{"id":34813,"date":"2020-10-16T14:12:59","date_gmt":"2020-10-16T13:12:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34813"},"modified":"2020-10-16T14:16:30","modified_gmt":"2020-10-16T13:16:30","slug":"siromastvo-i-socijalna-iskljucenost-u-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34813","title":{"rendered":"Siroma\u0161tvo i socijalna isklju\u010denost u EU"},"content":{"rendered":"\n

U 2019. 21.1% stanovni\u0161tva u Europskoj uniji \u2013 92.4 milijuna ljudi \u2013 \u017eivjelo je u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti,<\/a> gotovo jednak broj kao i 2018. godine. Vi\u0161e od \u010detvrtine stanovni\u0161tva \u017eivjelo je u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti u sedam dr\u017eava \u010dlanica: Bugarskoj (32,5%), Rumunjskoj (31,2%), Gr\u010dkoj (30%), Italiji i Latviji (obje 27,3%), Litvi (26,3%) i \u0160panjolskoj (25,3%). Na drugom kraju spektra nalaze se \u010ce\u0161ka (12,5%), Slovenija (14,4%), Finska (15,6%), Danska (16,3%), Slova\u010dka (16,4%), Nizozemska (16,5%) i Austrija (16,9%).<\/p>\n\n\n\n

Ovi se podaci utvr\u0111uju pomo\u0107u tri glavna pokazatelja: stopom rizika od siroma\u0161tva, stopom materijalne deprivacije i stopom ku\u0107anstava s nikim radnim intenzitetom.<\/p>\n\n\n\n

Rizik od siroma\u0161tva<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

16,5% stanovni\u0161tva EU u 2019. godini \u017eivjelo je u riziku od siroma\u0161tva nakon socijalnih transfera, odnosno toliki udio stanovni\u0161tva \u017eivi u ku\u0107anstvima \u010diji je raspolo\u017eivi dohodak ispod nacionalnog \u201epraga rizika od siroma\u0161tva\u201c. Budu\u0107i da je prag rizika od siroma\u0161tva odraz distribucije prihoda jer se ra\u010duna kao 60% prosjeka raspolo\u017eivog dohotka ukupnog stanovni\u0161tva, on varira od dr\u017eave do dr\u017eave. Za jedno\u010dlano ku\u0107anstvo u Hrvatskoj taj prag iznosi 29.820 kuna godi\u0161nje, odnosno 2.485 kuna mjese\u010dno. Utoliko ovaj \u201epokazatelj\u201c siroma\u0161tva vi\u0161e govori o jednakosti u prihodima unutar dr\u017eave nego o \u017eivotnom standardu osoba koje \u017eive ispod ili iznad njega. Gledano unutar EU, 1 do 5 osoba \u017eivi u riziku od siroma\u0161tva u Rumunjskoj, Latviji, Bugarskoj Estoniji, \u0160panjolskoj, Litvi i Italiji. S druge strane, najmanji udio osoba koji \u017eive u riziku od siroma\u0161tva zabilje\u017een je u \u010ce\u0161koj, Finskoj, Slova\u010dkoj, Sloveniji, Ma\u0111arskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Austriji i Francuskoj.<\/p>\n\n\n\n

Materijalna deprivacija<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

5.6% stanovni\u0161tva EU u 2019. je \u017eivjelo u uvjetima ozbiljne materijalne deprivacije, \u0161to zna\u010di da nisu imali osnovne resurse poput novaca za re\u017eije ili grijanja, ili da si nisu mogli priu\u0161titi tjedan dana odmora izvan mjesta prebivali\u0161ta. Razlike izme\u0111u zemalja \u010dlanica su jako velike: 19,9% stanovni\u0161tva \u017eivi u ozbiljnoj materijalnoj deprivaciji u Bugarskoj, 16,2% u Gr\u010dkoj i 14,5% u Rumunjskoj, dok stopa materijalne deprivacije ne prelazi 3% u Luksemburgu, \u0160vedskoj, Finskoj, Nizozemskoj, Danskoj, Njema\u010dkoj, Austriji, Sloveniji i \u010ce\u0161koj.<\/p>\n\n\n\n

Ku\u0107anstva niskog radnog intenziteta<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Ovaj termin je kovanica koja ozna\u010dava udio stanovni\u0161tva u dobi do 60 godina koji \u017eivi u ku\u0107anstvima u kojima su radno sposobne osobe tijekom protekle godine odradile manje od 20% svojeg ukupnog radnog potencijala. Stopa radnog intenziteta izra\u017eava se brojem koji predstavlja omjer ukupnog broja mjeseci koji su svi radno sposobni \u010dlanovi ku\u0107anstva radili i ukupnog broja mjeseci koji su teoretski svi radno sposobni \u010dlanovi ku\u0107anstva mogli raditi u istom periodu. Primjerice, ako je u dvo\u010dlanom ku\u0107anstvu samo jedna osoba radila 6 mjeseci unatrag godinu dana, tada je radni intenzitet tog ku\u0107anstva 25% (6 od ukupno 24 mjeseca). Dakle, prag siroma\u0161tva je odre\u0111en prili\u010dno nisko (niskim radnim intenzitetom ku\u0107anstva se smatra sve ispod 20%). U 2019. godini, 8,5% stanovni\u0161tva ispod 60 godina u EU \u017eivjelo je u ku\u0107anstvima niskog radnog intenziteta. Ovaj udio je najvi\u0161i u Gr\u010dkoj (13,8%), Irskoj (13%), Belgiji (12,4%), Italiji (11,3%), \u0160panjolskoj (10,8%), Finskoj (9,7%), Bugarskoj i Danskoj (obje 9,3%), Hrvatskoj i Nizozemskoj (obje 9,2%). S druge strane, najmanje takvog stanovni\u0161tva u 2019. imale su \u010ce\u0161ka, Poljska, Malta, Ma\u0111arska, Slovenija i Estonija \u2013 ispod 5%.<\/p>\n\n\n\n

Ovi podaci sumiraju stanje godinu prije nego \u0161to su dr\u017eave \u010dlanice EU uvele mjere protiv \u0161irenja korona viruse, pa \u0107e poslu\u017eiti kao jedno od klju\u010dnih mjerila za analizu ekonomskog i dru\u0161tvenog utjecaja pandemije u 2020. godini.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U 2019. 21.1% stanovni\u0161tva u Europskoj uniji \u2013 92.4 milijuna ljudi \u2013 \u017eivjelo je u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti, gotovo jednak broj kao i 2018. godine. Vi\u0161e od \u010detvrtine stanovni\u0161tva \u017eivjelo je u riziku od siroma\u0161tva ili socijalne isklju\u010denosti u sedam dr\u017eava \u010dlanica: Bugarskoj (32,5%), Rumunjskoj (31,2%), Gr\u010dkoj (30%), Italiji i Latviji (obje […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":31367,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[521,1072,1096],"theme":[458],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-34813","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomsko-siromastvo","tag-siromastvo","tag-socijalna-iskljucenost","theme-drustvo","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34813","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34813"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34813\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34815,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34813\/revisions\/34815"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34813"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34813"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34813"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34813"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34813"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34813"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34813"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}