Nedavno je najavljeno uvo\u0111enje nacionalnih ispita, tj. standardiziranih testova u zadnje razrede osnovnih \u0161kola u Hrvatskoj. Jasna Ra\u010di\u0107 pi\u0161e o mogu\u0107im ishodima takvih testova i problemati\u010dnim aspektima izmjena obrazovnog sustava bez jasnog politi\u010dkog cilja.<\/p>\n\n\n\n
U hrvatske osnovne \u0161kole uvode se nacionalni ispiti, najavio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs nakon \u0161to je otvorio vrata \u0161kola. Prvu najavu mediji su interpretirali kao uvo\u0111enje male mature, \u0161to je uznemirilo roditelje osma\u0161a, no ministar i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) smirili su ih obja\u0161njenjem kako se radi o standardiziranim testovima u petom i osmom razredu koji se ne\u0107e ocjenjivati. Testovi ne\u0107e ni utjecati na upis u\u010denika u srednju \u0161kolu u prvoj godini provedbe, s jasnim ciljem da u godinama koje slijede testovi omogu\u0107e kvalitetniju selekciju u\u010denika u srednjim \u0161kolama. Testirat \u0107e se Hrvatski jezik, Matematika i kompetencija rje\u0161avanja problema \u0161to bi PISA-inim rje\u010dnikom bila \u010ditala\u010dka, matemati\u010dka pismenost i rje\u0161avanje problema. Najava je pra\u0107ena s nekoliko argumenata. Prvo, da postoji inflacija odlika\u0161a \u0161to onemogu\u0107uje objektivnu selekciju u srednjim \u0161kolama. Drugo<\/a>, da su maturanti sami izrazili \u017eelju za vi\u0161e testiranja jer \u201c90 posto njih sugerira i \u017eeli da se tijekom obrazovanja \u010de\u0161\u0107e provode ispiti\u201d i tre\u0107e, kako smo jedna od svega nekoliko zemalja EU koje ne provode nacionalne testove u osnovnim \u0161kolama.<\/p>\n\n\n\n Kao i kod brojnih drugih ad hoc izmjena najavljenih za obrazovni sustav, u njima nije previ\u0161e, ve\u0107 premalo politike, pa nismo dobili odgovor na neka klju\u010dna pitanja: \u0161to \u017eelimo posti\u0107i nacionalnim testovima? Kako oni doprinose ostvarivanju ciljeva za unaprje\u0111enje obrazovnog sustava RH? Na kraju, koji su to ciljevi? Na\u017ealost, u danima nakon najave, u sve vi\u0161e izjava moglo se \u010duti kako je motivacija za uvo\u0111enje standardiziranih testova postizanje boljih rezultata na drugim standardiziranim testovima poput PISA-e. Stoga ne iznena\u0111uje \u0161to se takvu argumentaciju stru\u010dnjaka podebljava stavom u\u010denika kako bi im na dr\u017eavnoj maturi bilo lak\u0161e da su ve\u0107 prije tijekom obrazovanja pisali standardizirane testove. Presudni je arugment, \u010dini se, uvo\u0111enje testova radi budu\u0107ih testova.<\/p>\n\n\n\n Pozabavimo se argumentom o rasprostranjenosti standardiziranih testova. Njihova provedba zaista predstavlja trend posljednjih desetlje\u0107a. Suprotno stavu \u201ctoga ima samo kod nas\u201d, treba re\u0107i da su u mnogim europskim zemljama oni uvedeni upravo nakon prvih PISA istra\u017eivanja koja su rezultirala razo\u010daranjem u performanse svojih u\u010denika. Kako su standardizirana testiranja od uvo\u0111enja stalna tema javnih rasprava, na raspolaganju su ve\u0107 razna istra\u017eivanja koja ih podupiru ili osporavaju. Zagovara\u010di standardiziranih testova re\u0107i \u0107e kako oni pru\u017eaju sustavne podatke o sustavu obrazovanja, uklju\u010duju\u0107i uvide u njegove klju\u010dne nedostatke, prepoznaju grupe u\u010denika, regije ili \u0161kole koje ostvaruju lo\u0161ije rezultate \u0161to omogu\u0107uje kvalitetnije planiranje javnih politika. Tako\u0111er, ako ih pola\u017eu svi u\u010denici, poti\u010du odgovornost kod nastavnika za ostvarivanje ishoda kurikuluma, a u\u010denicima poma\u017eu jer eliminiraju subjektivnost koja se javlja u procesu ocjenjivanja u\u010denika, omogu\u0107uju im objektivno i transparentno vrednovanje znanja, te poti\u010du kompetitivnost.