{"id":34946,"date":"2020-10-29T13:04:36","date_gmt":"2020-10-29T12:04:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34946"},"modified":"2020-10-29T13:12:06","modified_gmt":"2020-10-29T12:12:06","slug":"budenje-uspavanih-divova-ugljikova-ciklusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34946","title":{"rendered":"Bu\u0111enje uskladi\u0161tenog metana"},"content":{"rendered":"\n

Tim znanstvenika sa rusko-\u0161vedskog istra\u017eiva\u010dkog broda<\/a> koji iz ekolo\u0161ke perspektive udru\u017eenim snagama promatra podru\u010dje Arktika ve\u0107 15 godina, objavio je nove rezultate koji \u010dini se svjedo\u010de po\u010detku ispu\u0161tanja metana iz permafrosta (“uspavanog diva ugljikova ciklusa”) i Arkti\u010dkog oceana u atmosferu. To je zabrinjavaju\u0107e zbog toga \u0161to je metan u kontekstu klimatskih promjena stakleni\u010dki plin vi\u0161estruko \u0161tetniji od ugljikovog dioksida. Na primjer, u periodu od dvadeset godina, metan ispu\u0161ten u atmosferu zagrijava ju \u010dak 80 puta sna\u017enije od ugljikovog dioksida.<\/p>\n\n\n\n

Kako pi\u0161e Guardian<\/a> proces otpu\u0161tanja metana u atmosferu primije\u0107en je uz kontinentalne padine isto\u010dne sibirske obale gdje su otkrivene velike naslage ovog plina na dubini od 350 metara u Laptev moru u neposrednoj blizini Rusije. Znanstvenici se brinu da \u0107e taj proces zna\u010dajno poja\u010dati globalno zatopljenje. A ameri\u010dki znanstvenici oti\u0161li su korak dalje, pi\u0161e Guardian, te Ameri\u010dka geolo\u0161ka slu\u017eba navodi da je otpu\u0161tanje stakleni\u010dkih plinova spremljenih u arkti\u010dkom ledu jedan od \u010detiri najozbiljnija scenarija koja bi mogla uzrokovati nagle promjene klime.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici rusko-\u0161vedskog tima isti\u010du kako se ve\u0107ina mjehuri\u0107a metana zasad otapa u vodi, ali je na povr\u0161ini vode zabilje\u017eena koli\u010dina metana \u010detiri do osam puta ve\u0107a od o\u010dekivane, te je dio toga svakako ve\u0107 zavr\u0161io u atmosferi. \u0160tovi\u0161e, na jednom mjestu na padini mora Laptev na dubini od oko 300 metara prona\u0161li su koncentracije metana do 1.600 nanomola po litri, \u0161to je 400 puta vi\u0161e nego \u0161to bi se o\u010dekivalo da su more i atmosfera u ravnote\u017ei. Posljedice otpo\u010detog procesa jo\u0161 se nisu prelile na dru\u0161tvo, no i to je pitanje vremena, vi\u0161e nego neizvjesnosti. Ovdje treba napomenuti da je prema nekim znanstvenicima proces ispu\u0161tanja natalo\u017eenog metana zarobljenog u Arkti\u010dkom oceanu po\u010deo prije 8000 godina, no u zanemarivim koli\u010dinama, koje se sada \u010dini se rapidno pove\u0107avaju zbog globalnog zatopljenja.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to to zna\u010di?<\/h2>\n\n\n\n

Temperatura u Arkti\u010dkom krugu raste dvostruko br\u017ee od globalnog prosjeka, te je zatopljenje u prosjeku ove godine iznosilo 5 stupnjeva Celzijusa. To zna\u010di da se voda zarobljena u tlu (dakle na kopnu) ne smrzava u potpunosti ni ispod 0 stupnjeva Celzijusa jer se nalazi izme\u0111u dva topla sloja. Gornji sloj tla, poznat kao aktivni sloj, ljeti se odmrzava, a zimi ponovno smrzava i dok se smrzava do\u017eivljava svojevrsni efekt sendvi\u010da. Kada su temperature pribli\u017eno oko 0 stupnjeva, najgornji i najdonji dio aktivnog sloja po\u010dinju se smrzavati, dok sredina ostaje izolirana. Mikroorganizmi u ovom smrznutom srednjem sloju i dalje razgra\u0111uju organske tvari i po\u010dinju ispu\u0161tati metan.<\/p>\n\n\n\n

