{"id":34745,"date":"2020-10-09T13:16:42","date_gmt":"2020-10-09T12:16:42","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34745"},"modified":"2020-10-09T13:40:51","modified_gmt":"2020-10-09T12:40:51","slug":"sve-vise-ekonomski-neaktivnih-zena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34745","title":{"rendered":"Sve vi\u0161e ekonomski neaktivnih"},"content":{"rendered":"\n<p>Dok se \u010desto govori o izgubljenim radnim mjestima i pove\u0107anju stope nezaposlenosti kao posljedici krize izazvane pandemijom korona virusa, u pozadini ostaje jedan problem koji je i ve\u0107i jer ostavlja dugoro\u010dnije posljedice od privremene nezaposlenosti. Radi se o naglom pove\u0107anju broja ekonomski neaktivnih osoba \u2013 radno sposobnih osoba koje nisu zaposlene, ali za razliku od nezaposlenih ne tra\u017ee posao niti su dostupne za rad u kratkom roku. Termin ekonomski neaktivnih osoba pokriva razli\u010dite skupine, poput studenata ili osoba koje su prestale raditi zbog te\u017ee bolesti, ali u kontekstu korone dvije najbitnije skupine predstavljaju tzv. obeshrabreni radnici, odnosno oni koji bi htjeli raditi ali ne tra\u017ee posao jer misle da ga nemaju \u0161anse prona\u0107i i pojedinci (\u010desto \u017eene) koji ne mogu raditi zbog brige \u00a0o \u010dlanovima obitelji. Upravo su to i naj\u010de\u0161\u0107e navo\u0111eni razlozi za izlazak iz radne snage posljednjih mjeseci: nedostupnost za rad zbog brige o djeci uslijed zatvaranja \u0161kola i dje\u010djih vrti\u0107a, kao i odustajanje od potrage za poslom zbog nemogu\u0107nosti pronalaska posla u kriznim uvjetima (&#8220;obeshrabrenost&#8221;).<\/p>\n\n\n\n<p>Pove\u0107anje broja ekonomski neaktivnih osoba u EU nakon izbijanja pandemije ve\u0107e je od pove\u0107anja broja nezaposlenih: 2% onih koji su bili zaposleni u prvom kvartalu 2020. bili su nezaposleni u drugom, a 3.4% su postali ekonomski neaktivni izme\u0111u travnja i lipnja. U apsolutnim brojkama, 1.2 milijun zaposlenih postalo je nezaposleno zbog pandemije, ali \u010dak 2.6 milijuna radnika postalo je ekonomski neaktivno. Tome treba dodati i 1.1 milijun nezaposlenih prije pandemije koji su postali ekonomski neaktivni u drugom kvartalu 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>U SAD-u su <a href=\"https:\/\/edition.cnn.com\/2020\/10\/07\/economy\/women-workforce-coronavirus\/index.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">brojke<\/a> jednako zabrinjavaju\u0107e &#8211; samo u rujnu 617.000 \u017eena napustilo je radnu snagu, gotovo 8 puta vi\u0161e nego mu\u0161karaca (78.000), prema <a href=\"https:\/\/www.bls.gov\/news.release\/empsit.nr0.htm\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">podacima<\/a> koje je vlada objavila pro\u0161log petka. Polovica \u017eena koje su postale ekonomski neaktivne su u dobi izme\u0111u 35 i 44 godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Pro\u0161lomjese\u010dna stopa napu\u0161tanja radne snage za \u017eene barem je djelomi\u010dno posljedica nedostatka institucionalne skrbi o djeci, objasnio je Russel Price, glavni ekonomist u Ameripriseu. <a href=\"https:\/\/data.bls.gov\/pdq\/SurveyOutputServlet\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Zaposlenost u dje\u010djim vrti\u0107ima<\/a> jo\u0161 je u rujnu pala za gotovo 18% u odnosu na razinu prije pandemije, dodao je. Bez mogu\u0107nosti oslanjanja na dje\u010dje vrti\u0107e i \u0161kole, obitelji \u010desto odlu\u010duju da \u0107e onaj roditelj koji ima ni\u017ee prihode (u velikoj ve\u0107ini obitelji to su majke) postati ekonomski neaktivan i brinuti o djeci. Ovo predstavlja najve\u0107i problem za samohrane roditelje (opet, ve\u0107inom majke) o kojima jo\u0161 nema detaljnijih istra\u017eivanja, ali brojni anegdotalni <a href=\"https:\/\/www.nytimes.com\/2020\/04\/03\/parenting\/single-parents-coronavirus.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">primjeri<\/a> ukazuju na trend prestanka rada i\/ili preseljenja roditeljima.<\/p>\n\n\n\n<p>Smanjenje broja ekonomski aktivnih osoba smanjuje stopu nezaposlenosti, pa bi se prilikom sagledavanja ekonomskih u\u010dinaka pandemije moralo gledati obje brojke da bi se dobila prava slika. Puno va\u017enije od toga, dugoro\u010dne posljedice izbivanja s tr\u017ei\u0161ta rada odnosno ekonomske neaktivnosti su izrazito \u0161tetne: na primjer, istra\u017eivanje koje je proveo Institute for Women\u2019s Policy Research 2018. godine otkrilo je da pauza u karijeri od \u010detiri ili vi\u0161e godina dovodi do nevjerojatnog <a href=\"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34616\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">smanjenja<\/a> godi\u0161nje zarade za 65 posto, u usporedbi s padom od 39 posto nakon jednogodi\u0161nje pauze u radu. Zatvaranje \u0161kola i vrti\u0107a doprinosi dugoro\u010dnoj ekonomskoj neaktivnosti (ve\u0107inom \u017eena), \u0161to \u0107e imati dugoro\u010dne posljedice po njihove prihode i mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dok se \u010desto govori o izgubljenim radnim mjestima i pove\u0107anju stope nezaposlenosti kao posljedici krize izazvane pandemijom korona virusa, u pozadini ostaje jedan problem koji je i ve\u0107i jer ostavlja dugoro\u010dnije posljedice od privremene nezaposlenosti. Radi se o naglom pove\u0107anju broja ekonomski neaktivnih osoba \u2013 radno sposobnih osoba koje nisu zaposlene, ali za razliku od [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":34747,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1094,884,669],"theme":[455],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-34745","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekonomska-neaktivnost","tag-pandemija","tag-trziste-rada","theme-rad","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34745","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34745"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34745\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34754,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34745\/revisions\/34754"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34747"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34745"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34745"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34745"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34745"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34745"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34745"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34745"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}