Glavni rezultat lokalnih izbora u Rumunjskoj mo\u017eete saznati iz naslova. Za\u0161to je tome tako obja\u0161njava na\u0161 stalni dopisnik Florin Poenaru.<\/p>\n\n\n\n
U Rumunjskoj su se u nedjelju odr\u017eali lokalni izbori. Dok ovo pi\u0161emo rezultati jo\u0161 pristi\u017eu, a istra\u017euju se i neke sumnje u izborne prevare. Me\u0111utim, bez obzira na neke sitne nepoznanice, trend je sasvim jasan: desna Nacionalna liberalna stranka zajedno sa svojim saveznicima URSPLUS-om osvojila je premo\u0107nu pobjedu. Socijaldemokrati su, neko\u0107 najve\u0107a i najdominantnija stranka u zemlji, izgleda u slobodnom padu jo\u0161 od euroizbora 2019. godine. Izgubili su i najva\u017eniji plijen na ovim izborima, glavni grad Bukure\u0161t. Gradona\u010delnikom je u ime \u0161iroke desne koalicije postao Nicusor Dan, biv\u0161i NGO aktivist koji je 2016. iskoristio svoju platformu Spasimo Bukure\u0161t kako bi osnovao URS. Postao je poznat po tome \u0161to je odbio osuditi kontroverzni referendumski prijedlog o ustavnoj definiciji obitelji \u0161to ga je ko\u0161talo \u010delne pozicije u URS-u. Neke njegove javne intervencije su se smatrale homofobnima, a u brojnim kampanjama je iskazivao i prijezir prema siroma\u0161nima. Nakon \u0161to su izlazne ankete potvrdile komfornu pobjedu, Dan se odmah medijski obvezao da \u0107e grad voditi sukladno potrebama krupnog biznisa.<\/p>\n\n\n\n
I u drugim ve\u0107im gradovima u zemlji URS je ostvario zapa\u017eene rezultate. Pobijedili su u Temi\u0161varu i Bra\u0161ovu koji spadaju me\u0111u nekoliko najva\u017enijih gradova u Rumunjskoj. A vrlo blizu pobjedi bili su u regionalnim sredi\u0161tima poput Konstance i Ja\u0161ija. Kao \u0161to smo napomenuli, ove izbore je obilje\u017eio uspjeh Nacionalne liberalne stranke i URS-a, uz prodor jo\u0161 ponekih rubno desnih stranaka. Sam URS je osnovan prije \u010detiri godine i tada je imao relativno dobar rezultat na lokalnim izborima, a sada sigurno spadaju me\u0111u najva\u017enije politi\u010dke faktore u zemlji. Stranka je zapravo vrlo mje\u0161ovita skupina u kojoj se nalaze gotove sve nijanse desne politike, od onih izra\u017eenije liberalnih do onih ekstremnih. Ali ono \u0161to stranci daje strukturu je zajedni\u010dka vjera svih nijansi u tr\u017ei\u0161te i tehnokraciju, premda su mnogi od \u010delnih ljudi svoje bogatstvo stekli putem privilegiranih poslova s dr\u017eavom u projektima financiranima europskim fondovima.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, bez obzira na sna\u017enu pobjedu desnice, izbori nisu generirali poseban entuzijazam ili interes me\u0111u bira\u010dima. Vi\u0161e od polovice registriranih bira\u010da nije iza\u0161lo na bira\u010dko mjesto, a u nekim mjestima izlaznost nije prelazila 33%. Djelomi\u010dno se za lo\u0161u izlaznost mo\u017ee kriviti pandemiju, ali niska izlaznost je karakteristi\u010dna za lokalne izbore ve\u0107 neko vrijeme. Prije \u010detiri godine izlaznost je bila najni\u017ea ikad. To je neka vrsta paradoksa, ali samo na prvi pogled.<\/p>\n\n\n\n
