{"id":34976,"date":"2020-10-30T13:31:39","date_gmt":"2020-10-30T12:31:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34976"},"modified":"2020-10-30T13:56:18","modified_gmt":"2020-10-30T12:56:18","slug":"sto-je-dopusteno-njemackoj-nije-bugarskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34976","title":{"rendered":"\u0160to je dopu\u0161teno Njema\u010dkoj, nije Bugarskoj"},"content":{"rendered":"\n

Novo plinsko zgra\u017eanje potresa Bugarsku, zemlju koja u ovom trenutku ima izrazitu geopoliti\u010dku va\u017enost za energetske tokove. Amerikanci su otkrili, a bugarski novinarski istra\u017eiva\u010dki tim koji radi za Euractiv istra\u017eio i objavio da je ruski energetski div Gazprom preuzeo klju\u010dna plinska \u010dvori\u0161ta du\u017e granica Bugarske. Kako pi\u0161e taj medij<\/a>: “Pro\u0161irenje ruskog plinovoda Turski tok kroz Bugarsku, kojega je premijer Bojko Borisov nazvao ‘Balkanski tok’ i la\u017eno ozna\u010dio kao produ\u017eetak nacionalne mre\u017ee za prijenos plina, samo je vrh sante leda, koju su Sjedinjene Dr\u017eave primijetile kada su najavile sankcije prema Turskom toku.”<\/p>\n\n\n\n

Ovdje \u0107emo se vi\u0161e baviti tonom novinarskog teksta koji odi\u0161e moralnom indignacijom i to u kontekstu \u0161ire energetske situacije u Europi, nego samom navodnom nemoralno\u0161\u0107u ili pak nezakonito\u0161\u0107u cijelog energetskog projekta. Cilj ovog teksta nije moralna relativizacija, ve\u0107 neutralni poku\u0161aj poku\u0161ati razotkrivanja dvostrukih kriterija prema centru EU i njenoj periferiji. No, prije toga opi\u0161imo \u0161to se uop\u0107e dogodilo.<\/p>\n\n\n\n

Kako pi\u0161e Euractiv, “usprkos tome \u0161to europske institucije vjeruju da su postavile kvalitetna pravila za liberalizaciju energije i konkurentno tr\u017ei\u0161te plina, Gazprom je izmije\u0161ao karte preuzev\u0161i kontrolu nad bugarskim tr\u017ei\u0161tem i otvoriv\u0161i svoj put prema cijelom Balkanu. Pod nosom Europske komisije Gazprom je preuzeo najva\u017enije grani\u010dne punktove bugarskih tranzitnih cjevovoda, a da nije morao platiti milijarde eura za njihovu izgradnju, i bez vlastitih cjevovoda – zaobilaze\u0107i pravila EU odre\u0111ena u Tre\u0107em energetskom paketu. Milijarde za Balkanski tok osigurava bugarska dr\u017eava, a preuzimanje se odvijalo kroz dugoro\u010dne ugovore izme\u0111u Gazproma i bugarskog dr\u017eavnog operatera Bulgartransgaz koji pokrivaju rezervaciju gotovo svih grani\u010dnih kapaciteta, prema podacima Europske mre\u017ee operatora plina ( ENTSO-G). Gotovo 100% bugarskog plina se uvozi. Uvoz i izvoz prirodnog plina ovise o kapacitetu sedam ulaznih i izlaznih to\u010daka na prekograni\u010dnim plinovodima u Bugarskoj. Pregled dosad rezerviranih dugoro\u010dnih kapaciteta pokazuje da Gazprom ima sve klju\u010dne izlaze zemlje u strate\u0161kom ju\u017enom smjeru prema Turskoj, Gr\u010dkoj i sjevernoj Makedoniji, kao i prema Srbiji na zapadu.”<\/p>\n\n\n\n

Energetski sukob po staroj osi Istok-Zapad<\/h2>\n\n\n\n

Energetske bitke Rusije i Europe u zimskim danima godinama su ve\u0107 dio europske svakodnevice, a gra\u0111ani hladnih zemalja nerijetko se smrzavaju kao pijuni u toj igri. Rusija u pravilu koristi \u010dinjenicu da EU ovisi o ruskom plinu da poku\u0161a zadovoljiti \u0161to vi\u0161e vlastitih interesa i obratno, EU poku\u0161ava drugim sankcijama o\u0161tetiti Rusiju ne bi li se pokazala kao ja\u010da strana u ovom geopoliti\u010dkom nadja\u010davanju. Tako je do kraja 2019. Gazprom opskrbljivao prirodnim plinom tzv. Ju\u017eni tok<\/a> u Europi, preko Ukrajine i Rumunjske u Bugarsku, Tursku, Gr\u010dku i Makedoniju. No s prvim danom 2020. tranzit je po\u010deo te\u0107i u suprotnom smjeru, dolaze\u0107i iz Turske drugim cjevovodom novoizgra\u0111enog Turskog toka. U neizvjesnosti i uz prijetnju jo\u0161 jedne hladne zime, EU je tada bila napunila sve tankove i sve rezerve plinom, tako da je zbog tople zime \u0161to\u0161ta ostalo i za zimu pred nama.<\/p>\n\n\n\n

