Premda je pro\u0161lo vi\u0161e od pola godine od izbijanja pandemije koronavirusa jo\u0161 ne postoji konsenzus o naju\u010dinkovitijoj metodi suzbijanja njegova \u0161irenja. Neslaganja su prisutna i u znanstvenoj zajednici, pogotovo oko pitanja adekvatne statisti\u010dke obrade, ali i prirode samog virusa. S obzirom na to da situacija iziskuje promptnu reakciju znanstvena se istra\u017eivanja objavljuju uz manje provjera nego \u0161to je to slu\u010daj u “mirnodopskim” uvjetima. No, pored tih “\u010disto” znanstvenih nesuglasica, dodatnu i klju\u010dnu dimenziju raspravama o pristupu pandemiji daju ekonomski rezultati.<\/p>\n\n\n\n
Sasvim je normalno da se na globalnom tr\u017ei\u0161tu zemlje natje\u010du u privla\u010denju kapitala i za\u0161titama tzv. nacionalnih kapitala. Drugim rije\u010dima, klju\u010dnih sektora i frakcija o kojima ovisi nacionalna ekonomija. I dok su u predpandemijskim vremenima sredstva kori\u0161tena u natjecanju svima dobro poznata – subvencije, porezna politika, ulaganje u znanstvena istra\u017eivanja, trgovinski sporazumi, monetarne unije – danas klju\u010dnu ulogu igraju i epidemiolo\u0161ke mjere. Na samom po\u010detku se lockdown<\/em> svugdje smatrao neizbje\u017enim, ali danas su ipak kalkulacije u igri: je li bolje odr\u017eavati blage mjere i tako dr\u017eati ekonomiju cijelo vrijeme na “radnoj temperaturi” ili su prikladniji povremeni i lokalni lockdowni<\/em> kako bi se nakon saniranja moglo krenuti sna\u017enije?<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, takva se pitanja ne mogu postavljati u zrakopraznom prostoru. Drugim rije\u010dima, kalkulacija se odvija unutar specifi\u010dnih ekonomskih struktura. Nije isto priklanjati se lockdownima<\/em> u ekonomiji koja je zasnovana na izvoznoj industriji ili u ekonomiji koju pokre\u0107e uslu\u017eni sektor, prije svega turizam. Premda su se doga\u0111ala \u017eari\u0161ta i u tvornicama, za javno zdravlje je opasnija uslu\u017ena ekonomija u kojoj na neki na\u010din proizvodnja i potro\u0161nja djelomi\u010dno koincidiraju. Onaj koji proizvodi uslugu je u izravnom kontaktu s onim tko ju tro\u0161i. Ta je razlika o\u010dita i u ekonomskim rezultatima zemalja \u0161irom svijeta. Zasad “pobjedu” odnose<\/a> one naslonjene na sna\u017eniji industrijski sektor. Tu prije svega mislimo na industrijske perjanice isto\u010dne Azije, poput Kine, Ju\u017ene Koreje, Tajvana, Japana i Vijetnama.<\/p>\n\n\n\n Dodu\u0161e, neke od tih zemalja su bile sklonije sna\u017enim i povremenim lockdownima<\/em>, a neke o\u0161trim karantenama te masovnom testiranju i “hvatanju” kontakata. Ono \u0161to ih zajedni\u010dki odvaja od, primjerice, europskih ekonomija jesu prili\u010dno rezolutnije mjere po pitanju putovanja. No, to nije imalo sna\u017ean efekt na usporavanje njihovih ekonomija. Prema procjenama raznih me\u0111unarodnih institucija, Kina i Tajvan \u0107e i u 2020. imati rast BDP-a. Dodu\u0161e, ni\u017ei nego prethodnih godina, ali ipak rast. Ju\u017ena Koreja \u0107e imati blagi pad, puno bla\u017ei nego europski parnjaci po stupnju razvijenosti. Tek se za Japan predvi\u0111a ne\u0161to ve\u0107i pad BDP-a, oko 5%, \u0161to ga izjedna\u010dava s projekcijama za Njema\u010dku. Ostale europske zemlje su puno bli\u017ee padu od 10%, pogotovo one ovisnije o turizmu.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, trenutno stanje na semaforu nije odr\u017eivo samo po sebi. Relativni uspjeh isto\u010dnoazijskih ekonomija u pandemijskom periodu pone\u0161to duguje fiskalnim i monetarnim politikama u Europskoj uniji i SAD-u koje su odr\u017eavale razinu potra\u017enje za proizvodima koji se tamo proizvode. Bilo da se radilo o medicinskoj opremi, rukavicama i maskama, bilo o proizvodima za rad od ku\u0107e poput kompjutera. Tako da bez pojave cjepiva u relativno kratkom roku i azijske \u0107e se ekonomije na\u0107i u te\u0161koj situaciji s obzirom na to da je me\u0111uradna potra\u017enja krajnje neizvjesna, a ve\u0107 je jasno da ih lokalna potro\u0161nja ne mo\u017ee spasiti. Naime, ona je uslijed drasti\u010dnih mjera prili\u010dno pala. Uglavnom, zasad Istok pobje\u0111uje, ali uz nezanemarivu pomo\u0107 Zapada koja sugerira sna\u017enu me\u0111uovisnost globalne ekonomije. Pojava pandemije inspirirala je mnoge politi\u010dare i stru\u010dnjake u smjeru samodostatnijih ekonomija ili barem ekonomskih regija. Pogotovo u smislu opskrbnih lanaca koji europske i ameri\u010dke ekonomije ne bi vi\u0161e \u010dinile ovisnima o azijskim industrijskim kapacitetima. No, to su prili\u010dni politi\u010dki i ekonomski zahvati za koje se ne \u010dini da zasad postoje ozbiljniji kapaciteti. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Premda je pro\u0161lo vi\u0161e od pola godine od izbijanja pandemije koronavirusa jo\u0161 ne postoji konsenzus o naju\u010dinkovitijoj metodi suzbijanja njegova \u0161irenja. Neslaganja su prisutna i u znanstvenoj zajednici, pogotovo oko pitanja adekvatne statisti\u010dke obrade, ali i prirode samog virusa. S obzirom na to da situacija iziskuje promptnu reakciju znanstvena se istra\u017eivanja objavljuju uz manje provjera […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":34757,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[228,858],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-34755","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomija","tag-korona-virus","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34755"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34755\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34760,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34755\/revisions\/34760"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34757"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34755"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34755"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34755"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34755"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}