{"id":3464,"date":"2014-11-24T07:40:37","date_gmt":"2014-11-24T06:40:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3464"},"modified":"2021-02-25T11:05:52","modified_gmt":"2021-02-25T10:05:52","slug":"vlada-slovensko-njemackog-jedinstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3464","title":{"rendered":"Vlada slovensko-njema\u010dkog jedinstva"},"content":{"rendered":"

Tri posljednje slovenske vlade zavr\u0161ile su svoje mandate prijevremeno. Nova vlada na \u010delu s Mirom Cerarom takvoj sudbini \u017eeli dosko\u010diti oslanjaju\u0107i se u potpunosti na naputke iz Berlina. Me\u0111utim, cijeli niz politi\u010dko-ekonomskih faktora, od stagniranja njema\u010dke ekonomije do sindikalne aktivacije, sugerira da \u0107emo vrlo vjerojatno svjedo\u010diti novoj epizodi politi\u010dke nestabilnosti u Sloveniji.<\/strong><\/p>\n

U prvim mjesecima nakon velike izborne pobjede, Stranka Mire Cerara (SMC) u parlamentu\u00a0se uglavnom bavila zastupnikom koji izdr\u017eava zatvorsku kaznu. Taj zastupnik je Janez Jan\u0161a, biv\u0161i premijer iz redova desnice, osu\u0111en zbog korupcije u slu\u010daju nabavke oru\u017eja od finske Patrie. Janez Jan\u0161a predstavlja okvir malogra\u0111anskog horizonta slovenske politike \u2013 kao vo\u0111a Slovenske demokratske stranke (SDS) personalizira desnicu, zbog \u010dega se sve one koji mu se suprotstavljaju automatski smje\u0161ta na ljevicu. Cerarova vlada \u2013 koju \u010dine jo\u0161 i Socijalni demokrati te stranka umirovljenika \u2013 dobila je etiketu \u201clijevog centra\u201d, dijelom i zbog usporedbi s Liberalnom demokracijom Slovenije (LDS), koja je devedesetih godina provodila postepenu tranziciju u kapitalizam.<\/p>\n

Du\u0161ebri\u017eni\u0161tvo i zazivanje pravne dr\u017eave dobro su poslu\u017eili SMC-u kada je trebalo Jan\u0161u smijeniti na izborima, no pri prvim sadr\u017eajnim politikama takvom se retorikom ne uspijeva prikriti tehnokratsku narav nove vlade. Proces privatizacije je ve\u0107im dijelom naslije\u0111en od prethodne vlade, stoga upravo rebalans prora\u010duna mo\u017eemo ozna\u010diti kao prvi bitan projekt Cerarove vlade. U nastojanju da deficit javnih financija svede na propisanu mjeru od 3%, vlada je pripremila iznimno strog paket mjera \u0161tednje u visini od 730 milijuna eura koji se ve\u0107inom odnosi na zaposlene u javnom sektoru i rezanje socijalnih transfera. Glede rezova, ministar financija je izjavio kako se tu radi o naju\u010dinkovitijoj metodi, budu\u0107i da transferi ionako ne utje\u010du na ekonomski rast. Na prihodovnoj strani prora\u010duna vlada je predvidjela \u0161est mjera, koje bi trebale donijeti punih sto milijuna eura \u2013 izme\u0111u ostalog radi se o smanjivanju olak\u0161ica pri pla\u0107anju ekolo\u0161kih poreza, uvo\u0111enje tro\u0161arine na slatka pi\u0107a te neznatno pove\u0107anje poreza na poslove osiguranja i financijske usluge.<\/b> <\/b><\/p>\n

