Ni nakon \u0161to je pandemija dovela u prvi plan dugogodi\u0161nje probleme s kojima su suo\u010dene medicinske sestre, nema ni rije\u010di o dugoro\u010dnijim mjerama koje bi rad u tom sektoru mogle u\u010diniti podno\u0161ljivijim. Kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n
Kada je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) 2020. godinu proglasila godinom medicinskih sestara i primalja, namjera je bila odati priznanje radu sestara diljem svijeta, ali i potaknuti razne dr\u017eave da kona\u010dno adresiraju kroni\u010dan manjak sestrinskih kadrova – za planirano ostvarivanje univerzalne zdravstvene za\u0161tite<\/a> (universal health coverage<\/em>) do 2030. godine, svijetu je potrebno otprilike 18 milijuna<\/a> zdravstvenih radnica, od \u010dega polovica medicinskih sestara i primalja. Za pretpostaviti je kako u tom trenutku niti SZO niti medicinske sestre i primalje koje su se ponadale kako bi se rasprava o problemima s kojima se svakodnevno suo\u010davaju ove godine mogle napokon pomaknuti s mrtve to\u010dke, nisu o\u010dekivale kako \u0107e ove godine zdravstvene radnice igrati jo\u0161 i va\u017eniju ulogu nego ina\u010de. Do sada, pitanje zdravstvenih kadrova bilo je sustavno zapostavljeno na svim razinama, zbog \u010dega je pandemija Covid-19 sa sobom nekima donijela i niz spoznaja: o radnim uvjetima u bolnicama, ali i u sektorima srodnima zdravstvu, posebno sektoru njege.<\/p>\n\n\n\n Iva Iv\u0161i\u0107 iz Baze za radni\u010dku inicijativu i demokratizaciju, organizatorica koja trenutno prati radni\u010dka prava u ovom sektoru, ka\u017ee da da je pandemija napokon otvorila pitanja o organiziranju sustava njege. \u201cSve do sada, sektor njege je bio u potpunosti zanemaren, ali s po\u010detkom pandemije napokon se po\u010delo shva\u0107ati koliko je ova djelatnost bitna i razgovarati o osnovnim radni\u010dkim pravima njegovateljica\u201d, ka\u017ee Iv\u0161i\u0107. Na tragu svjetskih trendova, Hrvatska godinama uspje\u0161no izbjegava suo\u010davanje s problemima koji postoje na polju kadrovske politike u zdravstvu: od neujedna\u010denog sustava obrazovanja<\/a> za medicinske sestre, preko radnih prava specijalizantica<\/a>, do premalih kvota za obavljanje pripravni\u0161tva u razli\u010ditim zdravstvenim strukama<\/a>. U kombinaciji s blago re\u010deno upitnom dugogodi\u0161njom praksom nezapo\u0161ljavanja<\/a> zbog \u0161tednje, nije te\u0161ko zamisliti frustraciju koja se godinama razvijala me\u0111u zdravstvenim radnicama. \u0160to je je, za vrijeme pandemije imale su puno vi\u0161e vidljivosti nego ina\u010de. Po\u010delo je simpati\u010dnim tonovima ve\u010dernjeg pljeska \u2013 na \u010demu su zdravstvene radnice zahvalile i primijetile kako bi, s obzirom na situaciju, mo\u017eda bilo prikladnije osigurati dovoljno za\u0161titne opreme. Zasluge ste\u010dene u proljetnom valu nakratko su zaboravljene kada je u \u017dB \u010cakovec do\u0161lo do smrti pacijenta<\/a>, a ministar zdravstva br\u017ee bolje odgovornost svalio na medicinsku sestru \u2013 bez da je prije toga provedena istraga ili se makar zapitalo mogu li takvi doga\u0111aji biti povezani s prevelikim radnim optere\u0107enjem (hint: mogu<\/a>). Jesen za sada obilje\u017eava zabrinutost oko \u0161irenja virusa me\u0111u zdravstvenim radnicama i mogu\u0107im implikacijama za stabilnost sustava (s obzirom na talijansko iskustvo<\/a>, vjerojatno opravdano), ali i povratkom fokusa na polo\u017eaj lije\u010dnika u bolnicama (sasvim izgledno, manje opravdano).<\/p>\n\n\n\n Naravno, pozicija lije\u010dnika u trenutnoj situaciji daleko je od zavidne, na \u0161to ukazuju i poziv upomo\u0107 upu\u0107en umirovljenim lije\u010dnicima<\/a> od strane ministarstva, kao i apel Hrvatske udruge obiteljskih lije\u010dnika<\/a> (HUBOL) lije\u010dnicima koji slu\u017ee mandat u Saboru da razmotre, makar privremeno, povratak originalnom pozivu. Istina, kada je u pitanju ovo drugo, te\u0161ko je znati radi li se o ozbiljnom prijedlogu ili dobrom performansu, ali u svakom slu\u010daju mo\u017ee se shvatiti kao prili\u010dno ozbiljno upozorenje na ono \u0161to nas \u010deka kroz idu\u0107ih nekoliko tjedana.