{"id":34984,"date":"2020-11-02T09:00:28","date_gmt":"2020-11-02T08:00:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34984"},"modified":"2020-11-02T21:09:59","modified_gmt":"2020-11-02T20:09:59","slug":"palmina-opet-u-gradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34984","title":{"rendered":"Palmina opet u gradu"},"content":{"rendered":"\n

“Tuku me. Od ju\u010der poslije podne, i \u010ditavu no\u0107 izmijenilo ih se preko dvadeset. Svi me tuku i tra\u017ee da priznam \u2026 Ubit \u0107e te \u2026 Znam. Ali recite da Palmina zna umrijeti kao komunist. Ni rije\u010di im nisam rekla \u2026 Rina, donesi mi bjankariju da se preobu\u010dem, jer, zna\u0161, vidi\u0161 kakva sam \u2026 Gadovi! Ne mogu u smrt ovakva\u2026” Ovo su vjerojatno posljednje zapam\u0107ene rije\u010di Palmine Piplovi\u0107<\/a>, 22-godi\u0161nje splitske komunistkinje koju su nacisti mu\u010dili i objesili 10. listopada 1944. godine. Prenijele su ih Marta Erceg i Rina Piplovi\u0107 koje su je posjetile u njema\u010dkom zatvoru na Gripama dan prije smrti. Me\u0111utim, koliko god bile sna\u017ene, Palminine posljednje rije\u010di upadljivo izostaju u aktualiziranim raspravama oko njena lika i djela.<\/p>\n\n\n\n

Sama aktualizacija je nastupila relativno neo\u010dekivano i zasad ima odjeka uglavnom u splitskom javno-politi\u010dkom i medijskom \u017eivotu. Ako se prijepori zahuktaju i tenzije dignu ili ako barem jedan splitski kolumnist nacionalnog dometa adresira pri\u010du, vrlo vjerojatno \u0107e iza\u0107i iz lokalnih okvira. Dakle, gradski vije\u0107nik Ante Zori\u010di\u0107 iz stranke Popravi grad, uz podr\u0161ku Ton\u0107ija Bla\u017eevi\u0107a iz HSLS-a, pokrenuo<\/a> je inicijativu za vra\u0107anje imena Palmine Piplovi\u0107 vrti\u0107u koji ga je nosio do 1991. godine. Pritom valja naglasiti da je Zori\u010di\u0107 daleko od neke lijeve politi\u010dke provenijencije. Strana\u010dka putanja ga zapravo vi\u0161e smje\u0161ta u desni spektar, a danas je otprilike na nekom centru.<\/p>\n\n\n\n

Pored same Zori\u010di\u0107eve inicijative aktualizaciji je pridonio i mural<\/a> u Varo\u0161u posve\u0107en Palmini Piplovi\u0107. Mural je oslikala umjetnica Andrea Resner u sklopu 2. Mediteranskog \u017eenskog festivala u organizaciji udruge Domine. Taj proces “rehabilitacije” Palmine je do prije koji dan tekao relativno glatko. Naravno, izostala je infrastrukturna i politi\u010dka podr\u0161ka vlasti, ali, prema rije\u010dima samog Zori\u010di\u0107a, i predstavnici desnih stranaka u Gradskom vije\u0107u su relativno benevolentno reagirali na njegovu inicijativu. No, uskoro je do\u0161lo do reakcije<\/a> koordinacija udruga branitelja grada i \u017eupanije koji su gradskim vije\u0107nicima poslali dopis u kojem stoji da se protive promjeni naziva vrti\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Oni Zori\u010di\u0107evu gestu smatraju populisti\u010dkom i oblikom “ideolo\u0161kog trovanja najmla\u0111ih” te zahtijevaju da vrti\u0107i imaju neutralne, “dje\u010dje” nazive. Pritom sve vlasti osim one iz 1912. prozivaju za lije\u010denje ideolo\u0161kih frustracija u preimenovanju ulica. Tako\u0111er, napominju da bi po Zori\u010di\u0107evoj logici “o hrabroj splitskoj mladosti” trebalo promijeniti nazive 417 ulica po imenima poginulih Spli\u0107ana u Domovinskom ratu. Dakle, braniteljske udruge su svoju standardnu alergiju na partizanski pokret ovaj put “civilizirali” ideolo\u0161kom nevino\u0161\u0107u djece i pozivanjem na prijedlog o reorganizaciji gradskog teritorija i imenovanja ulica radi lak\u0161eg snala\u017eenja iz 1912. godine. No, nisu samo branitelji pribjegli ideolo\u0161kim neutralizatorima. To su u\u010dinili gotovo svi koji su se raspravi odazvali.<\/p>\n\n\n\n

