107anja ti\u010de, ministri i parlamentarci sla\u017eu se da ona moraju biti ograni\u010dena na 100.000 eura, pri \u010demu prvi smatraju da raspodjela i smanjenje iznosa ve\u0107ih od 60.000 eura treba biti pitanje dobre volje pojedine \u010dlanice. A europarlamentarci smatraju da sve isplate ve\u0107e od tog iznosa trebaju biti obavezno podlo\u017ene revizijama i dugoro\u010dnom smanjenju i preraspodjeli pla\u0107anja. Ovo je posebno znakovito s obzirom na informaciju da \u010dak 80 posto sredstava EU za poljoprivredu odlazi na najve\u0107e veleposjednike, a ne na male farmere.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111er, dok ministri smatraju da je jedan posto nacionalnih subvencija dovoljno za usmjeravanje u procjenu i upravljanje rizika stabilizacije dohotka, parlamentarci smatraju da se najmanje 4 posto izravnih sredstava pla\u0107anja koristi za potporu mladim poljoprivrednicima (udvostru\u010duju\u0107i prijedlog Vije\u0107a od pribli\u017eno 2 posto) uz daljnju potporu koja dolazi kroz programe ruralnog razvoja.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se tr\u017ei\u0161nih pravila ti\u010de, dok su se ministri fokusirali na pitanja imena proizvoda, te na sadr\u017eaje deklaracija proizvoda, parlamentarci su si dali truda i predlo\u017eili cijeli niz novih mjera, me\u0111u kojima bi se neke mogle smatrati i protekcionisti\u010dkima, zahtijevaju\u0107i ve\u0107u transparentnost tr\u017ei\u0161ta \u0161to \u0107e svakako izazvati nove probleme, posebno u odnosu sa SAD-om koji se i ovako \u017eali na europsku poljoprivrednu politiku \u2013 dosta kreativnim spinovima poput onoga da \u0107e EU biti odgovorna za glad u svijetu jer ne pristaje na njihove GMO proizvode.<\/p>\n\n\n\n U kontekstu samog sadr\u017eaja nove poljopolitike, najva\u017enija promjena su ve\u0107 spomenute tzv. eko-sheme. Radi se o jednogodi\u0161njim (ili dvogodi\u0161njim) zelenim projektima u sektorima poput poljo\u0161umastva i agroekologije koji su svojevrsni pilot projekti o \u010dijem \u0107e se uspjehu prosu\u0111ivati s obzirom na utjecaj kojeg budu polu\u010dili. Njema\u010dka je predlo\u017eila da 20 posto sredstava u potpornom fondu izravnih pla\u0107anja ZPP-a od 258,6 milijardi eura (1. stup) treba biti usmjereno na ove eko-sheme. No, mogu\u0107e je da \u0107e u trilateralnim razgovorima izme\u0111u Europske komisije, Parlamenta i pojedinih \u010dlanica ti iznosi penjati i do 25 posto.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, kako navodi Politico<\/a>, problem je u tome \u0161to postoje rupe u sustavu koje omogu\u0107avaju zaobila\u017eenje cilja. Kao prvo, eko-sheme ne\u0107e se niti provoditi do 2023. godine. Potom \u0107e u fazi 2023.-2024. godine do\u0107i do implementacije eko-shema, da bi se u idu\u0107oj fazi sva neiskori\u0161tena sredstva mogla utro\u0161iti u tradicionalne “nezelene” poljoprivredne projekte. Idu\u0107a rupa u sustavu odnosi se na period do 2027. godine kada \u0107e zemlje koje su utro\u0161ile osnovni predvi\u0111eni iznos na eko-sheme u prvom stupu<\/a> (izravna pla\u0107anja poljoprivrednicima), u drugom stupu<\/a> (potpora ruralnim podru\u010djima) mo\u0107i ra\u010dunati dio te potro\u0161nje iz prvog stupa u drugi stup kao ispunjenje cilja od 20 posto za eko-sheme. Drugim rije\u010dima, umjesto da se u oba cilja ula\u017ee propisani udio prora\u010duna, mogu\u0107e je da \u0107e se rezultati eko-shema iz izravnog pla\u0107anja poljoprivrednicima ra\u010dunati kao rezultati ruralnog razvoja, bez da se dodatno ula\u017ee u taj drugi stup.<\/p>\n\n\n\n Politico tako\u0111er pi\u0161e kako Europski parlament \u017eeli osigurati da 60 posto potro\u0161nje bude ograni\u010deno na neekolo\u0161ke projekte i \u017eeli jam\u010diti da eko-programi ispunjavaju “ekonomske ciljeve”. Jednako kontroverzno, Parlament \u017eeli osigurati da 40 posto potro\u0161nje na te\u0161ko obradiva “podru\u010dja prirodnih ograni\u010denja” poput planina mo\u017ee pridonijeti cilju u prora\u010dunu za ozelenjavanje drugog stupa. Ovo je \u010dini se u sukobu sa direktivama o o\u010duvanju netaknutih podru\u010dja. No, taj dio politike treba jo\u0161 istra\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, EU daje zemljama \u010dlanicama autonomiju da same donesu nacionalne strate\u0161ke planove, ali \u010dini se ne uvodi nikakve sankcije za zemlje koje \u0107e odstupati od Europskog zelenog plana. Drugim rije\u010dima, na primjeru Hrvatske, na\u0161 ministar za za\u0161titu okoli\u0161a Tomislav \u0106ori\u0107 mo\u017ee nastaviti sa planovima iskapanja fosilnih energenata, a EU mu zapravo u kontekstu ZPP-a ne mo\u017ee ni\u0161ta. U tom kontekstu i direktive o poljo\u0161umarstvu u sklopu ove politike ostaje mrtvo slovo na papiru. Podsjetimo se, Europska komisija