<\/p>\n\n\n\n U svakom slu\u010daju, potezi koje se do sada povuklo radi rastere\u0107enja zdravstvenih radnica ne obe\u0107avaju ba\u0161 puno; \u010dak i u onim slu\u010dajevima gdje je najavljeno kadrovsko poja\u010danje, kao npr. u KB Dubrava prije nekoliko dana, ispada da se ne radi \u010dak ni o kapi u moru, prema rije\u010dima sindikalistkinje Anice Pra\u0161njak<\/a> iz strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehni\u010dara (HSSMS-MT). Pra\u0161njak je napomenula kako je tom prilikom u KB Dubrava upu\u0107eno osam medicinskih sestara, \u0161to nije ekvivalent niti jedne pune smjene.<\/p>\n\n\n\n Paralelno tome, neki novi pretendenti na pa\u017enju Ministarstva zdravstva imali su vi\u0161e uspjeha u pregovaranju, ali su time doveli u pitanje ne samo ispunjavanje potreba zdravstvenog sustava nastalih uslijed pandemije, ve\u0107 i ranije preuzetih obaveza prema radnicama: veledrogerije<\/a> su u listopadu odlu\u010dno zatra\u017eile podmirivanje dugova javnog sustava zdravstva, prijete\u0107i prekidom isporuke lijekova ukoliko se ono ne realizira u \u0161to kra\u0107em roku. Netko drugi bi mo\u017eda osjetio zadr\u0161ku spram uvjetovanja isporuke medicinskih proizvoda usred pandemije, ali ne i farmaceutska industrija.<\/p>\n\n\n\n Uvijek spremni iza\u0107i u susret, ministri financija i zdravstva do\u0161li su do rje\u0161enja koje \u0107e omogu\u0107iti nastavak isporuke lijekova, bez da budu primorani ozbiljnije razmisliti o modelima opskrbe lijekovima koji ne po\u010divaju na ne\u010dijem privatnom interesu. Cijena, prava sitnica \u2013 \u201codgoda\u201d dogovorenih radni\u010dkih prava u javnom sektoru i jo\u0161 par nebitnih stavki, poput bo\u017ei\u0107nica zdravstvenih radnica. Iako sindikati<\/a> za sada odbijaju prijedloge kojima se cijena pandemije poku\u0161ava u potpunosti prebaciti na le\u0111a radnica, pitanje je koliko \u0107e dugo u tome uspijevati.<\/p>\n\n\n\n Iz tog se prijedloga ne naslu\u0107uje samo smjer kojim vlada namjerava sanirati ekonomske posljedice pandemije – dodatnim ograni\u010davanjem radni\u010dkih prava i nastavkom \u0161tednje – ve\u0107 i \u010dinjenica da \u010dak ni napori koje su zdravstvene radnice svih profila posljednjih mjeseci ulagale u za\u0161titu dru\u0161tva nisu prepoznati kao dovoljno dobar razlog da se njihov rad napokon po\u010dne adekvatno vrednovati. U najboljem slu\u010daju, govori se o (jednokratnim) financijskim nagradama u zdravstvu, ali nema niti rije\u010di o dugoro\u010dnijim mjerama koje bi rad u sektoru mogle u\u010diniti podno\u0161ljivijim \u2013 bilo da se radi o trajnom pove\u0107anju pla\u0107a ili ja\u010danju kapaciteta zdravstvenog sustava izvan ve\u0107ih urbanih centara.<\/p>\n\n\n\n Zdravstvene radnice u ostalim dr\u017eavama EU suo\u010davaju se s usporedivim nerazumijevanjem, pri \u010demu jo\u0161 od prolje\u0107a upozoravaju kako tzv. korona-bonuse smatraju prikladnima otprilike koliko i ve\u010dernje pljeskove. Umjesto toga, na nacionalnoj i EU razini tra\u017ee garanciju da \u0107e jednom kada pandemija pro\u0111e mo\u0107i ra\u010dunati na dodatna zapo\u0161ljavanja, pravedne pla\u0107e, i rad u stabilnim javnim zdravstvenim sustavima. Na istom tragu, Europska sredi\u0161njica sindikata javnih slu\u017ebi (EPSU) koordinirala je od 26. do 30. oktobra decentralizirane akcije<\/a> u cijeloj Europi, s namjerom da skrene pa\u017enju na va\u017enost adekvatnog financiranja zdravstvenih sustava i za\u0161tite radni\u010dkih prava u sektoru zdravstva.<\/p>\n\n\n\n Milo\u0161 Vlaisavljevi\u0107, EPSU-ov sindikalist i voditelj kampanja za regiju jugoisto\u010dne Europe, rekao je kako se tim akcijama institucijama EU i vladama europskih dr\u017eava \u017eeli poru\u010diti kako trenutni pristup zdravstvu naprosto nije odr\u017eiv. \u201cTrebamo promjene odmah sada, kako bismo se mogli uspje\u0161no nositi s ovom pandemijom, ali i rije\u0161ili sve izazove s kojima se zdravstveni sustavi ina\u010de suo\u010davaju. Mobilizacijom na europskoj razini \u017eelimo poru\u010diti da trebamo vi\u0161e ulaganja u zdravstvo, vi\u0161e osoblja, i bolje radne uvjete.\u201d<\/p>\n\n\n\nProblemi ispod tepiha<\/h2>\n\n\n\n
Odgoda radni\u010dkih prava<\/h2>\n\n\n\n
Jednostavna poruka<\/h2>\n\n\n\n