<\/p>\n\n\n\n Protivnici ovog modela re\u0107i \u0107e kako standardizirana testiranja imaju negativne posljedice na obrazovanje. Kriti\u010dari smatraju kako se uvo\u0111enjem standardiziranih testova nastavnici i u\u010denici usmjeravaju na \u0161to bolje rangiranje na testovima umjesto na obrazovni proces. U\u010denicima testovi uzrokuju stres, te im ne pru\u017eaju realnu sliku njihovog dugoro\u010dnog rada, s obzirom na to da oni mjere jednokratan nastup u\u010denika umjesto dugoro\u010dnog pra\u0107enja u\u010denikova napretka. U najzloglasnijim praksama standardiziranih testiranja poput NAEP-a u SAD-u rezultati se koriste za rangiranje \u0161kola, utje\u010du na financiranje \u0161kola i broj upisane djece, stavljaju\u0107i \u0161kole s deprivilegiranom djecom u jo\u0161 gori polo\u017eaj.<\/p>\n\n\n\n I tu na scenu stupa politika, tj. politi\u010dka vizija obrazovnog sustava, zbog koje pod standardiziranim testovima u osnovno\u0161kolskom obrazovanju mo\u017eemo vidjeti jako razli\u010dite prakse koje utjelovljuju kako i pozitivne, tako i negativne aspekte standardiziranih testiranja. Izvje\u0161taj<\/a> Osiguranje kvalitete u obrazovanju EU istra\u017eiva\u010dke mre\u017ee EURYDICE pokazuje kako u nekim zemljama u\u010denici pola\u017eu nekoliko testova tijekom cijelog osnovno\u0161kolskog obrazovanja dok su u drugim zemljama testovi uobi\u010dajena praksa i pi\u0161u se svake godine; neke zemlje javno objavljuju rezultate \u0161kola, dok su u drugim zemljama rezultati pojedina\u010dnih \u0161kola povjerljivi. Rangiranje \u0161kola kod nekih je uobi\u010dajena praksa, dok je kod drugih eksplicitno zabranjeno. Testovi su ve\u0107inom standardizirani, ali ima zemalja u kojima se pitanja na ispitima prilago\u0111avaju u\u010denicima, pa ne postoji klasi\u010dna standardizacija.<\/p>\n\n\n\n Dakle iza tvrdnje kako su nacionalni testovi uobi\u010dajena stvar kriju se jako razli\u010dite prakse koje govore o razli\u010ditim ciljevima provo\u0111enja standardnih testova i razli\u010ditim vizijama obrazovnih sustava. Kada u danskoj dramskoj seriji \u201eRita\u201c buntovna nastavnica nagovori svoje u\u010denike da grije\u0161e na nacionalnim testovima kako bi njihova \u0161kola dobila sredstva od jedinice lokalne samouprave za unaprje\u0111enje svog rada, to je jedna vizija obrazovnog sustava. Druga je vizija ona iz ameri\u010dke serije \u201eMr. Iglesias\u201c kada uprava \u0161kole poku\u0161ava izbaciti lo\u0161e u\u010denike Mr. Iglesiasa iz \u0161kole kako bi bili imali \u0161to bolje rezultate na testiranju i dobili sredstva za svoj rad.<\/p>\n\n\n\n \u0160to testiranjem \u017eeli posti\u0107i hrvatsko \u0161kolstvo jako je te\u0161ko procijeniti. Ministar je najavio<\/a> kako je cilj testiranja \u201cprovjera kvalitete sustava\u201d ali i da \u201ctako istovremeno evaluirate u\u010denika, nastavnika, predmet, \u0161kolu i cijeli sustav te im dajete povratnu informaciju o postignu\u0107ima u temeljnim znanjima i kompetencijama, ali \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, i o potencijalnim uzrocima dobrih, ali i lo\u0161ih elemenata kako na razini \u0161kole, tako i regije, ali i cijele zemlje.