Prema jo\u0161 nekim znanstvenim istra\u017eivanjima, zatopljavanje Arkti\u010dkog oceana otapa led te ocean apsorbira jo\u0161 vi\u0161e sun\u010deve energije i zagrijava se. Ocean tako postaje topliji od nekada\u0161njeg ledenog pokriva\u010da i puno vi\u0161e vodene pare isparava u atmosferu. Kad je kopno hladnije od mora (zimi) topli zrak uzdi\u017ee se iznad mora i stvara vjetar kojeg hladniji zrak sa kopna \u0161alje jo\u0161 vi\u0161e u atmosferu gdje dolazi do stvaranja rose, nastanka oblaka koji onda otpu\u0161taju tu rosu i u njoj uskladi\u0161tenu toplinu. To za tundre zna\u010di da umjesto sada\u0161nje situacije kada hladni vjetrovi pu\u0161u s mora na kopno (sa sjevera na jug), po novome topli vjetrovi pu\u0161u s kopna na more (jug-sjever) ote\u017eavaju\u0107i ili onemogu\u0107avaju\u0107i zamrzavanje tla. To dovodi do daljnjeg otapanja permafrosta i dodatnog ispu\u0161tanja metana skladi\u0161tenog u tlu u atmosferu.<\/p>\n\n\n\n

Za na\u0161u konkretnu sada\u0161njost, ovi procesi ote\u017eavaju crpljenje plina iz \u0161kriljca u Sibiru i dovode do po\u017eara kakvima smo svjedo\u010dili nedavno. Ovo je potvrda napora njema\u010dkih znanstvenika i dijela politi\u010dara koji se protive Sjevernom toku 2 zbog \u0161tete koju taj projekt \u2013 budu\u0107i da je plin kojeg bi trebao prevoziti dobiven povr\u0161inskim kopom iz \u0161kriljca \u2013 nanosi klimi. U kontekstu klimatskih promjena, po\u010detak statisti\u010dki zna\u010dajnijeg otpu\u0161tanja metana u atmosferu predstavlja jo\u0161 jednu granicu, ne samo psiholo\u0161ku, ve\u0107 i ekolo\u0161ku, koja je sada pre\u0111ena, a politi\u010dkih promjena nu\u017enih za sanaciju klime i dalje nema. Pro\u0161lotjedni doga\u0111aji u EU parlamentu, kao i ovotjedne vijesti da i Svjetska banka u pozadini financira projekte vezane za ugljen, samo potvr\u0111uju kroni\u010dni globalni nedostatak politi\u010dke i ekonomske volje i hrabrosti za odlu\u010dne poteze. Usprkos tome \u0161to je znanost potpuno jasno kazala u kojem smjeru treba i\u0107i dalje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tim znanstvenika sa rusko-\u0161vedskog istra\u017eiva\u010dkog broda koji iz ekolo\u0161ke perspektive udru\u017eenim snagama promatra podru\u010dje Arktika ve\u0107 15 godina, objavio je nove rezultate koji \u010dini se svjedo\u010de po\u010detku ispu\u0161tanja metana iz permafrosta (“uspavanog diva ugljikova ciklusa”) i Arkti\u010dkog oceana u atmosferu. To je zabrinjavaju\u0107e zbog toga \u0161to je metan u kontekstu klimatskih promjena stakleni\u010dki plin vi\u0161estruko […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":34949,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[357,827,1111,216,531,761],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-34946","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klimatske-promjene","tag-metan","tag-permafrost","tag-rusija","tag-sjeverni-tok-2","tag-znanost","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34946","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34946"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34946\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34953,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34946\/revisions\/34953"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34949"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34946"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34946"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34946"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34946"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34946"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34946"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34946"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}