{"id":34697,"date":"2020-10-07T09:44:13","date_gmt":"2020-10-07T08:44:13","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34697"},"modified":"2020-10-07T13:22:34","modified_gmt":"2020-10-07T12:22:34","slug":"kako-zivimo-pola-godine-nakon-pojave-virusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34697","title":{"rendered":"Kako \u017eivimo pola godine nakon pojave virusa?"},"content":{"rendered":"\n

Eurofound (Europska zaklada za pobolj\u0161anje \u017eivotnih i radnih uvjeta) je objavio rezultate<\/a> ankete Living, working and Covid-19<\/a> koja je provedena u travnju i u srpnju 2020. sa ciljem dobivanja uvida u neposredne ekonomske i dru\u0161tvene u\u010dinke pandemije. Fokus ankete su u\u010dinci pandemije na rad, rad od ku\u0107e, financijsku situaciju i ukupno blagostanje stanovni\u0161tva Europe. Prvi rezultati su objavljeni po\u010detkom svibnja, a krajem rujna objavljeni su finalni rezultati koji omogu\u0107uju usporedbu situacije tijekom lockdowna<\/em> i nakon popu\u0161tanja mjera. U istra\u017eivanju je sudjelovalo 87.477 ispitanika i ispitanica iz EU, a rezultate se mo\u017ee pretra\u017eiti<\/a> i vizualno prikazati prema pojedinoj dr\u017eavi, spolu i dobi.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u ispitanicima koji su bili zaposleni prije pandemije, 8% ih je u drugom valu anketiranja (u srpnju) bilo nezaposleno. Zemlje s najvi\u0161e ispitanika koji su izgubili posao su \u0160panjolska (16%), Cipar (15%) i Gr\u010dka (14%). Pandemija je potvrdila pretpostavke o izra\u017eenijem ekonomskom utjecaju na \u017eene  i mlade \u2013 u dobnoj skupini od 18 do 35 godina bez posla je ostalo 8% mu\u0161karaca i 11% \u017eena, a najbolje je pro\u0161la skupina mu\u0161karaca od 35 do 49 godina me\u0111u kojima je njih 6% izgubilo posao. Pored rodnih i dobnih razlika, na intenzitet ekonomskih u\u010dinaka pandemije utjecali su i drugi faktori \u2013 samozaposleni i oni s ni\u017eom i srednjom razinom obrazovanja \u010de\u0161\u0107e su ostajali bez posla u usporedbi sa zaposlenima, odnosno visokoobrazovanim osobama. Neki od ovih rezultata mogu se djelomi\u010dno objasniti vrstom ugovora o radu \u2013 mlade \u017eene imaju najve\u0107u vjerojatnost zaposlenja na odre\u0111eno vrijeme (njih 63%)<\/p>\n\n\n\n

U pogledu financijske situacije, 47% ispitanika u prvom valu anketiranja izjavilo je da su njihova ku\u0107anstva te\u0161ko spajala kraj s krajem, a u drugom valu je taj udio ne\u0161to smanjen, na 44%. Razlike me\u0111u dr\u017eavama su naravno ogromne \u2013 od 2% ku\u0107anstava koja te\u0161ko spajaju kraj s krajem u Danskoj do 23% u Hrvatskoj i Gr\u010dkoj.  Drugi pokazatelj financijskog stanja iz ankete je takozvana “financijska fragilnost” odnosno (ne)mogu\u0107nost odr\u017eavanja \u017eivotnog standarda bez prihoda koja ukazuje na visinu u\u0161te\u0111evine ku\u0107anstava: u travnju 56% ispitanika izjavilo je da ne mogu odr\u017eavati svoj \u017eivotni standard vi\u0161e od tri mjeseca bez prihoda, a u srpnju 54% ispitanika. U oba vala anketiranja, financijska fragilnost bila je ve\u0107a me\u0111u \u017eenama: 58% \u017eena i 48% mu\u0161karaca izjavilo je da bez prihoda ne bi mogli pre\u017eivjeti dulje od tri mjeseca.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to se ti\u010de samoprocjene vlastite financijske situacije u idu\u0107a tri mjeseca, u travnju je pogor\u0161anje o\u010dekivalo gotovo 40%, a u srpnju 25% ispitanika. U Danskoj i Luksemburgu najmanje ispitanika o\u010dekuje pogor\u0161anje (11%), a najvi\u0161e u Hrvatskoj \u2013 \u010dak 46%. Dok je u travnju 15% zaposlenih ispitanika mislilo da \u0107e u idu\u0107a tri mjeseca ostati bez posla, u srpnju se njihov udio smanjio na 10%. Bugarska i Gr\u010dka imaju najvi\u0161e ispitanika koji strahuju da \u0107e izgubiti posao, a najmanje Danska, Austra i Ma\u0111arska. Mla\u0111i ispitanici (od 18 do 49 godina) imaju ne\u0161to izra\u017eeniji strah od gubitka posla.<\/p>\n\n\n\n

Poglavlje o ravnote\u017ei poslovnog i privatnog \u017eivota potvr\u0111uje stanje o kojem smo pisali vi\u0161e puta \u2013 pandemija je u ovom aspektu puno ve\u0107i utjecaj imala na \u017eene: najvi\u0161u razinu stresa u poslovnom i privatnom \u017eivotu imale su \u017eene s djecom mla\u0111om od 12 godina (38% ih brine o poslu kada ne rade, 36% su preumorne za obavljanje ku\u0107anskih obveza, a 35% ih smatra da im posao onemogu\u0107ava da svojim obiteljima posvete potrebno vrijeme). Ova domena dru\u0161tvenog \u017eivota, kao i one gore prikazane, jasno sugerira prirodu utjecaja pandemijskih okolnosti. Rezultati istra\u017eivanja Eurofounda ne odudaraju od prethodnih i potvr\u0111uju da su se u proteklih pola godine odnosi nejednakosti dodatno intenzivirali. Bilo da se radi o razlikama me\u0111u bogatim i siroma\u0161nim zemljama, nejednakosti temeljenoj na stupnju obrazovanja ili onoj rodnoj. Zasad politike vladaju\u0107ih \u0161irom Europe vrlo povr\u0161no tretiraju ove trendove u izradi mjera za borbu protiv sve dublje krize.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Eurofound (Europska zaklada za pobolj\u0161anje \u017eivotnih i radnih uvjeta) je objavio rezultate ankete Living, working and Covid-19 koja je provedena u travnju i u srpnju 2020. sa ciljem dobivanja uvida u neposredne ekonomske i dru\u0161tvene u\u010dinke pandemije. Fokus ankete su u\u010dinci pandemije na rad, rad od ku\u0107e, financijsku situaciju i ukupno blagostanje stanovni\u0161tva Europe. Prvi rezultati […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":31769,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[652,884],"theme":[455],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-34697","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-nezaposlenost","tag-pandemija","theme-rad","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34697","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34697"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34697\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34710,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34697\/revisions\/34710"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31769"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34697"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34697"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34697"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34697"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34697"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34697"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34697"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}