\u201d U opisu, \u010dini se, imamo elemente sasvim razli\u010ditih pristupa testiranju. Izgleda kako \u0107e testovi istovremeno slu\u017eiti formativnom pra\u0107enju u\u010denika s ciljem detektiranja nedostataka u njihovom znanju i usmjeravanja obrazovnog procesa, ali i sumativnom pra\u0107enju u\u010denika tj. evaluaciji savladanog gradiva sa ciljem bodovanja postignu\u0107a. \u0160to se ti\u010de nastavnica, \u010dini se kako bi ovakvi nalazi mogli pomo\u0107i unaprje\u0111enju didaktike i detektiranju nedostataka u radu, no ne znamo ho\u0107e li se lo\u0161iji rad i na koji na\u010din sankcionirati, tj. nagra\u0111ivati. Ne zaboravimo kako je u\u010diteljicama posljednjih godina obe\u0107avana ve\u0107a kreativnost i sloboda u implementaciji kurikuluma – no \u010dini se da je kreativnost dozvoljena u mjeri u kojoj se mo\u017ee mjeriti standardiziranim testovima. Strah od su\u017eavanja kurikuluma i fokusa na one dijelove kurikuluma koji se provjeravaju nacionalnim testovima ovdje se \u010dini opravdanim.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o u\u010denicima, razumljivo je kako bi informacija o rangiranju njihovog uspjeha na ispitu u odnosu na nacionalni prosjek omogu\u0107ila mapiranje prostora za pobolj\u0161anje njihovih kompetencija. Mo\u017eemo zamisliti izradu personaliziranih planova u\u010denja i usmjeravanje u\u010denika na popunjavanje rupa u znanju, kao \u0161to se primjerice radi nakon rje\u0161avanja nacionalnih testova u Danskoj. Me\u0111utim, jedna stvar u ovakvoj viziji bode o\u010di: kako \u0107e u\u010denik u suradnji s nastavnicom koristiti ovu informaciju kada je dobije, kao \u0161to je to najavljeno, u osmom razredu? U tom trenutku ona vi\u0161e ne slu\u017ei ni u\u010deniku kao korisniku sustava ni nastavnici koja bi mu trebala pru\u017eiti podr\u0161ku, ve\u0107 ima isklju\u010divo sumativnu svrhu u smislu nacionalnih pra\u0107enja ili kako je ve\u0107 najavljeno, kod upisa u srednju \u0161kolu.<\/p>\n\n\n\n Kori\u0161tenje rezultata za razli\u010dite analize i unaprje\u0111enje obrazovnih politika pru\u017ea najvi\u0161e potencijala. NCVVO je u analizi<\/a> Model sustava nacionalnih ispita ve\u0107 dijagnosticirao klju\u010dna pitanja: \u201cJesu li postignu\u0107a pojedinih grupa u\u010denika bolja ili lo\u0161ija u odnosu na populaciju, odnosno postoji li zna\u010dajna razlika u postignu\u0107u izme\u0111u, npr. dje\u010daka i djevoj\u010dica, urbanih i ruralnih sredina ili izme\u0111u regija?\u201d ili \u201cu kojoj mjeri postignu\u0107e u\u010denika ovisi o kontekstu, npr. o materijalnim resursima \u0161kole, stru\u010dnosti u\u010ditelja i nastavnika ili vrsti \u0161kole?\u201d. S novim uvidima obrazovni sustav mogao bi usmjeriti resurse u pru\u017eanje bolje skrbi u\u010denicima koji dolaze iz deprivilegiranijih sredina ili u\u010denicima u lo\u0161ijem polo\u017eaju, ali ne zaboravimo da isti rezultati mogu biti kori\u0161teni i za rangiranje \u0161kola, ka\u017enjavanje onih s lo\u0161ijim uvjetima, kadrom ili resursima. Ohrabruje \u0161to u ve\u0107 spomenutoj analizi NCVVO iz 2018. stoji kako \u201crezultati nacionalnih ispita ne smiju biti kori\u0161teni za bilo kakvo rangiranje \u0161kola, ve\u0107 kao informacija \u0161kolama i sustavu u cjelini\u201d, me\u0111utim treba ostati na oprezu.