Glavni argument vladaju\u0107e koalicije u prilog strogoj konsolidaciji javnih financija jest po\u0161tivanje preuzetih obveza i posljedi\u010dno ugled Slovenije. Zaklinjanje na ostvarivanje zahtjeva Pakta o stabilnosti i rastu te obe\u0107anja datih na susretima s europskim politi\u010darima zvu\u010de dodatno neuvjerljivo nakon nedavnog otpora Francuske i Italije, koje su poru\u010dile kako ne namjeravaju ispo\u0161tovati prora\u010dunska ograni\u010denja. Uostalom, i sama Njema\u010dka je u razdoblju od 2001. do 2005. godine, dok je bila u privrednoj stagnaciji, pet godina za redom kr\u0161ila pravila o dopu\u0161tenom prora\u010dunskom deficitu iz Pakta o stabilnosti i rastu. Iako konsenzus o \u0161tednji, na\u010det prvo od strane Me\u0111unarodnog monetarnog fonda, sve vi\u0161e slabi uslijed izostanka pri\u017eeljkivanih rezultata, njema\u010dka ga vlada i dalje gorljivo zagovara, dok se slovenska pokazuje kao najposlu\u0161nija u\u010denica. Tako je Miro Cerar za odredi\u0161te svog prvog premijerskog putovanja odabrao Berlin, gdje je Angeli Merkel obe\u0107ao u\u010diniti sve \u0161to je potrebno za otvaranje slovenske ekonomije, a njema\u010dkom ministru financija Wolfgangu Sch\u00e4ubleu predstavio nacrt konsolidacije javnih financija. Netom prije, frankfurtski je Fraport preuzeo Aerodrom Ljubljana, a Deutsche Telekom je glavni favorit za preuzimanje Telekoma Slovenije.<\/p>\n

\u0160tednja nakon \u0161tednje<\/b><\/p>\n

Kada je 2012. godine Jan\u0161ina vlada zakonom o \u0161tednji smanjila prora\u010dunske tro\u0161kove za 460 milijuna eura, o\u010dekivala je posljedi\u010dno smanjenje BDP-a od 230 milijuna, ali se ispostavilo kako je \u0161teta koju su rezovi nanijeli ekonomskom rastu iznosila oko 700 milijuna eura. Potro\u0161nja ku\u0107anstava, koja je u krizi znatno pala, jo\u0161 ni danas ne pokazuje znakove oporavka. S druge strane, porezni prihodi su se u odnosu na 2008. smanjili za dvije milijarde eura, pri \u010demu se prihod od poreza na dobit pravnih osoba umanjio gotovo peterostruko, a prihod od poreza na dohodak dvostruko. Pored ni\u017ee ekonomske aktivnosti, smanjeni prihod poreza na dobit u\u010dinak je i reforme poreznog zakonodavstva koju je provela prva Jan\u0161ina vlada: porez na dobit poduze\u0107a je smanjen s 25% na 17%.<\/p>\n

Unato\u010d tome, u prvoj polovici ove godine ekonomija se oporavila za 2,5%, prvenstveno zbog izvoznog sektora, koji se nakon krize iznimno oporavio, i javnih investicija, kojima je ponajvi\u0161e pridonijelo zaklju\u010denje razdoblja povla\u010denja europskih kohezijskih sredstava i odr\u017eavanje kampanje za lokalne izbore \u2013 zbog kampanja gradona\u010delnik\u00e2 broj zaklju\u010denih infrastrukturnih projekata bilje\u017ei sna\u017ean rast. S druge strane, investicije u proizvodnju uporno padaju od po\u010detka krize. Oporavak po\u010diva na vrlo krhkim nogama, posebno ako u obzir uzmemo ekonomsku dinamiku u eurozoni. Ekspanzivna monetarna politka ne uspijeva probuditi industrijsku proizvodnju, eurozoni prijeti deflacija, a u sredi\u0161tu problema opet je Njema\u010dka, koja se nalazi na rubu recesije.<\/p>\n

