Podaci o ju\u010dera\u0161njem napadu na policajce na Markovom trgu u Zagrebu s kojima raspola\u017eemo mogu se podijeliti u dvije grupe. Jedni su strogo forenzi\u010dki koji nam pru\u017eaju uvid u putanju napada\u010da, ispaljene metke, medicinsko stanje ranjenog policajca i samoubojstvo po\u010dinitelja. \u0160to se ti\u010de druge skupine, posrijedi su “podaci” koji tvore ideolo\u0161ki materijal za interpretaciju samog doga\u0111aja. Tu spadaju Facebook statusi napada\u010da, Danijela Bezuka, politi\u010dki stavovi i insignije vidljivi u objavama te obiteljska povijest. Interpretacije tih skupina dokaza ili podataka vr\u0161e se paralelno, bez zna\u010dajnijih dodirnih to\u010daka.<\/p>\n\n\n\n
Prvi interpretativni sklop uglavnom je u domeni policije i vlasti. A njegov klju\u010dni rukavac je rasprava o adekvatnoj sigurnosti klju\u010dnih dr\u017eavnih institucija. Je li se napad mogao prevenirati? Je li zakazao ministar Davor Bo\u017einovi\u0107 nakon \u0161to mu je prije mjesec dana i performansa Ivana Vilibora Sin\u010di\u0107a s lubenicama premijer Andrej Plenkovi\u0107 nalo\u017eio izradu novog i efikasnog rje\u0161enja za sustav za\u0161tite Markova trga? Je li uop\u0107e primjereno da se najva\u017enije dr\u017eavne institucije, Sabor i Vlada, nalaze na Gornjem gradu s obzirom na prometne i urbanisti\u010dke izazove u za\u0161titi? Je li primjerenije preseliti institucije na neku “razvidniju” povr\u0161inu, na primjer u Novi Zagreb? Premda su posrijedi legitimna pitanja, ona su potpuno zanemarila motivaciju i uzroke samog \u010dina. <\/p>\n\n\n\n
I to je u neku ruku i razumljivo. Ne postoji dovoljno informacija za sna\u017enije interpretacijske izlete, ali o\u010dekivala bi se barem naznaka nu\u017enosti razumijevanja pozadine samog \u010dina. Premijer i ljudi iz njegove okoline su, \u010dini se, skloniji potpuni naglasak staviti na sigurnosni aspekt, a rafale iz kala\u0161njikova tretirati kao ne-politi\u010dki incident. S druge pak strane, medijski komentatori i oni na dru\u0161tvenim mre\u017eama nastoje \u0161to prije iznijeti kona\u010dan sud o motivaciji napada\u010da. Kao i u slu\u010daju Filipa Zavadlava, odmah su krenuli izljevi podr\u0161ke Danijelu Bezuku, \u0161to je brojne komentatore navelo da naciji daju psihijatrijske dijagnoze, iako uop\u0107e ne znamo koliki broj gra\u0111ana podr\u017eava oru\u017eani napad na dr\u017eavne institucije i \u0161to zna\u010di podr\u0161ka preko dru\u0161tvenih mre\u017ea pojedincu, a \u0161to bi predstavljala javna politi\u010dka podr\u0161ka organizaciji ili stranci koja se za takvo ne\u0161to zala\u017ee.<\/p>\n\n\n\n
Pitanje je ho\u0107emo li ikada saznati pravu motivaciju koja stoji iza Bezukova \u010dina i tu treba biti krajnje oprezan. Zasad baratamo samo ambivalentnim medijskim izjavama susjeda, prijatelja i rodbine i sa \u010dinjenicom da mu je oru\u017eje bilo lako dostupno. Me\u0111utim, politi\u010dka obojenost njegova Facebook profila pru\u017ea dovoljno materijala za borbu oko interpretacije njegova \u010dina. Bez obzira na to postoji li nekakva sna\u017enija psihijatrijska pozadina, sam \u010din napada na zgrade Vlade i Sabora te veli\u010danje krajnje desnice i usta\u0161kih stavova na profilu dovoljni su razlozi da se dru\u0161tveno sje\u0107anje na ovaj napad oblikuje prvenstveno politi\u010dki. Dok je napad Filipa Zavadlava ostao u moralnoj domeni nekog apstraktnog dru\u0161tvenog sistema koji prisiljava mlade ljude na ekstremne \u010dinove, ovaj slu\u010daj sugerira ne\u0161to profiliraniji politi\u010dki front. I sad je pitanje ho\u0107e li ga i kako politi\u010dke opcije bliske Bezukovima politi\u010dkim sklonostima aktivirati.<\/p>\n\n\n\n
