Ve\u0107 nekoliko mjeseci diljem Bugarske odr\u017eavaju se prosvjedi koji pozivaju na ostavku vlade zbog brojnih skandala vezanih uz korupciju i utaje poreza. Stranke oporbe poku\u0161avaju iskoristiti situaciju u svoju korist, a me\u0111u njima i Bugarska socijalisti\u010dka stranka (BSP). Madlen Nikolova na tom primjeru analizira \u0161to se doga\u0111a kad nominalno lijeva stranka preuzme diskurs o jednakosti pred zakonom i zanemari pitanja dru\u0161tvene nejednakosti. <\/p>\n\n\n\n
Trenutni val antivladinih prosvjeda u Bugarskoj koji tra\u017ee ostavku vlade premijera Bojka Borisova i dr\u017eavnog odvjetnika Ivana Ge\u0161eva traje preko 100 dana, a skupovi se odr\u017eavaju diljem dr\u017eave. Meta bijesa prosvjednika je vladaju\u0107a koalicija predvo\u0111ena Borisovljevom strankom GERB, koju se smatra diskreditiranom zbog brojnih skandala vezanih uz korupciju i utaje poreza<\/a>, kao i zbog kontroverznih gra\u0111evinskih projekata na obali i duboke dru\u0161tvene krize. Nedavne ankete pokazuju da preko 65% stanovni\u0161tva podr\u017eava prosvjed. No \u0161to oni to\u010dno \u017eele? Oporba s lijeva i s desna poziva na nove parlamentarne izbore, me\u0111utim ti isti akteri zajedno s vladom i Ge\u0161evim obe\u0107avaju raditi na stvarnoj, nestrana\u010dkoj jednakosti pred zakonom, zanemaruju\u0107i pritom sveobuhvatnu dru\u0161tvenu nejednakost u dr\u017eavi. Glavne probleme s kojima se ve\u0107ina ljudi svakodnevno susre\u0107e – me\u0111u ostalim niske pla\u0107e, veliku nezaposlenost i uru\u0161eni zdravstveni sustav \u2013 obje strane ostavljaju bez odgovora.<\/p>\n\n\n\n Ova manjkavost politi\u010dkog diskursa ima dugu povijest u bugarskoj politici posljednjih 20 godina \u2013 sve stranke izbjegavaju govoriti o ve\u0107em oslanjanju na redistributivne funkcije dr\u017eave u rje\u0161avanju nejednakosti i siroma\u0161tva, kako ne bi bile povezane sa starim socijalisti\u010dkim re\u017eimom. To zna\u010di da na politi\u010dkoj pozornici nema vjerodostojnog aktera koji bi se mogao pozabaviti dru\u0161tvenim nepravdama, a kamoli ponuditi stvarna rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n Dok se \u010dini da sve manje ljudi sudjeluje u svakodnevnim prosvjedima u Sofiji, zahtjevi prosvjednika stekli su odobravanje predava\u010da na fakultetima i umjetni\u010dko-kulturne scene<\/a>. \u010cak su se i studenti<\/a> priklju\u010dili zahtjevima za ostavku, organiziraju\u0107i prosvjed ispred Sveu\u010dili\u0161ta u Sofiji. Me\u0111utim, mo\u017eda najva\u017enija \u010dinjenica jest da pokret u\u017eiva \u0161iroku podr\u0161ku izvan glavnog grada, u regionalnim gradovima i naseljima.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d pone\u0161to padaju\u0107oj vidljivosti pokreta, njegova popularnost prisilila je politi\u010dke stranke diljem spektra da se okrenu protiv vlade. Posljednjih mjeseci stvorio se me\u0111ustrana\u010dki konsenzus na europskom nivou, s dosad nevi\u0111enim zajedni\u010dkim trudom lijevih i desnih zastupnika Bugarske koji su tra\u017eili da se na razini EU osudi nedostatak demokratske kontrole nad bugarskim dr\u017eavnim odvjetnikom, neu\u010dinkovito ka\u017enjavanje korupcije na visokoj razini i smanjene slobode tiska. Europska pu\u010dka stranka, stranka desnog centra \u010diji je \u010dlan stranka GERB, odbila je podr\u017eati rezoluciju<\/a>, ali ona je ipak izglasana zahvaljuju\u0107i glasovima grupe Renew Europe (Obnovimo Europu), socijalista i demokrata, GUE\/NGL i Zelenih\/EFA.