Globalni trend ekonomskog otrje\u017enjenja zahvatio je i Oxfam, me\u0111unarodnu organizaciju za borbu protiv siroma\u0161tva koja je ovih dana izi\u0161la s priop\u0107enjem u kojem isti\u010du kako bogate zemlje ne ispunjavaju obe\u0107anje te\u0161ko 100 milijardi ameri\u010dkih dolara namijenjenih sanaciji klimatskih posljedica. <\/p>\n\n\n\n
Kako isti\u010du u Oxfamu: gotovo 80% klimatskih financija ponu\u0111eno je u obliku zajmova koji se moraju vratiti, \u010dime pove\u0107avaju teret duga najsiroma\u0161nijih zemalja. Ipak, njihove slu\u017ebene statistike pokazuju suprotno, \u0161to je uop\u0107e i bio povod za Oxfamovu reakciju. Ekonomska stvarnost jo\u0161 jednom ne odgovara brojevima prikazanima na papiru. Kona\u010dni neto iznosi koji od svih prijavljenih zapravo odlaze na sanaciju klimatskih posljedica \u010dine tek jednu tre\u0107inu ukupnog novca u prometu. Cjeloviti Oxfamov izvje\u0161taj o klimatskim financijama za 2020. dostupan je ovdje<\/a> na engleskom jeziku. <\/p>\n\n\n\n Prema njihovim istra\u017eiva\u010dima donatori su tokom 2017. i 2018. godine (za koje imamo potpune podatke) prijavili donacije za klimu u iznosu 59.9 milijardi dolara godi\u0161nje, me\u0111utim kad se odbiju rate kredita, kamate i drugi nameti, “istinska vrijednost potpore za klimatske akcije mo\u017ee biti samo 19-22.5 milijardi dolara godi\u0161nje”. Analiza Oxfama objavljena je uo\u010di izvje\u0161\u0107a Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o napretku razvijenih zemalja u cilju osiguranja 100 milijardi dolara godi\u0161njeg financiranja do 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n Iz Oxfama dalje navode kako nevjerojatnih 80 posto (47 milijardi USD) svih prijavljenih javnih klimatskih financija nije bilo u obliku bespovratnih sredstava – ve\u0107 uglavnom u obliku kredita. Otprilike polovica od toga (24 milijarde USD) bila je bez ikakvih olak\u0161ica, ponu\u0111ena pod neplodnim uvjetima, zahtijevaju\u0107i ve\u0107e otplate od siroma\u0161nih zemalja. Oxfam je izra\u010dunao da je “protuvrijednost bespovratnih sredstava” – stvarna vrijednost zajmova nakon odbitka otplate i kamata – manja od polovice prijavljenog iznosa.<\/p>\n\n\n\n Procjena Oxfama od 19-22,5 milijardi dolara “tako\u0111er obja\u0161njava prekomjerno izvje\u0161tavanje o klimatskim financiranjima gdje je akcija za borbu protiv klimatskih promjena bila samo dio \u0161ireg razvojnog projekta” stoji u izvje\u0161taju, a sve ovo zabrinjava Oxfam zbog toga kako se financije dijele. Od svih ukupno prijavljenih javnih klimatskih financija u 2017.-18., jedna petina (20.5 posto) sredstava oti\u0161lo je najmanje razvijenim zemljama, a samo 3 posto u male oto\u010dne dr\u017eave u razvoju, koje se suo\u010davaju s najve\u0107om prijetnjom zbog klimatskih promjena i imaju najmanje resursa za sanaciju posljedica.<\/p>\n\n\n\n Samo \u010detvrtina (25 posto) sredstava potro\u0161eno je za pomo\u0107 zemljama da se prilagode utjecajima klimatske krize, dok je 66 posto sredstava potro\u0161eno za pomo\u0107 zemljama u smanjenju emisija. Me\u0111utim, opseg financiranja za prilagodbu klimatskim posljedicama znatno je porastao s 9 milijardi dolara godi\u0161nje u razdoblju 2015.-16. Na 15 milijardi u 2017.-18. godini.<\/p>\n\n\n\nKrediti, kamate i “razvojni projekti”<\/h2>\n\n\n\n