Roza plima – tom se sintagmom u globalnoj \u0161tampi zahva\u0107ao uspjeh lijevih stranaka i pokreta u ju\u017enoameri\u010dkim dr\u017eavama na pragu ovog tisu\u0107lje\u0107a. Gotovo da nije bilo dr\u017eave na kontinentu u kojoj ljevica u raznolikim ina\u010dicama nije do\u0161la na vlast i po\u010dela provoditi specifi\u010dne socijalne politike. No, sredinom drugog desetlje\u0107a postalo je sve izvjesnije da se plima postepeno pretvara u oseku. Izbori su se gubili na sve strane, bilo zbog neu\u010dinkovitih politika i ekonomija bilo zbog politi\u010dkih i kriminalnih manipulacija desnice, uz pomo\u0107 njihovih starih sjevernih saveznika. Koji god razlozi bili svijetom se \u0161irio konsenzus o neuspjehu ju\u017enoameri\u010dke ljevice. I posredno o jo\u0161 jednoj epizodi povijesnog dokazivanja proma\u0161enosti socijalizma kao takvog.<\/p>\n\n\n\n
Posrijedi je, dakako, definicija socijalizma po kojoj bi i dana\u0161nja Zapadna Europa spadala u socijalisti\u010dki blok, a kamoli ona u periodu nakon Drugog svjetskog rata. No, dovoljno je bilo da dr\u017eava preuzme klju\u010dne industrije i da zaradu koristi u svrhu redistribucije bogatstva pa da zazvoni na uzbunu u “ozbiljnom” svijetu. Pritom taj “ozbiljan” svijet nije imao nikakvih problema s tim da sporne “socijaliste” zamijene snage koje, da upotrijebimo eufemizam, nisu ba\u0161 imune na fa\u0161isti\u010dke tendencije. Najprimjetnije je to bilo u slu\u010daju Bolivije<\/a> i prognanstva predsjednika Eva Moralesa nakon \u0161to nije dokazano da je namjestio izbore. Ipak, nismo vi\u0161e u Hladnom ratu pa je “ozbiljni” svijet na \u010delu sa Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama tolerantniji prema demokratskim sklonostima ju\u017enoameri\u010dkih naroda. Tako su “dopu\u0161teni” izbori, ali ne i Moralesu. Me\u0111utim, u prvom krugu je pobijedio kandidat iz Moralesova Pokreta za socijalizam (MAS), Luis Arce, i tako nazna\u010dio da se plima ipak ne\u0107e tako lako povu\u0107i.<\/p>\n\n\n\n A tome svjedo\u010di i rezultat<\/a> \u010dileanskog referenduma. Podsjetimo, prije godinu dana su u \u010cileu zapo\u010deli masovni protesti<\/a> protiv dru\u0161tvene nejednakosti potaknuti poskupljenjem karta za metro. U sukobima s policijom poginulo je vi\u0161e od 30 ljudi, a na tisu\u0107e ih je ozlije\u0111eno. Njihova smrt ipak nije bila politi\u010dki uzaludna. Masovni prosvjedi su prisilili predsjednika Sebasti\u00e1na Pi\u00f1eru na referendum koji se odr\u017eao ju\u010der, a na njemu su gra\u0111anima postavljena dva pitanja: \u017eele li novi ustav i \u017eele li da prijedlog novog ustava pi\u0161e sasvim novo tijelo sastavljano isklju\u010divo od izabranih predstavnika naroda za tu svrhu ili tijelo u kojem \u0107e kombinirano sjediti novoizabrani predstavnici i \u010dlanovi kongresa? Gra\u0111ani su gotovo plebiscitarno glasali za pisanje novog ustava, njih 78%. Tako\u0111er, odlu\u010dili su se da \u0107e na novom ustavu raditi sasvim novo tijelo izabranih predstavnika i to po rodnom paritetu: tijelo \u0107e \u010diniti jednak broj mu\u0161karaca i \u017eena.<\/p>\n\n\n\n Neovisno tijelo \u0107e na prijedlogu ustava raditi do 2022. godine kada \u0107e o njemu opet odlu\u010divati gra\u0111ani na referendumu. Za\u0161to se uop\u0107e ustav mijenja? Pa za po\u010detak, usvojen je u doba diktature Augusta Pinocheta. I da ne znate \u0161to pi\u0161e unutra za pretpostaviti je da nije ba\u0161 adekvatan za demokratske okolnosti. No, ne radi se samo o formalnom stupnjevanju demokracije iako su \u0161iroke i sna\u017ene predsjedni\u010dke ovlasti jedan od klju\u010dnih problema trenutnog ustava i jedna od va\u017enijih ko\u010dnica demokratizacije zemlje. Kao \u0161to je dobro poznato, \u010cile je u vrijeme Pinochetove diktature bio eksperimentalni poligon za uvo\u0111enje neoliberalizma. Rije\u010d je o pomalo nepouzdanom terminu, ali presudno se odnosi na eliminiranje svih “zapreka” za nesmetano odvijanje kapitalisti\u010dkog poslovanja. A pod “zaprekama” se misli na radni\u010dka prava i socijalnu za\u0161titu koju bi trebala pru\u017eati dr\u017eava. Rezultati tih eksperimenata su duboko ugravirani u postoje\u0107i ustav. On doslovno onemogu\u0107uje zakone koji bi pridonijeli dru\u0161tvenoj jednakosti poput intervencija u \u0161kolski, zdravstveni ili mirovinski sustav. Ustav je tako “namje\u0161ten” da uvijek za pravo daje privatnoj inicijativi u tim sektorima.<\/p>\n\n\n\n Promjena ustava je nu\u017ean prvi korak u demokratizaciji zemlje i otvaranju prostoru za legitimnost i legalnost lijevih politika. Kako \u0107e proces izgledati, te\u0161ko je predvidjeti. O\u010dito je da \u0107e i sama izrada ustavnog prijedloga biti svojevrsna politi\u010dka bitka, i da \u0107e konzervativni i poslovni krugovi u\u010diniti sve da promjene budu kozmeti\u010dke naravi. Tako\u0111er, period izrade ustavnog prijedloga obilje\u017eit \u0107e i predsjedni\u010dki izbori koji su na rasporedu u studenom 2021. godine i na kojima bi ljevica trebala imati sna\u017enog kandidata. Pored \u010cilea, ljevica se nada uspjehu i na izborima koji slijede u Peruu i Ekvadoru. Je li to dovoljno da ustvrdimo da se roza plima vra\u0107a? Treba biti oprezan u najavama<\/a>, ali odre\u0111eni trendovi su prisutni. Tako\u0111er, tek treba vidjeti kako \u0107e pandemijske okolnosti utjecati na politi\u010dke sklonosti. I koliko \u0107e zbog tih okolnosti eventualne lijeve vlade uop\u0107e imati manevarskog prostora za realizaciju svojih politika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Roza plima – tom se sintagmom u globalnoj \u0161tampi zahva\u0107ao uspjeh lijevih stranaka i pokreta u ju\u017enoameri\u010dkim dr\u017eavama na pragu ovog tisu\u0107lje\u0107a. Gotovo da nije bilo dr\u017eave na kontinentu u kojoj ljevica u raznolikim ina\u010dicama nije do\u0161la na vlast i po\u010dela provoditi specifi\u010dne socijalne politike. No, sredinom drugog desetlje\u0107a postalo je sve izvjesnije da se […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":34902,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[440],"theme":[456],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-34900","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ljevica","theme-politika","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34900","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34900"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34900\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34908,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34900\/revisions\/34908"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34902"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34900"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34900"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34900"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34900"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34900"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34900"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34900"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}