Nakon 18 dana \u0161trajka gla\u0111u njihovih mu\u0161kih kolega, “\u0161tafetu” su preuzele radnice rafinerije u albanskom gradu Bal\u0161u. Radikalnost njihove borbe samo svjedo\u010di u\u017easnoj situaciji u kojoj se nalaze i politi\u010dki upravljanoj ekonomskoj katastrofi koju je njihova kompanija do\u017eivjela.<\/p>\n\n\n\n
Dok je u cijelom svijetu godinu obilje\u017eila pandemija koronavirusa, mali albanski industrijski grad Bal\u0161 svjedo\u010dio je najdugotrajnijoj i najkonzistentnijoj radni\u010dkoj borbi u suvremenoj povijesti zemlje. Od sije\u010dnja je 800 radnika naftne rafinerije otpu\u0161teno i tijekom devet mjeseci zahtijevali su i jo\u0161 zahtijevaju ponovno pokretanje proizvodnje i povratak na posao. Nakon desetak prosvjeda i blokada, pro\u0161log mjeseca su dodatno radikalizirali svoju borbu. Pritom se kontinuirano sukobljavaju s privatnom policijom koja \u010duva prostor rafinerije, ali i s dr\u017eavnom policijom. (Jo\u0161 od o\u017eujka se sve prosvjedne aktivnosti u Albaniji zbog pandemije smatraju ilegalnim, osim ako nije rije\u010d o politi\u010dkim i elektoralnim aktivnostima vladaju\u0107e Socijalisti\u010dke stranke).<\/p>\n\n\n\n
Suo\u010deni s potpunom nezainteresirano\u0161\u0107u vladaju\u0107ih, radnici su se odlu\u010dili na \u0161trajk gla\u0111u. Imaju dva osnovna zahtjeva: otvaranje rafinerije i isplata zaostalih dvadesetak pla\u0107a, duga akumuliranog u nekoliko godina. Inicijalni \u0161trajk gla\u0111u je trajao 18 dana, radnici su se mu\u010dili i razbolijevali, a nakon hospitalizacije nisu imali novaca da kupe lijekove. Unato\u010d ekstenzivnoj medijskoj pa\u017enji vlada je uskratila odgovore. Njen slu\u017ebeni stav jest da se radi o sporu izme\u0111u dva privatna subjekta, vlasnika i radnika, i da vlast tu ne mo\u017ee ni\u0161ta u\u010diniti.<\/p>\n\n\n\n
Nakon 18 dana \u0161trajka gla\u0111u radnici su ga odlu\u010dili prekinuti. Me\u0111utim, ispostavilo se da je bila rije\u010d o takti\u010dkom uzmaku. Istog je dana desetak radnica rafinerije zamijenilo svoje drugove u \u0161trajku gla\u0111u. \u0160trajk gla\u0111u radnica u malom gradu na jugu Albanije postao je jo\u0161 atraktivnija vijest od prethodnog \u0161trajka mu\u0161kih kolega. S druge strane, taj \u0161trajk gla\u0111u pokazao je snagu i hrabrost uglavnom sredovje\u010dnih, kvalificiranih radnica koje su odlu\u010dile izazvati patrijarhalni mentalitet malog grada. Odmah su uslijedili zlobni komentari \u010dlanova vladaju\u0107e stranke koji su dovodili u pitanje njihovu odluku da no\u0107i provode van vlastite ku\u0107e. Bez obzira na takve komentare, velika ve\u0107ina stanovnika Bal\u0161a je podr\u017eala njihov \u0161trajk. I prije tog poteza su radnice bile najsna\u017enija komponenta otpora. Iako ih je broj\u010dano manje nego radnika, prednja\u010dile su u svim akcijama i pokazivale ve\u0107u hrabrost u obra\u010dunima s policijom. \u010cak je i me\u0111u samim radnicima postojao odre\u0111eni zazor prema rodno naizmjeni\u010dnom \u0161trajkanju gla\u0111u, me\u0111utim, do dogovora je do\u0161lo i on \u010dini veliki korak naprijed u radni\u010dkoj borbi.<\/p>\n\n\n\n
Grad Bal\u0161 je sagra\u0111en sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a kako bi se osigurao smje\u0161taj za radnike u rafineriji. U socijalisti\u010dkom periodu proizvodnja nafte i njenih prera\u0111evina smatrana je strate\u0161ki va\u017enom iz ekonomskih i geopoliti\u010dkih razloga. Tisu\u0107e ljudi je preseljeno iz okolnih sela i gradova kako bi se zaposlili u rafineriji, stotinama je pru\u017eeno visoko obrazovanje, a novi grad je postao dru\u0161tveno i kulturno sredi\u0161te regije u kojoj se nalazi. Danas kada rafinerija ne radi, a radnici ne primaju pla\u0107u, Bal\u0161 izgleda kao grad duhova. Osiroma\u0161eni nisu samo radnici rafinerije koji jedva pre\u017eivljavaju zahvaljuju\u0107i moralnoj ekonomiji posudbe i donacija hrane i ostalih potrep\u0161tina, povremenim radom u poljoprivredi u susjednoj Gr\u010dkoj ili doznakama ro\u0111aka iz inozemstva, ve\u0107 cijela zajednica. To se da primijetiti po praznim ugostiteljskim objektima i du\u0107anima kojima nedostaja i kupaca i artikala. U gradu vlada malodu\u0161je. Svi osje\u0107aju propast, ali za ve\u0107inu su o\u010daj i rezignacija najlak\u0161i odgovor. Osje\u0107aju da \u0107e sudbina njihovog grada biti jednaka brojnim gradovima u Albaniji u kojima je \u017eivot zamro nakon bankrota industrije nastale u socijalizmu. Ti gradovi predstavljaju samo “uzgajali\u0161te” migrantske radne snage, a ve\u0107inu stanovni\u0161tva \u010dine starci.<\/p>\n\n\n\n