Istovremeno, osim fatalnog Ju\u017enog toka, postoji i Sjeverni tok. On se sastoji od dva kompleksa cjevovoda ispod Baltika i oba vode na Njema\u010dku. Dok Sjeverni tok 1 postoji ve\u0107 godinama s iskori\u0161teno\u0161\u0107u kapaciteta od 50 posto, proteklih pet godina u centru EU vodi se velika bitka oko Sjevernog toka 2. On je prije svega u potpunoj, ba\u0161 potpunoj, suprotnosti s odredbama Tre\u0107eg energetskog paketa, koji definiraju europsku energetsku diverzifikaciju upravo zato kako bi se sprije\u010dila energetska ovisnost o samo jednom izvoru. Odnosno, kako bi se poku\u0161alo sprije\u010diti da jedan eventualni sukob, ponovno smrzne Europu, kao \u0161to se dogodilo kada je Rusija obustavila isporuku plina Europi preko Ukrajine.<\/p>\n\n\n\n

Energetska diverzifikacija kojom se EU otprilike godinu dana di\u010dila, prije nego \u0161to su joj naftne kompanije sru\u0161ile snove, nipo\u0161to ne zna\u010di da svi europski plinski cjevovodi idu ispod Baltika i spajaju se na Njema\u010dku. Nije stoga trebalo dugo da i zemlje EU periferije (primarno Gr\u010dka i Bugarska) otka\u017eu poslu\u0161nost Tre\u0107em energetskom paketu. Opcija zapravo nije bilo mnogo \u2013 ili \u0107e se sami pobrinuti za sebe, ili \u0107e biti na milosti i nemilosti napetog odnosa Rusije i Njema\u010dke. U Njema\u010dkoj su istovremeno, pravnici i vjernici u EU, pa i sama kancelarka Angela Merkel vodili politi\u010dke i pravosudne bitke protiv najve\u0107ih europskih naftnih kompanija i poku\u0161avali zaustaviti Sjeverni tok 2 pozivanjem na Tre\u0107i energetski paket. Politi\u010dku bitku nisu sasvim izgubili, ali onu pravnu jesu, te je u tipi\u010dnim advokatskim, nihilisti\u010dkim, sofizmima donesena odluka da se Tre\u0107i energetski paket, odnosno Zakon o energetici Europske unije ne odnosi na nekopneno, odnosno na morsko podru\u010dje. Ipak, rijetko tko se skandalizirao i moralizirao nad ovakvim cinizmom. Mo\u017eda zato \u0161to smo nau\u010deni na to da kapital uvijek pobje\u0111uje. No, i taj je slu\u010daj pokazao da te pobjede moraju imati politi\u010dku podr\u0161ku, pa je tako u nekom trenutku otkriveno da je po\u010detna kontakt osoba izme\u0111u europskih naftnih kompanija i Gazproma bio biv\u0161i njema\u010dki kancelar Gerhard Schr\u00f6der<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Nova podjela: centar i periferija<\/h2>\n\n\n\n

Ovdje se ne\u0107emo baviti strujom, ni npr. \u010dinjenicom da Tre\u0107i energetski paket zapravo ne valja, da je u potpunosti neoliberalan, i nije jednako dobar \u2013 u ekonomskom smislu \u2013 za zemlje centra i periferije, jer osim \u0161to u potpunosti dokida socijalnu cijenu struje, ujedno sve energetske mre\u017ee liberalizira na na\u010din da se struja lako prodaje preko granice, \u0161to zna\u010di da bi zemlje periferije bili skupi kupci i jeftini proizvo\u0111a\u010di, a zemlje centra obratno. Bilo kako bilo, u slu\u010daju pune provedbe ovog paketa, energija bi u zemljama periferije postala jo\u0161 skuplja s obzirom na standard \u017eivota u na\u0161im zemljama.<\/p>\n\n\n\n

