{"id":34627,"date":"2020-09-30T13:49:11","date_gmt":"2020-09-30T12:49:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34627"},"modified":"2020-09-30T13:49:12","modified_gmt":"2020-09-30T12:49:12","slug":"siromastvo-u-starosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34627","title":{"rendered":"Siroma\u0161tvo u starosti"},"content":{"rendered":"\n

U Hrvatskoj trenutno 218.000 gra\u0111ana \u017eivi ispod linije siroma\u0161tva. Siroma\u0161tvom su posebno pogo\u0111eni stariji, me\u0111u kojima najranjiviju skupinu \u010dine \u017eene u sama\u010dkim ku\u0107anstvima. Uskoro u provedbu kre\u0107e nacionalna naknada za starije<\/a>, financijska pomo\u0107 koja je najavljivana pod nazivom “nacionalna mirovina”, iako se radi o vrsti socijalne pomo\u0107i za starije osobe. Tako\u0111er se najavljuje postepeno pove\u0107anje mirovine od 10 posto kroz \u010detiri godine, ali izvjesno je da nijedno od te dvije mjere ne\u0107e znatno utjecati na razinu siroma\u0161tva starijih osoba u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Mirovine su u proteklom mandatu vlade pove\u0107ane<\/a> za 302 kune, na 2.727 kuna, koliko su prosje\u010dne mirovine iznosile krajem 2019. godine. Pro\u0161le je godine prag rizika od siroma\u0161tva za samce iznosio 32.520 kuna godi\u0161nje, odnosno 2.710 kuna mjese\u010dno, \u0161to zna\u010di da primatelji prosje\u010dne mirovine \u017eive na rubu ili ispod linije siroma\u0161tva. Najavljeno pove\u0107anje mirovina od 10 posto do kraja mandata najmanje \u0107e koristiti onima s najni\u017eim mirovinama koji \u017eive ispod ili blizu linije siroma\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

61 posto svih hrvatskih mirovina nalazi se ispod crte siroma\u0161tva, a posebno su niske obiteljske mirovine. Ve\u0107inu primatelja obiteljske mirovine u Hrvatskoj (oko 70 posto) \u010dine \u017eene, odnosno udovice, kojima pripada pravo na 70 posto mirovine pokojnog supruga. Ukupno primatelja obiteljske mirovine ima pribli\u017eno 188 tisu\u0107a, od toga oko 174 tisu\u0107e udovica. U prosjeku su obiteljske mirovine \u017eena ispod linije siroma\u0161tva i iznose 2.088 kuna (podaci za rujan 2020.). Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje najvi\u0161e je onih \u017eena (oko 45 tisu\u0107a) koje primaju obiteljsku mirovinu u iznosu od 2.219 kuna. Me\u0111utim, velik broj ih prima obiteljsku mirovinu ni\u017eu od toga iznosa \u2013 njih gotovo 30.000 ima prosje\u010dnu mirovinu od 1.223 kuna, a jednako toliko 1.753 kune, dok ih 10.000 \u017eivi sa 810 kuna, uz dodatnih 600 koje \u017eive s manje od 400 kuna mjese\u010dno.<\/p>\n\n\n\n

Pored postepenog pove\u0107anja mirovina za 10 posto kroz \u010detiri godine, Jasna A. Petrovi\u0107 iz Sindikata umirovljenika Hrvatske u razgovoru<\/a> za Dnevnik.hr predla\u017ee i ciljanu mjeru za pomo\u0107 najugro\u017eenijima siroma\u0161tvom \u2013 \u017eenama koje primaju obiteljske mirovine: “Siroma\u0161tvo u starosti ima \u017eenski predznak u Hrvatskoj. O\u010dekujemo da \u0107e se prona\u0107i na\u010din kojim bi se pove\u0107ao udio od 70 na recimo 80 posto partnerove odnosno partneri\u010dine mirovine”.<\/p>\n\n\n\n

Druga mjera, “nacionalna mirovina”, odnosno nacionalna naknada za starije, uskoro kre\u0107e u provedbu i donijet \u0107e 800 kuna mjese\u010dno starijima od 65 godina koji nemaju minimalnih 15 godina sta\u017ea, koliko je potrebno za ostvariti pravo na redovnu mirovinu. Od prvotno predvi\u0111enog iznosa od 40 posto minimalne pla\u0107e (oko 1.300 kuna) se u me\u0111uvremenu odustalo, kao i od naziva “nacionalna mirovina”. Ustvari se radi o modificiranom obliku socijalne pomo\u0107i za starije osobe za koji \u0107e se “kvalificirati” vrlo mali broj ljudi koji je dosad ionako dobivao pomo\u0107 kroz sustav socijalne skrbi. Prema trenutnom planu, korisnici \u0107e dobivati 800 kuna mjese\u010dno, no u\u010dinak takve mjere na siroma\u0161tvo starijih osoba bit \u0107e vrlo ograni\u010den. <\/p>\n\n\n\n

Ekonomski analiti\u010dar Danijel Nesti\u0107 s Ekonomskog instituta u Zagrebu komentirao<\/a> je ovu mjeru za net.hr: \u201c\u010cak i sama Vlada najavljuje manje od 20 tisu\u0107a korisnika u prvoj godini primjene, \u0161to je relativno mali broj, a \u010dini mi se da bi kona\u010dni broj korisnika mogao biti i manji od ovih procjena. Za usporedbu, u Hrvatskoj ima vi\u0161e od 850 tisu\u0107a osoba starijih od 65 godina, a stopa rizika od siroma\u0161tva me\u0111u njima je blizu 30 posto. Nacionalna naknada za starije u svojoj se svrsi zapravo preklapa sa zajam\u010denom minimalnom naknadom, tzv. socijalnom pomo\u0107i, koja se prili\u010dno uspje\u0161no ispla\u0107uje kroz sustav socijalne skrbi i pokriva najsiroma\u0161nija ku\u0107anstva bez obzira na dob korisnika. \u010cak je i iznos sli\u010dan\u201d. Nesti\u0107 smatra da se ne treba o\u010dekivati ve\u0107i broj novih korisnika, odnosno onih koji dosad nisu primali socijalnu pomo\u0107, i napominje da \u0107e u\u010dinak na siroma\u0161tvo starijih osoba biti iznimno ograni\u010den.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Hrvatskoj trenutno 218.000 gra\u0111ana \u017eivi ispod linije siroma\u0161tva. Siroma\u0161tvom su posebno pogo\u0111eni stariji, me\u0111u kojima najranjiviju skupinu \u010dine \u017eene u sama\u010dkim ku\u0107anstvima. Uskoro u provedbu kre\u0107e nacionalna naknada za starije, financijska pomo\u0107 koja je najavljivana pod nazivom “nacionalna mirovina”, iako se radi o vrsti socijalne pomo\u0107i za starije osobe. Tako\u0111er se najavljuje postepeno pove\u0107anje […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":31230,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[647,656],"theme":[458,455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-34627","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-mirovine","tag-starije-osobe","theme-drustvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34627","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34627"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34627\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34628,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34627\/revisions\/34628"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/31230"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34627"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34627"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34627"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34627"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34627"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34627"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}