LGBTQ+ pitanja sve \u010de\u0161\u0107e dobivaju status svojevrsne geopoliti\u010dke odrednice. No, ta ru\u017ei\u010dasta linija koja dijeli “gay friendly” podru\u010dja ne prolazi samo nacionalnim granicama ve\u0107 je itekako prisutna i unutar pojedinih dr\u017eava. I tu se \u010desto podudara s klasnim i urbano\/ruralnim “linijama razdvajanja”. O vrludanju te ru\u017ei\u010daste linije u na\u0161em dvori\u0161tu pi\u0161e Mario Kika\u0161.<\/p>\n\n\n\n
Nedavni rezultati izbora u Crnoj Gori su mo\u017eda najbolje pokazali koliko borba za LGBTQ+ prava nije li\u0161ena kontradikcija koje proizlaze iz na\u0161ih tranzicijskih neuralgija, ali i geopoliti\u010dkog konteksta u kojem LGBTQ+ politike igraju sve va\u017eniju ulogu. Kako nemamo toliko razvijene istra\u017eiva\u010dke alate koji bi dali odgovor na pitanje kako je glasala LGBTQ+ zajednica na zadnjim izborima u Crnoj Gori ili bilo kojim drugim izborima u ovom dijelu svijeta, ostaje nam neka vrsta etnografije me\u0111u prijateljima i poznanicima. Ponekad i iz druge ruke. Rezultati izbora koji su nakon tri desetlje\u0107a s vlasti skinuli Mila \u0110ukanovi\u0107a i njegov DPS, me\u0111u dijelom osvije\u0161tene, aktivisiti\u010dke i autane LGBTQ+ populacije je unio dozu straha. <\/p>\n\n\n\n
Naime, re\u017eim koji krase epiteti korupcijskog, nepotisti\u010dkog, pa i mafija\u0161kog, imao je svojevrsnu pre\u0161utnu potporu LGBTQ+ organizacija jer je unato\u010d ranije iznesenim karakteristikama to je bio i re\u017eim koji je omogu\u0107io progres LGBTQ+ prava \u0161to je svoj vrhunac do\u017eivjelo ljeto\u0161njim dono\u0161enjem Zakona o \u017eivotnom partnerstvu u crnogorskom parlamentu u kojem su ve\u0107inu \u010dinile \u0110ukanovi\u0107ev DPS, Socijaldemokrati te stranke nacionalnih manjina. \u0110ukanovi\u0107 je pritom, pretpostavit \u0107emo na nagovor svojih dovoljno bistrih savjetnika, igrao na kartu LGBTQ+ prava kao na distinktivni moment izme\u0111u njega i retrogradne opozicije, a da bi se prikazao kao jedini garant europskih vrijednosti i to prije svega pred vanjskim faktorima, puno manje nego pred vlastitim gra\u0111anima i onima kojih se taj progres direktno ti\u010de. Time je vje\u0161to stvorio dimnu zavjesu u duginim bojama pred svim malignostima vlastitog re\u017eima koji doti\u010de sve pa i LGBTQ+ gra\u0111ane Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
Dolazak na vlast konzervativnih i prosrpskih snaga koje je podupirao i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Risto Radovi\u0107, najomra\u017eenija figura me\u0111u crnogorskim seksualnim i rodnim manjinama upravo zbog hu\u0161kanja pastve protiv ove populacije, bio je dovoljan razlog da se oprezom gleda na sastavlja\u010de nove vlade koji deklarativno ostaju privr\u017eeni liberalnim vrijednostima i euroatlantskom putu Crne Gore. \u010cak i \u010dinjenica da spomenute snage ne mogu sastaviti vlast bez zelene i liberalne URA-e pod vodstvom mladog i progresivnog Dritana Abazovi\u0107a nije bila dovoljna da bi odagnala strah i neugodu od \u010dinjenice da je svojevrsni arbitar u sastavljanju nove parlamentarne ve\u0107ine bio upravo notorni mitropolit. LGBTQ+ populacija i razina prava koju su postigli u Crnoj Gori tako je odjednom postala svojevrsni lakmus papir smjera nove vlade koji se tek treba vidjeti.<\/p>\n\n\n\n
Nije ovaj crnogorski scenarij ni\u0161ta novo. Instrumentalizacija LGBTQ+ populacije, njihove kvalitete \u017eivota i prava postala je politi\u010dki fenomen koji reflektira odre\u0111ene geopoliti\u010dke odnose, a ocrtava i jednu novu fazu razvoja LGBTQ+ pokreta, odnosno pitanja koja se trebaju adresirati i ”napasti” u tom novom kontekstu. Nedavna doga\u0111anja i izbori u Poljskoj to najbolje pokazuju. I tamo je gej populacija postala glavni akter predsjedni\u010dke kampanje i to svjesnom i takti\u010dkom odlukom desni\u010darskog predsjednika Andrzeja Dude. Njegova kampanje je od LGBTQ+ pokreta i njegovih zahtjeva za jednako\u0161\u0107u pred zakonom napravila babarogu koja \u0107e mobilizirati mahom katoli\u010dke bira\u010de iz ruralnih, manje razvijenih i osiroma\u0161enih krajeva Poljske. Duda je time samo ideolo\u0161ki jo\u0161 nadgradio socijalnu u politi\u010dku bazu koju je svojim politikama godinama stvarala stranka Pravo i pravda (PIS). Poljska je tako zajedno s Orbanovom Ma\u0111arskom, posebno okrutnom prema trans osobama kojima je onemogu\u0107ena promjena spola<\/a> zakonskim izmjenama iz svibnja ove godine, ispisala scenarij koji pod svaku cijenu \u017eelimo izbje\u0107i u ovom dijelu Europe.