Ideolo\u0161ke akrobacije oko komunizma<\/h2>\n\n\n\n

Krenimo od samog inicijatora koji je ideolo\u0161ku pozadinu inicijative obrazlo\u017eio u odgovoru<\/a> braniteljima. Pored razli\u010ditih vidova domoljubnih legitimiranja koja su postali nu\u017eni folklor u javnom prostoru ako vas bilo koji branitelj optu\u017ei za bilo \u0161to, Zori\u010di\u0107 je ideolo\u0161ku \u010disto\u0107u svoje inicijative potkrijepio i navodnom distancirano\u0161\u0107u same Palmine i od fa\u0161izma i od komunizma. Naravno, od samog fa\u0161izma je distancirana samim time \u0161to su je nacisti mu\u010dili i ubili. Ali kako je distancirana od komunizma ako se pred samu smrt izja\u0161njavala kao komunistkinja? Pa time \u0161to su, smatra Zori\u010di\u0107, komunisti nakon rata nacionalizirali dio imovine obitelji Piplovi\u0107. Istoj obitelji koja je zemlji\u0161te za izgradnju vrti\u0107a poklonila. Istoj obitelji iz koje su tri sestre uklju\u010duju\u0107i Palminu sudjelovale u pokretu otpora te \u010detiri od petoro bra\u0107e. Kako znamo da sama Palmina ne bi kao komunistkinja bila za nacionalizaciju obiteljske imovine? A \u010dak i da ne bi bila, kako nacionalizacija imovine u svrhu pravednije raspodjele, \u0161to god politi\u010dko-ekonomski mislili o tome, mo\u017ee biti u istom rangu kao mu\u010denje i vje\u0161anje?<\/p>\n\n\n\n

Spomenimo jo\u0161 dva primjera. Prvi je vezan uz sam oslikani mural. Naime, na muralu nema nikakvih politi\u010dkih obilje\u017eja, \u0161to je i o\u010dekivano. Sama \u010dinjenica postavljanja murala zaslu\u017ene \u017eene na gradske ulice je ve\u0107 politi\u010dki \u010din. No, sam mural nije li\u0161en metaforike koja obavlja tihi rad depolitizacije lika i djela Palmine Piplovi\u0107. Spomenute Marta i Rina su nekoliko dana nakon vje\u0161anja uz pomo\u0107 drugih uspjele skinuti tijelo i po maj\u010dinoj \u017eelji odrezale dvije pletenice s Palminine glave. Jedna je pokopana s njom, a drugu obitelj jo\u0161 \u010duva. Na samom muralu jednu pletenicu dr\u017ei golubica, simbol dobra, a drugu vrana, simbol zla. Nema, dakako, ni\u0161ta sporno u interpretaciji kao takvoj, ali Palminina se sudbina izmje\u0161ta iz konteksta u kojem je djelovala. Dodu\u0161e, na muralu crveni karanfili odra\u0111uju odre\u0111eni sugestivni rad. Nije rije\u010d o tome da bi da mural trebala krasiti i crvena petokraka. Mo\u017eda je ovako politi\u010dki konstruktivnije i mudrije kao prvi korak vra\u0107anja Palmine u \u017eivot grada. Ve\u0107 samo o dru\u0161tvenoj i politi\u010dkoj klimi u kojoj je o Drugom svjetskom ratu na ne-usta\u0161ki na\u010din mogu\u0107e govoriti samo u apstraktnim kategorijama dobra i zla ili kao borbi partizana za hrvatski teritorij.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, pobjedu u ideolo\u0161kom cizeliranju pri\u010de odnosi i ve\u0107 pomalo zaboravljeni HNS. Njihova predstavnica nam prenosi<\/a> kako stru\u010dnjaci smatraju da nije dobro \u010desto mijenjati nazive jer to lo\u0161e djeluje na djecu. Tako\u0111er, smatra da je i naziv Palmina Piplovi\u0107 nespretan jer se djeca ne mogu jezi\u010dno poistovjetiti s tim nazivom kao valjda s nazivom Bubamara. Kakve su identifikacijske traume imala sva brojna splitska djeca koja su i\u0161la u taj vrti\u0107 u jugoslavenskom periodu, ne znamo. Kao \u0161to i ne znamo za\u0161to djeca ne bi mogla govoriti “ja idem u Palminu”. Ipak, mnogi smatraju da se iza ove tehnokratske bravure HNS-a zapravo krije HDZ. Naime, u prijedlogu HNS-a stoji da se umjesto promjene naziva postavi plo\u010da s natpisom “U spomen na PALMINU PIPLOVI\u0106 1922. \u2013 1944., \u017ertvu otpora fa\u0161isti\u010dkim okupatorima koju su ubili Nijemci 10. 10. 1944. Na ovom mjestu zemlji\u0161te za dje\u010dji vrti\u0107 darovala je obitelj Palmine Piplovi\u0107 iza 2. svjetskog rata. Gradsko vije\u0107e Grada Splita, 2020.” Ta bi plo\u010da HDZ-u predstavljala prikladan kompromis s obzirom na zahtjeve branitelja.<\/p>\n\n\n\n