U tome se krije jedan od klju\u010dnih uzroka vazalske pozicije Cerarove vlade. Njema\u010dka je daleko najva\u017eniji slovenski trgova\u010dki partner, budu\u0107i da na nju otpada \u010dak petina izvoza koji ostvaruje slovenska ekonomija. Suficit slovenske platne bilance iznosi oko 6%, \u0161to ukazuje na njezinu izvoznu usmjerenost. Toliko prema\u0161ivanje izvoza nad uvozom ukazuje na realizaciju strategije konkurentnosti, zasnovane na sni\u017eavanju cijene radne snage, no istovremeno zna\u010di i sna\u017enu izlo\u017eenost ekonomije oscilacijama potra\u017enje na vanjskim tr\u017ei\u0161tima. Paradoksalno, suficit platne bilance omogu\u0107ava servisiranje duga, pa zazivanje konsolidacije javnih financija ostaje glavni razlog za Cerarovo ustrajavanje u utrci prema dnu.<\/p>\n

Vrijeme za frontu protiv \u0161tednje i privatizacije?<\/b><\/p>\n

Planirano prora\u010dunsko stezanje remena ima, pored ekonomske i socijalne, i politi\u010dku dimenziju. Krajem godine istje\u010du ograni\u010denja Jan\u0161inog zakona o \u0161tednji, pa ve\u0107 neko vrijeme traju pregovori sa sindikatima. Sindikati su, zbog opse\u017enih rezova koje donosi, prijedlog rebalansa proglasili objavom rata. Prema svemu sude\u0107i, sindikati \u0107e zauzeti radikalniji stav i prema drugom klju\u010dnom pitanju \u2013 privatizaciji. Iako su do sada pre\u0161utno pristajali na \u201ckontroliranu\u201d privatizaciju te se zalagali za ubla\u017eavanje njezinih negativnih posljedica, prije nekoliko dana dogodio se va\u017ean preokret. Prosvjedom pred zgradom vlade sve sindikalne sredi\u0161njice, uz potporu Ujedinjene ljevice (Zdru\u017eena levica), jedinstveno su istupile protiv privatizacije, to jest rasprodaje klju\u010dne strate\u0161ke dr\u017eavne imovine.<\/p>\n

U borbi protiv privatizacije za sada je najaktivnija Ujedinjena ljevica, koja se u parlamentu susre\u0107e s ignorancijom i izgovorima o \u201cobvezama prema Europi i financijskim tr\u017ei\u0161tima\u201d. Postavlja se pitanje, mogu li sindikati, kao jedini akteri sposobni za istinsku masovnu mobilizaciju i Ujedinjena ljevica zdru\u017eiti snage u borbi protiv neoliberalne ofenzive, koja poprima sve ve\u0107e razmjere. Nedavno je, naime, u javnosti odjeknula vijest kako je nakon ljeta osnovana me\u0111uresorna radna skupina za pripremu postupka privatizacije slovenskih autocesta, odnosno Dru\u017ebe za avtoceste v Sloveniji<\/i> (DARS). Pritom je bila objavljena i interna analiza o sudbini autocesta, provedena prije godinu dana, u kojoj je sudjelovala ameri\u010dka financijska multinacionalna korporacija JP Morgan, a koja kao najbolji scenarij predla\u017ee privatizaciju autocestovne mre\u017ee.<\/p>\n

Radni\u0161tvo u poduze\u0107ima pred privatizacijom uglavnom je strogo disciplinirano ili i\u0161\u010dekuje novog vlasnika uz nadu u okon\u010danje agonije i uspje\u0161nije upravljanje poduze\u0107em. \u010cesto im nedostaje politi\u010dka potpora, budu\u0107i da im je prostor za ekonomsku borbu poprili\u010dno ograni\u010den. Upravo je to prilika za Ujedinjenu ljevicu koja bi potporom i povezivanjem mogla radikalizirati sindikate te tako polo\u017eiti temelje za progresivnu politiku.<\/p>\n