<\/p>\n\n\n\n Iako su GERB i neke osobe s ljevice odbacili taj potez kao plod djetinjastog<\/a> i autokolonizatorskog refleksa da se tra\u017ei odobrenje Zapada, to je donekle u\u010dinkovito otklonilo<\/a> imid\u017e GERB-a kao lojalnog partnera Angele Merkel i EPP-a na Balkanu. Prve napetosti u odnosu izme\u0111u Merkeline Kr\u0161\u0107ansko-demokratske unije (CDU) i njezinog vjernog isto\u010dnoeuropskog partnera pojavile su se ve\u0107 u rujnu kada je \u010dlan CDU-a Gunther Krichbaum, predsjednik Odbora za europske poslove u Njema\u010dkom parlamentu, izrazio brigu<\/a> po pitanju korupcije i vladavine zakona u Bugarskoj.<\/p>\n\n\n\n GERB odbija raspisati izvanredne izbore, ukazuju\u0107i na to da su parlamentarni izbori ionako zakazani za o\u017eujak 2021. i tvrde\u0107i da bi bilo neodgovorno odstupiti za vrijeme pandemije korona virusa. Taj stav je izrazio i GERB-ov koalicijski partner, radikalno desna stranka VMRO, u svom o\u010dajni\u010dkom poku\u0161aju da se dokopa mo\u0107i. Zastupnici te stranke tra\u017eili su ustavni amandman o tome da je brak zajednica \u017eene i mu\u0161karca, \u010dime bi se zacementirao neustavni status istospolnih brakova, kao i uvo\u0111enje dragovoljnog slu\u017eenja vojnog roka. Povrh svega, stranka je pokrenula agresivnu kampanju protiv knjige o spolnom odgoju za tinejd\u017eere zbog “promicanja masturbacije\u201c. Liberalno-desni Pokret za prava i slobode (DPS) koji ina\u010de podr\u017eava prijedloge GERB-a u parlamentu, tako\u0111er je zatra\u017eio ostavku vlade, kao i predsjednika parlamenta.<\/p>\n\n\n\n Sada, samo nekoliko mjeseci od parlamentarnih izbora, Bugarska socijalisti\u010dka stranka (BSP) odlu\u010dila je ozbiljno izazvati vladu \u2013 ne putem promicanja svog tradicionalnog “konzervativno socijalisti\u010dkog\u201c programa, ve\u0107 poku\u0161ajem da zadobije povjerenje a time i glasove prosvjednika i onih koji ih podr\u017eavaju. To je bilo o\u010dito prilikom nedavnog parlamentarnog saslu\u0161anja<\/a> bugarskog dr\u017eavnog odvjetnika, kada je nekoliko zastupnika Bugarske socijalisti\u010dke stranke iznijelo ozbiljne optu\u017ebe da dr\u017eavni odvjetnik nije djelovao neovisno od politi\u010dkih i korporativnih interesa.<\/p>\n\n\n\n Vladaju\u0107oj koaliciji, koja se sastoji od GERB-a i dvije radikalno desne stranke (VMRO i Nacionalna fronta za spas Bugarske, NFSB), tako je preostao mali broj politi\u010dkih partnera, iako izme\u0111u nje i njenih protivnika nema stvarnih ideolo\u0161kih razlika. Zasad, ipak, koalicija i dalje ima parlamentarnu ve\u0107inu i mo\u017ee ra\u010dunati na stabilnost do izbora idu\u0107eg o\u017eujka. Trenutne ankete predvi\u0111aju gotovo jednake postotke glasova za GERB i BSP, a nakon njih slijedi “Ima takvih ljudi”, desni\u010darska stranka koju je osnovao popularni pjeva\u010d i voditelj talk showa Slavi Trifonov i desno-liberalna stranka “Da, Bugarska”, koja ima zna\u010dajnu ulogu u prosvjedima.<\/p>\n\n\n\n Gotovo potpuni izostanak ideolo\u0161kih sukoba u bugarskom strana\u010dkom krajoliku dijelom je posljedica \u0161irokog politi\u010dkog konsenzusa koji se pojavio nakon pada socijalizma devedesetih, o tome da je odgovornost dr\u017eave osigurati jednakost pred zakonom, boriti se protiv korupcije i malo \u0161to drugo. Ovaj je konsenzus doveo do toga da slu\u017ebena politika ignorira krajnju dru\u0161tvenu nejednakost u dr\u017eavi. Razlike izme\u0111u lijevog i desnog postale su sve manje bitne, \u0161to je istovremeno omogu\u0107ilo strankama desnice da povremeno uvode mjere socijalne dr\u017eave na svoju politi\u010dku korist.