zadala si je cilj za\u0161tititi bioraznolikost stvaranjem prirodno prihvatljivih podru\u010dja na 10 posto europskog poljoprivrednog podru\u010dja, no Vije\u0107e ministara odobrilo je tek pet posto obradivih povr\u0161ina nad kojima bi se provodila poljo\u0161umska politika. No, ni tih pet posto nije pet, nego zapravo tri posto jer bi se na ostalih dva posto od ovih pet, sadili usjevi koji ve\u017eu vodik, za europsku politiku vodika kao novog pogonskog goriva. Tako\u0111er, poljo\u0161umarstvo \u010dini se, ne\u0107e se odnositi ni na farme manje od 10 hektara \u2013 \u0161to su tri \u010detvrtine europskih farmi. Europski parlament pristao je na taj kompromisom te poziva da se 5 posto eko-shema Komisije koristi za stvaranje “neproduktivnih” poljoprivrednih povr\u0161ina s krajobraznim zna\u010dajkama poput ribnjaka, \u017eivice i zidova terasa.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de nimalo iznena\u0111uju\u0107e informacije da EU 80 posto svog poljoprivrednog prora\u010duna zapravo daje u ruke 20 posto najve\u0107ih veleposjednika, Komisija je poku\u0161ala uvesti ograni\u010denja pojedina\u010dnih izravnih pla\u0107anja na gore spomenutih 100.000 eura. Me\u0111utim, \u010dlanice EU odbacile su taj prijedlog koji je sada ipak pro\u0161ao parlament, ali je budu\u0107nost primjene ovog propisa neizvjesna.<\/p>\n\n\n\n Ukratko, 60 posto trenutnih izravnih pla\u0107anja poljoprivrednicima ne mora biti u skladu sa ekolo\u0161kim i klimatskim zahtjevima. Promjene koje je usvojio parlament ve\u0107 je razvodnjeni prijedlog ionako kritiziranog prijedloga kojeg je iznijela Komisija, a kojeg Vije\u0107e ministara dodatno podriva. ZPP je ukupno te\u017eak jednu tre\u0107inu ukupnog EU prora\u010duna.<\/p>\n\n\n\n Za ovakvu ekolo\u0161ki neprijateljsku poljoprivrednu politiku glasale su Europske pu\u010dke stranke desnog centra, grupe oko Socijalista i demokrata i “Obnovite Europu” (Renew Europe<\/em>), koju \u010dine zastupnici u Europskom parlamentu iz razli\u010ditih skupina, uklju\u010duju\u0107i one iz La R\u00e9publique En Marche Emmanuela Macrona i biv\u0161eg Saveza liberala i Demokrati. Amandman kojim se izravno odbija po\u010detni prijedlog komisije, a koji je predlo\u017eila stranka Zeleni, te\u0161ko je pora\u017een.<\/p>\n\n\n\n Kako se pitaju srednjo\u0161kolski zeleni aktivisti na \u010delu sa Gretom Thunberg<\/a>, “A \u0161to je sljede\u0107e? Kamo idemo odavde?” te dodaju kako usvajanje ove verzije ZPP-a zna\u010di odustajanje od Pari\u0161kog sporazuma. Smatraju da ova borba jo\u0161 nije gotova, da Komisija i dalje ima mogu\u0107nosti promijeniti ove destruktivne politike, te da ishod ovisi o svima nama: “Borba je gotova tek kad narod ka\u017ee da je gotova.” Stoga pozivaju sve da potpi\u0161u pismo<\/a> #WITHDRAWTHECAP! kojim se poziva \u0161efove EU da odustanu od ZPP-a. Pismo<\/a> je do trenutka pisanja teksta potpisalo skoro 60.000 ljudi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" “Dok su mediji izvje\u0161tavali o imenima vegeburgera, Europski parlament se odrekao 387 milijardi eura namijenjenih novoj poljoprivrednoj politici koja u osnovi zna\u010di odustajanje od brige za klimu i okoli\u0161. Nemati svijest o tim temama zna\u010di da ne postoji ni pritisak ni odgovornost, stoga ishod ne \u010dudi. Njih jednostavno nije briga.” Ovaj status objavila je Greta […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":35040,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1116,1118,1120,1119,507,70,1086,1115,1117],"theme":[456],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-35036","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-cap","tag-eu-parlament","tag-europska-komisija","tag-europski-zeelni-plan","tag-greta-thunberg","tag-poljoprivreda","tag-poljosumarstvo","tag-zajednicka-poljoprivredna-politika","tag-zpp","theme-politika","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35036","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35036"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35036\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35048,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35036\/revisions\/35048"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/35040"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35036"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35036"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35036"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=35036"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=35036"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=35036"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=35036"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Rupe u sustavu<\/h2>\n\n\n\n
Tko je spreman za posljednji kompromis?<\/h2>\n\n\n\n