Zasad istupa istaknutijih figura na (ekstremnoj) desnici nema, \u0161to je i razumljivo. Poku\u0161aji obrane napada na Sabor u kojem je ranjen policajac bili bi \u010disti politi\u010dki avanturizam. No, protokom vremena mogli bi svjedo\u010diti interpretaciji doga\u0111aja koja krivnju za Bezukov napad pripisuje politikama Plenkovi\u0107eve vlade. Te se interpretacijske zasade ve\u0107 postavljalju na dru\u0161tvenim mre\u017eama i u komentarima, manje ili vi\u0161e diskretno. Na jednoj od Bezukovih fotografija stoji on “obu\u010den” u “bele orlove” za koje tvrdi da su najza\u0161ti\u0107enija skupina u dr\u017eavi. Ta je tvrdnja samo odjek standardnog politi\u010dkog narativa na desnici koji smatra da su raznorazne manjine, a pogotovo ona srpska, za\u0161ti\u0107eniji od “obi\u010dnog hrvatskog \u010dovjeka”. U ovom slu\u010daju, on je bio toliko neza\u0161ti\u0107en, eventualna pri\u010da mo\u017ee glasiti, da mu nije preostalo ni\u0161ta nego da puca na one koji su ga trebali za\u0161titi. Sama \u010dinjenica da je policajac sre\u0107om samo ranjen, olak\u0161at \u0107e moralnu dimenziju politi\u010dke pri\u010de. Ne\u0107e Bezuk postati mu\u010denik, ali zna se tko bi mogao postati mu\u010ditelj.<\/p>\n\n\n\n
Podjela interpretacijskog rada na sigurnosni i ideolo\u0161ki aspekt omogu\u0107uje da se Bezukov \u010din ne proglasi terorizmom, \u0161to tako\u0111er desnoj politici sje\u0107anja na ovaj doga\u0111aj otvara prostor za slobodniji pristup. \u0160to se ti\u010de, zasad imaginiranog, politi\u010dkog okvira \u010ditanja Bezukova napada, ljevica pak ne bi smjela ostati na hladnoj i moralnoj distanci. Naravno, sve ovisi o tijeku istrage i politi\u010dkim i interpretacijskim nastojanjima vlade i ekstremne desnice. Me\u0111utim, onda kad saznamo ne\u0161to vi\u0161e, analiziranje eventualnih socijalnih motiva iza napada ne bi trebalo biti prepu\u0161teno desnici. To \u0161to je Bezuk odrastao u tom politi\u010dkom miljeu i \u0161to su mu prousta\u0161ki stavovi bili jedini iskazi politi\u010dke subverzije na raspolaganju, ne zna\u010di da socijalni motivi i pozadina nisu bili stvarni. Kao \u0161to smo napomenuli, mo\u017eda nikada ne\u0107emo doznati kompleks kakvih sve motiva je stajao iza napada, ali sam \u010din napada na zgradu Vlade sugerira da je odre\u0111eni dio motiva bio politi\u010dki. I nije toliko presudno da se izna\u0111e ispravna interpretacija Bezukovih rafala, ve\u0107 da se ne dopusti pojedinim interpretacijama da politi\u010dki prevladaju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Podaci o ju\u010dera\u0161njem napadu na policajce na Markovom trgu u Zagrebu s kojima raspola\u017eemo mogu se podijeliti u dvije grupe. Jedni su strogo forenzi\u010dki koji nam pru\u017eaju uvid u putanju napada\u010da, ispaljene metke, medicinsko stanje ranjenog policajca i samoubojstvo po\u010dinitelja. \u0160to se ti\u010de druge skupine, posrijedi su “podaci” koji tvore ideolo\u0161ki materijal za interpretaciju samog […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":34770,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[103],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-34761","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ideologija","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34761","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34761"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34761\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34774,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34761\/revisions\/34774"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34770"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34761"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34761"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34761"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34761"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34761"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34761"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34761"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}