Ali nevolje radnika rafinerije u Bal\u0161u su jo\u0161 gore. Ve\u0107ina ih ne mo\u017ee platiti struju i vodu. \u0160to ostavlja prostor za dodatni pritisak lokalnih vlasti. Nekoliko radnika koji su sudjelovali u prosvjedima su posvjedo\u010dili kako su im isklju\u010deni struja i voda nakon \u0161to su prepoznati kao prosvjednici. Radnice pak javljaju kako im je uskra\u0107ena kupovina knjiga djeci za \u0161kolu, pa \u010dak i maski kao za\u0161titnog sredstva. U me\u0111uvremenu, vlada ne radi ni\u0161ta i ne pokazuje nikakvu spremnost da u\u0111e barem u dijalog s radnicima.<\/p>\n\n\n\n
Ekonomska katastrofa rafinerije je zapo\u010dela 2008. godine kad je vlada kojoj je tada na \u010delu bila Demokratska stranka odlu\u010dila privatizirati rafineriju premda se radilo o zdravoj i profitabilnoj javnoj kompaniji. Godi\u0161nji profit iznosio je izme\u0111u 10 i 15 milijuna eura, a rafinerija je godi\u0161nje pla\u0107ala i 30 milijuna eura raznih poreza. Razlog za privatizaciju je bio u pretpostavci da \u0107e novi vlasnik ulo\u017eiti znatna sredstva u kompaniju i tehnolo\u0161ki ju unaprijediti. No, gotovo ni\u0161ta od toga se nije dogodilo. Novi vlasnik, poznati klijent biv\u0161e vlasti, naprosto je ukrao sve \u0161to je mogao prije nego je 2013. pobjegao iz zemlje. Naredna vlada je nastavila s istim pristupom, privatni vlasnici su se mijenjali, usput degradiraju\u0107i tehnolo\u0161ku strukturu kompanije i akumuliraju\u0107i ogromne dugove: danas rafinerija, ina\u010de u vlasni\u0161tvu Azerbejd\u017eanske off shore<\/em> firme, bankama i dobavlja\u010dima duguje 700 milijuna eura, dr\u017eavi 200 milijuna eura za poreze, a radnicima 8 milijuna eura za pla\u0107e. Pri posljednjoj promjeni vlasni\u0161tva, 2017. godine, dr\u017eavne su institucije potpuno zanemarile zakonsku obvezu novog vlasnika koji bi pri preuzimanju trebao isplatiti radnike i dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n Ne postoji jednostavno rje\u0161enje za ovu politi\u010dki upravljanu ekonomsku katastrofu. S obzirom na ovu koli\u010dinu dugova i potrebnu razinu investicija, \u010dini se da rafineriji nema spasa. Me\u0111utim, uz ne\u0161to politi\u010dke volje i imaginacije dug (umjetno podizan kroz godine) bi se mogao restrukturirati, a dr\u017eava bi s obzirom na to da je funkcionirala kao svojevrsni kreditor kompanije mogla pretvoriti dugove u javno vlasni\u0161tvo. Uz nu\u017ene investicije i marljivu administraciju radni\u010dkih predstavnika rafinerija bi tako opet mogla po\u010deti s radom. Ali ovo bi iziskivalo politi\u010dki potres u Albaniji s obzirom na to da glavne stranke dijele neoliberalni pristup i sklonost korupciji. Ali mo\u017eda bi akcije radnika mogle biti sjeme novog dru\u0161tvenog i politi\u010dkog pokreta u zemlji.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nakon 18 dana \u0161trajka gla\u0111u njihovih mu\u0161kih kolega, “\u0161tafetu” su preuzele radnice rafinerije u albanskom gradu Bal\u0161u. Radikalnost njihove borbe samo svjedo\u010di u\u017easnoj situaciji u kojoj se nalaze i politi\u010dki upravljanoj ekonomskoj katastrofi koju je njihova kompanija do\u017eivjela. Dok je u cijelom svijetu godinu obilje\u017eila pandemija koronavirusa, mali albanski industrijski grad Bal\u0161 svjedo\u010dio je najdugotrajnijoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":34824,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[516,85],"theme":[455],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-34817","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-albanija","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34817","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34817"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34817\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34823,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34817\/revisions\/34823"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34824"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34817"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34817"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34817"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34817"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34817"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34817"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34817"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}