Politi\u010dke napukline<\/b><\/p>\n

Vlada Mire Cerara je svojedobno obe\u0107avala biti projektnom vladom koja \u0107e se umjesto politi\u010dkom trgovinom baviti klju\u010dnim projektima. Mogli bismo re\u0107i kako je uistinu tako: njezin projekt jest provesti reforme u cilju sni\u017eavanja cijene radne snage, smanjiti porezno optere\u0107enje, stvoriti poligon za strane investicije te dovr\u0161iti privatizaciju. Radi se, dakle, o reformama koje desnica, zbog nedostatka politi\u010dkog zale\u0111a, nije bila u stanju provesti. Iza retorike o pravnoj dr\u017eavi, vrijednostima, moralnoj obnovi i \u201clijevom centru\u201d, krije se tehnokratska vlada koja \u0107e dr\u017eavu i dru\u0161tvo modificirati prema interesima kapitala. Iako je SMC najve\u0107u izbornu podr\u0161ku dobio u tzv. \u201csrednjoj klasi\u201d, upravo \u0107e nju mjere \u0161tednje najsna\u017enije pogoditi. Pritom su zanimljivi i premijerovi korporativisti\u010dki apeli, kojima poku\u0161ava pomiriti dru\u0161tvene antagonizme i izra\u017eava zgra\u017eanje nad militantno\u0161\u0107u sindikata te obja\u0161njava kako je blagostanje dosti\u017eno samo kroz zajedni\u010dke napore za zajedni\u010dki cilj.<\/p>\n

Unato\u010d neoliberalnom ideolo\u0161kom konsenzusu svih parlamentarnih stranaka osim Ujedinjene ljevice, vladina koalicija je sve samo ne \u010dvrsta. Stranka SMC je \u010dlanstvo regrutirala preko no\u0107i sa svih strana i stoga nema unutranju homogenost. Ujedno joj o\u010digledno nedostaje politi\u010dkog iskustva i zanatske spretnosti, \u0161to se manifestira u radu parlamenta, ali i u neoperativnosti vlade. U razdoblju od samo dva mjeseca u vladu je moralo biti izabrano \u010detvero novih kandidata, od kojih \u010dak troje ministara ekonomije \u2013 tek \u0161to je prvi smijenjen zbog spornih poslovnih praksi i veza, drugi je ve\u0107 odstupio zbog ranijih sklapanja kartelnih sporazuma, dok je posljednji kandidat povu\u010den \u2013 slu\u017ebeno zbog zdravstvenih problema \u2013 neposredno prije predstavljanja u parlamentu.<\/p>\n

Posljednje tri vlade u Sloveniji mandate su okon\u010dale prijevremeno, a \u010dini se kako sli\u010dna sudbina o\u010dekuje i Cerarovu vladu, posebno ukoliko se u obzir uzmu i ekonomske prognoze. U svakom slu\u010daju, mogli bismo re\u0107i kako je relativnu politi\u010dku stabilnost devedesetih godina zamijenila politi\u010dka nestabilnost, i to bez obzira na ideolo\u0161ku homogenost.\u00a0Takva situacija otvara prostor za radikalnu alternativu koju predstavlja koalicija Ujedinjena ljevica. No, ona \u0107e prvo morati izbje\u0107i zamke parlamentarnog djelovanja, kako bi u suradnji s ostalim progresivnim akterima, u prvom redu sindikatima, izgradila i pridobila \u0161iroku narodnu potporu, koja bi joj omogu\u0107ila transformativni potencijal. Takvu potporu mo\u017ee ostvariti isklju\u010divo borbom protiv privatizacije i politike \u0161tednje. Istovremeno, za bilo kakav zna\u010dajniji uspjeh u toj borbi bit \u0107e joj potrebna upravo masovna potpora.<\/p>\n

Sa slovenskog preveo: Garan Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U prvim mjesecima nakon velike izborne pobjede, Stranka Mire Cerara (SMC) se u parlamentu uglavnom bavila zastupnikom koji izdr\u017eava zatvorsku kaznu. Taj zastupnik je Janez Jan\u0161a, biv\u0161i premijer iz redova desnice…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":3516,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110,64],"theme":[456,455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[164],"class_list":["post-3464","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","tag-kriza","theme-politika","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3464","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3464"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3464\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3515,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3464\/revisions\/3515"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3464"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3464"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3464"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3464"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3464"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3464"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3464"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}