Bez obzira na politi\u010dki ishod Zori\u010di\u0107eve inicijative, a najavio je i peticiju ako ne pro\u0111e na Gradskom vije\u0107u, pravo pitanje glasi: za\u0161to su lik i djelo Palmine Piplovi\u0107 pogodni za \u0161irok raspon ideolo\u0161kih poteza? Za po\u010detak, nisu je ubili usta\u0161e nego njema\u010dki nacisti. Ta \u010dinjenica i branitelje prisiljava na istupe koji ne dovode eksplicitno u pitanje njeno djelovanje i nju samu. Drugi razlog je taj \u0161to je bila mlada \u017eena. Na tom se tragu onda lako proizvode konotacije nevinosti i politi\u010dke neokaljanosti. Pa \u010dak i one o zabludi pri pridru\u017eivanju komunisti\u010dkom pokretu. Najve\u0107e zlo u povijesti, nacizam, ubilo je mladu, nevinu \u017eenu. Tu svaka politika navodno staje. Palmina nije politi\u010dki subjekt ve\u0107 nevini objekt nad kojim je izvr\u0161eno zlo. I posljednji faktor je \u010dinjenica da je postratno sje\u0107anje na Palminu bilo obilje\u017eeno prije svega vrti\u0107em i djecom, prostorom li\u0161enim politike. Premda je naziv promijenjen, ta je povijest u\u010dinila Palminu ne\u0161to otpornijom na ideolo\u0161ka previranja i lak\u0161im potencijalom za “rehabilitaciju” od nekih mu\u0161kih drugova. Tako\u0111er, vrti\u0107 poma\u017ee i “rehabilitatorima” da se ne ba\u0107kaju previ\u0161e s komunizmom. Osim ako branitelji ne nanju\u0161e “ideolo\u0161ko trovanje”.<\/p>\n\n\n\n

No, mi znamo da je Palmina bila komunistkinja. Ne samo jer vjerujemo njenim posljednjim rije\u010dima. Nego zato \u0161to ju je organiziranost Komunisti\u010dke partije nau\u010dila da ne izda i ne oda \u010dak i pod cijenu smrti. Upravo se u pripadanju toj politi\u010dkoj kulturi razaznaju uzroci herojskog dr\u017eanja. Nije da nije bilo komunista koji su “propjevali”, ali ta se snaga stjecala gotovo isklju\u010divo zahvaljuju\u0107i politi\u010dkoj edukaciji i organiziranosti. Oni neorganizirani nisu ni imali koga “drukati”. I to ne treba znati zato da bi danas mogli stavljati petokrake na murale ili optu\u017eivati inicijatore za revizionizam. To treba znati prvenstveno zato \u0161to u suprotnom ne mo\u017eemo razumjeti kako su grad Split i zemlja uop\u0107e oslobo\u0111eni. Netko je to osloba\u0111anje morao organizirati, nije se mogla odigrati utakmica izme\u0111u Dobra i Zla na Starom placu. Organizatori su bili komunisti. I svi moramo \u017eivjeti s tim. Pa i Zori\u010di\u0107 kojem ovim putem iskazujemo svu podr\u0161ku u inicijativi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Tuku me. Od ju\u010der poslije podne, i \u010ditavu no\u0107 izmijenilo ih se preko dvadeset. Svi me tuku i tra\u017ee da priznam \u2026 Ubit \u0107e te \u2026 Znam. Ali recite da Palmina zna umrijeti kao komunist. Ni rije\u010di im nisam rekla \u2026 Rina, donesi mi bjankariju da se preobu\u010dem, jer, zna\u0161, vidi\u0161 kakva sam \u2026 Gadovi! […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":34992,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[144],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-34984","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34984","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34984"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34984\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35022,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34984\/revisions\/35022"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34992"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34984"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34984"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34984"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34984"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34984"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34984"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34984"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}