U kontektu Ju\u017enog i Sjevernog toka, zapravo se \u010dak ni ne radi o samoj cijeni ruskog plina, koliko zarada za pojedine zemlje le\u017ei u tranzitnim porezima i nametima koji su cjevovodima preko Ukrajine donosile milijarde eura zemljama kroz \u010dije su teritorije prolazile. Stoga bi za Balkan i za zemlje EU periferije bilo jako ekonomski lo\u0161e da se svi ti tranzitni nameti slijevaju u bogate zemlje europskog sjevera. Posebno je stoga iritantno \u010ditati tekstove poput ovog Euractivovog jer su daleko od novinarske objektivnosti. \u0160tovi\u0161e, ovakvi tekstovi su prije svega pro-EU-re\u017eimski i ne sagledavaju naj\u0161iru sliku, ne propituju da li su sve odluke koje Brisel<\/a> donosi nu\u017eno dobre za Bugarsku i Gr\u010dku, i da li su ikada lo\u0161e za Njema\u010dku i Dansku.<\/p>\n\n\n\n

Neutralnost na\u0161eg teksta utoliko se svodi na izbjegavanje umjetnih nametanja lojalnosti istoku ili zapadu, to je ovdje potpuno irelevantno. Jer sav diskurs o ruskom plinu je zapravo besmislen. Ako nije doma\u0107i, skoro sav plin u Europi je ruski plin. Pitanje je samo ho\u0107e li milijarde u tranzitnim porezima sjedati na ra\u010dune zemalja periferije ili bogatih naftnih kompanija iz zemalja centra Europe. Postoje neki hipotetski kazahstanski izvori, ali i ta je zemlja pod ruskim utjecajem, a u situaciji nove blokovske podjele, sasvim je svejedno idu li cjevovodi preko Rusije ili Turske, jer nijedna od tih zemalja ne\u0107e biti u istom savezni\u010dkom bloku s EU. No, tradicionalni ruski interesi prema Balkanu, ne zna\u010de nu\u017eno da na\u0161 poluotok mora imati istu sudbinu kao i ostatak EU. U situaciji eskalacije takvog sukoba, \u0161anse su ve\u0107e da \u0107emo se grijati preko Bugarske i Gr\u010dke, a ne preko Njema\u010dke. Hrvatska dodu\u0161e ne toliko mora da brine, jer ima dovoljno vlastitog plina za ku\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n

Na kraju treba zaklju\u010diti kako zaista treba izbje\u0107i zamke skandaliziranja nad odlukama zemalja europske periferije, jer Europska unija ne vodi zapravo ra\u010duna o tome \u0161to je dobro za nas, mi smo za njih samo bure baruta. A svaki problem kojeg izazovemo, samo im da priliku da nas podsjete da smo samo to, samo jedan periferni zape\u0107ak. Ameri\u010dke utjecaje ovdje nismo analizirali jer su nebitni \u2013 LNG nema budu\u0107nost, energetski je preskup, ekolo\u0161ki pre\u0161tetan i nikako ne bismo smjeli pristati na tu opciju. U toj situaciji svakako bolje ruski zemni plin nego ameri\u010dki LNG. Ah, da, i posljednji argument, Sjeverni tok 2 napaja se upravo plinom iz \u0161kriljca kakav je i LNG, a on je ve\u0107 po\u010deo izazivati nove ekolo\u0161ke i klimatske \u0161tete u Sibiru, kao \u0161to smo ve\u0107 vi\u0161e puta spominjali. Dakle, Borisov je svakako bio politi\u010dki i dr\u017eavni\u010dki nepametan, a kriminalno mudar, u metodi i procesu olak\u0161avanja dominacije Gazproma u Bugarskoj, no kad se stvari svedu na cost-benefit analizu orijentiranu prema potrebama dru\u0161tva i klime, ostaje pitanje je li zaista pogrije\u0161io?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novo plinsko zgra\u017eanje potresa Bugarsku, zemlju koja u ovom trenutku ima izrazitu geopoliti\u010dku va\u017enost za energetske tokove. Amerikanci su otkrili, a bugarski novinarski istra\u017eiva\u010dki tim koji radi za Euractiv istra\u017eio i objavio da je ruski energetski div Gazprom preuzeo klju\u010dna plinska \u010dvori\u0161ta du\u017e granica Bugarske. Kako pi\u0161e taj medij: “Pro\u0161irenje ruskog plinovoda Turski tok kroz […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":34980,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[128,533,693,532,216,531,725],"theme":[456],"country":[495,967],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-34976","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-energetika","tag-energetsko-siromastvo","tag-juzni-tok","tag-plin","tag-rusija","tag-sjeverni-tok-2","tag-ukapljeni-plin","theme-politika","country-europska-unija","country-sad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34976","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34976"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34976\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34982,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34976\/revisions\/34982"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34980"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34976"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34976"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34976"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34976"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34976"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34976"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34976"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}