<\/p>\n\n\n\n BSP-ove kritike na ra\u010dun dr\u017eavnog odvjetnika Ivana Ge\u0161eva, na primjer, fokusiraju se na pitanja koja se kre\u0107u od njegovog selektivnog ka\u017enjavanja oligarha (gotovo isklju\u010divo suparnika poduze\u0107a bliskih vladi) do njegovih navodnih neprovjerenih ovlasti i vlastitog de facto imuniteta od dr\u017eavnog tu\u017eiteljstva. Ge\u0161ev tvrdi da su bugarski Kazneni zakon i Zakonik o kaznenom postupku, koje ismijava kao ostatke socijalizma, postavili previsoku<\/em> ljestvicu u pogledu standarda dokaza koje tra\u017ee. To neprijateljstvo prema pravnom postupku glavna je to\u010dka prijepora s oporbom.<\/p>\n\n\n\n Drugi proizvod bugarskog politi\u010dkog konsenzusa je prakti\u010dki sveprisutna antikorupcijska retorika. Na nedavnom parlamentarnom saslu\u0161anju, Ge\u0161ev, i sam \u010desto optu\u017eivan za korupciju, predstavio je ono \u0161to je nazvao “impresivnim<\/a> i dosad nevi\u0111enim<\/a>\u201c rezultatima borbe tu\u017eiteljstva protiv “svakodnevnih zlo\u010dina\u201c \u2013 \u0161ifra za ono \u0161to neki zami\u0161ljaju kao “zlo\u010dine Roma\u201c, poput malih kra\u0111a i prijevara \u2013 i prijevara ve\u0107eg kalibra koje uklju\u010duju fondove EU. Dok se Ge\u0161ev hvali velikim brojem slu\u010dajeva korupcije na sudovima, zastupnik BSP-a Filip Popov istaknuo je ogroman broj (\u010desto manjih) zlo\u010dina na koje se odnosi pojam korupcije, \u0161to omogu\u0107ava tu\u017eiteljstvu da preuveli\u010daju svoje napore u borbi protiv nje. BSP je \u010dak doveo u pitanje potrebu za Specijaliziranim antikorupcijskim sudom \u2013 klju\u010dnim postignu\u0107em desetogodi\u0161nje vladavine GERB-a.<\/p>\n\n\n\n Osim neovisnosti i u\u010dinkovitosti pravosu\u0111a, oporbene stranke svih boja \u010desto kritiziraju GERB zbog navodnog “populizma” kada sporadi\u010dno odgovara na neke dru\u0161tvene potrebe. Te su denuncijacije proizvod \u0161ireg skepticizma oporbe u odnosu na redistributivnu ulogu dr\u017eave, zajedno s reakcionarnim ekonomskim svjetonazorima. Nedavni primjer kako se ovo odigrava u bugarskoj politici dogodio se ove jeseni, kada je vlada predvo\u0111ena GERB-om poku\u0161ala ubla\u017eiti socijalne sukobe i rastu\u0107e nepovjerenje javnosti predla\u017eu\u0107i socijalne reforme za koje je tvrdila da su “zaka\u0161njele”. Nakon neznatnog pove\u0107anja minimalnih i maksimalnih mirovina jo\u0161 u srpnju, ministrica rada i socijalne politike Denica Sa\u010deva predlo\u017eila je jo\u0161 jedno pove\u0107anje<\/a> maksimalne mirovine, koje bi se financiralo blagim pove\u0107anjem doprinosa za one s visokim prihodima. Najmanje sretni s prijedlogom bili su predstavnici stranke “Da, Bugarska\u201c koji su na prijedlog GERB-a gledali kao na “populisti\u010dku” mjeru koja \u0107e najvi\u0161e pogoditi osobe s visokim dohotkom – unato\u010d \u010dinjenici da \u0107e i sami kasnije imati koristi od pove\u0107ane maksimalne mirovine.<\/p>\n\n\n\n I desni\u010dari i BSP kritizirali su nedavni vladin prijedlog za dodjelu dje\u010djih doplataka svim obiteljima, bez obzira na razinu prihoda, tvrde\u0107i da je “skrivena agenda” prijedloga bilo neizravno kupovanje glasova na predstoje\u0107im izborima. Vlada je to predstavila kao jednak tretman svih obitelji i djece. Ova bi mjera dodatno umanjila ono malo \u0161to je preostalo od progresivnog karaktera socijalne dr\u017eave u Bugarskoj.