<\/p>\n\n\n\n Podsjetimo se za kraj ishoda prvog standardiziranog testa uvedenog prije desetak godina na zadnjoj godini srednje \u0161kole. Govorimo, naravno, o dr\u017eavnoj maturi. Najava dr\u017eavne mature bila je sli\u010dna najavi testiranja u osnovnim \u0161kolama: \u017eelimo prakti\u010dno rje\u0161enje za problem upisa u visoko obrazovanje, ali dugoro\u010dno, zapravo \u017eelimo pra\u0107enja i pobolj\u0161anja unutar na\u0161eg obrazovnog sustava. \u0160to smo dobili desetak godina kasnije? Rezultati mature pojednostavili su upis na fakultete, ali jo\u0161 nisu u potpunosti zamijenili prijemne ispite. Posljednja godina srednje \u0161kole obilje\u017eena je stresom za u\u010denike i podre\u0111ivanjem kurikuluma dr\u017eavnoj maturi za nastavnice. Rangiranja \u0161kola nema, ali zapravo svatko ima mogu\u0107nost usporedbe rezultate \u0161kola. Mo\u017eete primjerice pogledati kakve rezultate ostvaruju u\u010denici \u0161kole koju ste vi poha\u0111ali, ili one u koju \u017eelite upisati svoje dijete u odnosu na hrvatski prosjek, ili u odnosu na neku drugu \u0161kolu u istom gradu 1<\/a><\/sup>. Znamo da su rezultati na testovima lo\u0161iji od ocjena koje dodjeljuju nastavnice, no jo\u0161 nismo smislili odgovor na taj problem. Znamo i da \u0107e lo\u0161ije rezultate imati u\u010denici iz Li\u010dko-senjske, Bjelovarsko-bilogorske i Viroviti\u010dko-podravske \u017eupanije. I? Podatak<\/a> kako se dva od tri u\u010denika srednjih \u0161kola planiraju dodatno pripremiti \u0161kolskim ili privatnim pripremama za testiranje koje bi trebalo mjeriti njihovo postignu\u0107e tijekom srednje \u0161kole lak\u0161e je i ne problematizirati. <\/p>\n\n\n\n Sli\u010dnim tempom, za desetak godina mogli bismo imati djelomi\u010dno olak\u0161anu selekciju pri upisu u srednje \u0161kole, pove\u0107anu potra\u017enju za dodatnim pripremama i pla\u0107enim instrukcijama i pove\u0107anje stresa kod trinaestogodi\u0161njaka\/inja. Za sve drugo, potrebna je politi\u010dka vizija obrazovnog sustava kakvog \u017eelimo.<\/p>\n Nedavno je najavljeno uvo\u0111enje nacionalnih ispita, tj. standardiziranih testova u zadnje razrede osnovnih \u0161kola u Hrvatskoj. Jasna Ra\u010di\u0107 pi\u0161e o mogu\u0107im ishodima takvih testova i problemati\u010dnim aspektima izmjena obrazovnog sustava bez jasnog politi\u010dkog cilja. U hrvatske osnovne \u0161kole uvode se nacionalni ispiti, najavio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs nakon \u0161to je otvorio vrata \u0161kola. Prvu […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":34662,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[63,1091],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[193],"class_list":["post-34660","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-obrazovanje","tag-standardizirani-testovi","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34660","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34660"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34660\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34680,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34660\/revisions\/34680"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34662"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34660"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34660"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34660"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34660"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34660"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34660"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34660"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Razli\u010dite vizije<\/h2>\n\n\n\n
Nejasni ciljevi<\/h2>\n\n\n\n
Pouke dr\u017eavne mature<\/h2>\n\n\n\n