<\/p>\n\n\n\n Ovih nekoliko primjera svjedo\u010di o jednoj novoj geografiji LGBTQ+ prava koju je ju\u017enoafri\u010dki publicist Mark Gevisser slikovito nazvao ru\u017ei\u010dastom linijom<\/a> koja dijeli svijet na one zemlje, kontinente i regije koje su odane progresu po pitanju LGBTQ+ prava, i one odane tradicionalnim vrijednostima koje u najgorim slu\u010dajevima predstavljaju i prijetnju po \u017eivot onima koji se usude \u017eivjeti \u017eivot u skladu sa svojom seksualnom orijentacijom ili rodnim odre\u0111enjem. U Europi, ta ru\u017ei\u010dasta linija jednim ve\u0107im dijelom prati podjelu iz Hladnog rata. Naime, tranzicija iz socijalizma u kapitalizam je stvorila tolike socijalne \u0161okove, puknu\u0107a i krize \u010dijim dugoro\u010dnim politi\u010dkim posljedicama svjedo\u010dimo i danas. Jedan dio njih se odr\u017eava direktno na na\u010din na koji se stvara diskurs o LGBTQ+ populaciji i njihovim pravima. Ako se vratimo na primjer Poljske koji je posljednjih godina postao egzemplaran za regresivne tendencije u jednoj \u010dlanici Europske unije, onda je upravo vladavina (neo)liberalnih politi\u010dkih opcija kroz devedesete i dvijetisu\u0107ite stvorila socijalni kontekst koji \u0107e danas iskoristiti PiS svojim regresivnim politikama \u010diji je najperverzniji izdanak stvaranje LGBT slobodnih zona u jugoisto\u010dnim dijelovima Poljske. <\/p>\n\n\n\n Naime, upravo su ti krajevi bili najve\u0107i gubitnici tranzicije. I dok se Var\u0161ava gradila i postajala<\/a> regionalni centar financijske industrije i nove srednje klase, pauperizirana i deindustrijalizirana periferija Poljske ostala je bez svoje ekonomske i socijalne infrastrukture. Na to je upra\u017enjeno mjesto ubrzo usko\u010dila Katoli\u010dka crkva svojom socijalnom i kulurnom infrastrukturom, a onda se na to politi\u010dki nastavio i PiS svojim socijalnim politikama, vje\u0161tom i perfidnom retorikom desnog antiglobalizma u kojoj je LGBTQ+ populacija postala avatar zapadnih i liberalnih vrijednosti koje tobo\u017ee nagrizaju Poljsku i njene obitelji. Time je podjela na centar i periferiju samo dodatno oja\u010dana. Urbani centri na sjeveru i zapadu zemlje postali su svojevrsna skloni\u0161ta za LGBT+ populaciju, a sve je vidljivija i migracija iz Poljske prema zapadnijim zemljama EU-a upravo zbog spomenutog vala nasilnih politika koje predvodi Crkva, a provodi PiS<\/p>\n\n\n\n U tim prilikama na\u0161a je regija ostala na svojevrsnoj ni\u010dijoj zemlji. Negdje u pograni\u010dnoj zoni one ru\u017ei\u010daste linije. Ne mo\u017eemo re\u0107i da imamo poljski i ma\u0111arski scenarij. S druge strane, pojedina\u010dni primjeri nasilja i svojevrstan zastoj u daljnjim reformama zakonodavstva, a onda i izra\u017eenije aktivnosti, primjerice hrvatskog, klerikalnog pokreta koji je referendumom 2013. prakti\u010dki onemogu\u0107io daljnji progres prava na polju bra\u010dne jednakosti pokazuje da se i kod nas mo\u017ee govoriti o svojevrsnoj politi\u010dkoj instrumentalizaciji LGBTQ+ populacije od strane desnog i konzervativnog civilnog sektora. Ulazak HDZ-a u koaliciju sa nacionalnim manjinama i primarno SDSS-om donekle je zaustavio taj mar\u0161 koji je prijetio da \u0107e do kraja ugroziti ve\u0107 nagri\u017eena ste\u010dena prava. Efekte te koalicije i pokretanja dugogodi\u0161njeg zastoja u jasnim i pogresivnim politikama pokazuje i nedavni sretan kraj dugogodi\u0161nje borbe zagreba\u010dkog gej para za udomljavanjem djece, a onda i potpis hrvatskog ambasadora u Poljskoj na pismo kojim se daje potpora tamo\u0161njoj LGBTQ+ zajednici u njihovoj borbi za svoja prava \u010demu su najve\u0107a brana upravo vladaju\u0107i PiS i predsjednik Andrzej Duda. Potpisima 50 ambasadora<\/a> u Poljskoj su se pridru\u017eile i gotovo sve dr\u017eave biv\u0161e Jugoslavije (osim Bosne i Hercegovine i Kosova).