<\/p>\n\n\n\n \u010cini se da svi glavni politi\u010dki akteri, bilo da su “lijevi” ili desni, ignoriraju \u010dinjenicu da socijalna pravda po definiciji podrazumijeva nejednaka prava. Navodno “jednako pravo\u201c na dje\u010dje doplatke zanemaruje nejednakosti me\u0111u obiteljima i dodatnu pomo\u0107 koja je nekima potrebna za podizanje djece. \u010cak i bugarski ustav jam\u010di majkama posebnu dr\u017eavnu za\u0161titu poput pla\u0107enog porodiljnog dopusta, besplatne porodni\u010dke skrbi i prilago\u0111enih uvjeta rada. Sli\u010dno tome, Ustav daje posebnu za\u0161titu djeci koja su ostala bez brige u\u017ee obitelji, starijim osobama i osobama s invaliditetom. Da pravda \u010desto zahtijeva upravo nejednako<\/em> postupanje, nije ba\u0161 kontroverzna izjava, osim za one koji \u017eele proglasiti primat jednakosti pred zakonom samo da bi opravdali svoju regresivnu politiku.<\/p>\n\n\n\n Dok vladaju\u0107a koalicija nastoji ponovno osvojiti javnu podr\u0161ku manjim reformama socijale politike, BSP \u2013 nominalno “socijalisti\u010dka\u201c stranka koju se i dalje smatra glavnom ljevi\u010darskom oporbenom strankom \u2013 ne radi dovoljno<\/a> da privu\u010de svoju tradicionalnu bira\u010dku bazu koju uglavnom \u010dine umirovljenici<\/a>, ljevi\u010dari i obespravljeni. Usred pandemije, kada vi\u0161e od pola milijuna Bugara nema zdravstveno osiguranje<\/a> i ne mo\u017ee si priu\u0161titi zdravstvenu skrb (a o\u010dekuje se da \u0107e taj broj narasti za 15% do kraja godine), ve\u0107ina stranaka ne radi puno da pomogne pogo\u0111enima dru\u0161tvenom krizom koju je izazvao Covid-19.<\/p>\n\n\n\n Da stvar bude gora, \u010delnica BSP-a Kornelija Ninova i dalje se spoti\u010de o vlastite zaostale dru\u0161tvene stavove u svom ina\u010de opravdanom ogor\u010denju cinizmom vladaju\u0107ih stranaka. Nedavno je zatra\u017eila od predsjednice parlamenta Cvete Karajan\u010deve da podnese ostavku zbog prosta\u010dkih, seksisti\u010dkih primjedbi koje je prema Karajan\u010devoj izrekao njezin strana\u010dki kolega, sam Bojko Borisov – u osnovi je dr\u017ee\u0107i odgovornom za grubo pona\u0161anje premijera.<\/p>\n\n\n\n BSP se dr\u017eao politi\u010dkog konsenzusa koji uzdi\u017ee koncept jednakosti pred zakonom. Kao rezultat, BSP je odlu\u010dio baviti se apstraktnijim pitanjima koja su generalno oblast desni\u010darskih stranaka, poput vladavine prava i diobe vlasti. To je stranku dovelo u odlu\u010duju\u0107e nepovoljan polo\u017eaj, jer se sama odrekla svoje jezgre putem koje bi se mogla u\u010dinkovito istaknuti kao oporba. To je sada jo\u0161 manje vjerojatno, nakon \u0161to je Ninova o\u010distila vodstvo BSP-a od progresivnijih i “lijevijih\u201c \u010dlanova stranke.<\/p>\n\n\n\n Napokon, dr\u017eavni odvjetnik tako\u0111er obe\u0107ava da “ne\u0107e praviti razliku izme\u0111u siroma\u0161nih i milijardera” i da \u0107e procesuirati sve kriminalce bez obzira na klasu. Ipak, problem je upravo u jednakoj snazi \u200b\u200bzakona koju tu\u017eiteljstvo tvrdi da vr\u0161i u ostvarivanju pravde. \u010cak i ako se nezakonite privatizacije ili korporativne utaje poreza po\u010dnu u\u010dinkovito procesuirati, ta su kaznena djela ve\u0107ih razmjera i stvaraju druga\u010diju i puno ekstremniju vrstu socijalne \u0161tete od sitnih zlo\u010dina. Nedavni lapsus<\/a> glavnog tajnika Ministarstva unutarnjih poslova indikativan je za popularne stavove – “Pravila vrijede za sve, bez obzira jesu li milijuna\u0161i ili<\/em> po\u0161teno zara\u0111uju za \u017eivot”. Ipak, u Bugarskoj se danas “jednaki standardi pravde” navodno primjenjuju na nejednake zlo\u010dine. Bugarske politi\u010dke stranke na kraju se prepiru oko pitanja koje \u0107e to\u010dno<\/em> oligarhe kazneno goniti.<\/p>\n\n\n\nSukob bez ideolo\u0161kih razlika<\/h2>\n\n\n\n
Iluzija jednakosti pred zakonom<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
Tko \u0107e popuniti vakuum?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n