<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, iako ne \u017eivimo poljski scenarij i iako eksplicitno dajemo podr\u0161ku poljskim aktivistima i cijelom LGBTQ+ pokretu u ovoj zemlji, situacija u na\u0161im ”pograni\u010dnim” zonama one ru\u017ei\u010daste linije nije posve ru\u017ei\u010dasta. Struktura centra i perferije, odnosno onih dijelova dr\u017eave i grada gdje mo\u017eemo biti slobodni i \u017eivjeti izvan ormara i onih u kojima je to gotovo pa nemogu\u0107e postoji u Hrvatskoj i ostatku Balkana jednako kao u Poljskoj. Nekad se ti prostori ukr\u0161tavaju u na\u0161im privatnim povijestima i obiteljskim odnosima pa tako \u010desto \u017eivimo podvojene \u017eivote izme\u0111u urbanih centara u kojima radimo i \u017eivimo otvoreno i slobodno sa svojim seksualnim orijentacijama i rodnim identitetima, i provincije koju posje\u0107ujemo sve rje\u0111e jer nam tamo taj \u017eivot nije mogu\u0107 ili nije ostvariv u punom kapacitetu kao u nekom urbanom centru. Tako da ru\u017ei\u010dasta linija nije samo neka geopoliti\u010dka odrednica nego teritorij koji postoji na vi\u0161e razina, koji se se povla\u010di i na\u0161im individualnim \u017eivotima, smartphoneima, ali i nacionalnim politikama koji \u010desto pravi efekt imaju tek na ograni\u010denom teritoriju s ru\u017ei\u010daste strane one linije.<\/p>\n\n\n\n To je zasigurno i izazov pred LGBTQ+ pokretom u budu\u0107im godinama u ovom dijelu svijeta. Kako potpuno obojiti ovaj dio svijeta u rozo, odnosno kako stvoriti dru\u0161tvo u kojem \u0107e se efekti borbe za LGBTQ+ prava odraziti i u onim dijelovima dru\u0161tva koji su geografski i klasno udaljeni od centra grada i povorke ponosa koja prolazi tim gradom svakog prolje\u0107a ili ove godine iznimno jeseni, temeljno je pitanje koje se stavlja pred taj pokret. Ono \u0161to daje neku vrstu nade jeste to \u0161to se sli\u010dna pitanja stavljaju i pred politi\u010dke pokrete i platforme na ljevici koji imaju jednaki problem mobilizirati glasa\u010dku bazu van centra velikih gradova. A to je upravo i najte\u017ee pitanje o kojem ne ovisi samo politi\u010dka budu\u0107nost tih pokreta, nego budu\u0107nost ovog dru\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" LGBTQ+ pitanja sve \u010de\u0161\u0107e dobivaju status svojevrsne geopoliti\u010dke odrednice. No, ta ru\u017ei\u010dasta linija koja dijeli “gay friendly” podru\u010dja ne prolazi samo nacionalnim granicama ve\u0107 je itekako prisutna i unutar pojedinih dr\u017eava. I tu se \u010desto podudara s klasnim i urbano\/ruralnim “linijama razdvajanja”. O vrludanju te ru\u017ei\u010daste linije u na\u0161em dvori\u0161tu pi\u0161e Mario Kika\u0161. Nedavni rezultati […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":34632,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[108],"theme":[458],"country":[77,38],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-34630","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-lgbt","theme-drustvo","country-crna-gora","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34630","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34630"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34630\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34637,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34630\/revisions\/34637"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34632"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34630"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34630"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34630"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34630"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34630"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34630"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34630"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Geografija kulturnih ratova<\/h2>\n\n\n\n
Unutarnje ru\u017ei\u010daste linije<\/h2>\n\n\n\n