Na\u010delno bi lokalni izbori trebali izazvati ve\u0107i interes me\u0111u bira\u010dima. Naposljetku, tu se radi o obi\u010dnim, svakodnevnim pitanjima koja neposredno odre\u0111uju \u017eivotne uvjete: promet, topla voda, sanitarna pitanja, prijevoz, parking i tako dalje. Me\u0111utim, u trenutnoj podjeli vlasti u Rumunjskoj gradona\u010delnici imaju slab ili nikakav utjecaj. Oni mogu odraditi ne\u0161to administriranja i odlu\u010diti kako potro\u0161iti lokalni prora\u010dun – uglavnom tako da sklapaju ugovore s lojalnim firmama i imaju u vidu reizbor. Ono \u0161to na\u010delnici uglavnom rade jest da transferiraju javni novac poslovnoj klijenteli. Tako\u0111er, mogu koristiti institucije i upravu da zaposle lojalne kadrove i saveznike, \u0161to se prili\u010dno honorira. U ve\u0107im gradovima su gradona\u010delnici taoci interesa lokalnog nekretninskog biznisa i investitorskih \u017eelja. Naprosto se moraju prilagoditi njihovim interesima i nisu u mogu\u0107nosti donositi odluke koje im se protive. U manjim gradovima i op\u0107inama na\u010delnici imaju vi\u0161e manevarskog prostora jer je javna uprava najve\u0107i poslodavac i izvor novca. Dakle, na\u010delnici u\u017eivaju prili\u010dnu mo\u0107, ali malo im to vrijedi jer vladaju podru\u010djima s mizernom ekonomskom aktivno\u0161\u0107u i kroni\u010dno slabom demografskom slikom. <\/p>\n\n\n\n
Dva strukturna problema odre\u0111uju pitanje lokalne vlasti i ne mogu se rije\u0161iti u jednom mandatu ili izbornom ciklusu. S obzirom na gotovo potpuni izostanak investicija u posljednjih trideset godina, rumunjski se “lokal” nalazi u derutnoj situaciji. Na primjer, za vrijeme ove kampanje i na vrhuncu pandemije, polovica stambenih objekata u Rumunjskoj nije imala toplu vodu. Stara komunisti\u010dka infrastruktura propada i obi\u010dno krpanje vi\u0161e ne funkcionira. Da bi se infrastruktura obnovila potrebno je mnogo novca i sve bi trajalo dulje od \u010detiri godine, tj. jednog mandata. Stoga je potpuno jasno da se nijedan gradona\u010delnik ne\u0107e odlu\u010diti na investiciju jer se odmah mo\u017ee pozdraviti s reizborom po\u0161to rezultati ne\u0107e biti vidljivi tijekom mandata. Sli\u010dna stvar je posrijedi i s energetskom infrastrukturom. Nije neobi\u010dno ovih dana da pojedinim kvartovima u Bukure\u0161tu istovremeno nedostaje topla voda i struja.<\/p>\n\n\n\n
Kolaps javnog prometnog sustava, kao i najve\u0107e prometne gu\u017eve u Europi, tako\u0111er su obilje\u017eje \u017eivota u rumunjskoj metropoli. Automobili su zamijenili stare rute javnog prijevoza i za vrijeme po\u010detka \u0161kolske godine ili netom prije bo\u017ei\u0107nih praznika grad je potpuno paraliziran. Uni\u0161tavanje sustava javnog prijevoza bila je ideolo\u0161ka odluka svih postkomunisti\u010dkih lokalnih vlasti u zemlji. Ne samo da su obustavljena financiranja ve\u0107 su i doslovno pometeni. Na primjer, u mom rodnom gradu Konstanci, vlasti su potpuno likvidirale tramvajski prijevoz i te rute iskoristili za pro\u0161irenje cesta i parking. Rezultat su iznimne prometne gu\u017eve, me\u0111u najve\u0107ima u dr\u017eavi. Vlast na to odgovara istom mjerom: jo\u0161 vi\u0161e prostora za automobile.<\/p>\n\n\n\n
Klimatske promjene tako\u0111er postaju va\u017ean faktor za ve\u0107inu rumunjskih gradova. Taj proces tek po\u010dinje, ali situacija \u0107e se pogor\u0161ati i nitko ne zna kako \u0107e se gradovi nositi s njom. Na primjer, ki\u0161e u Bukure\u0161tu postaju sve ja\u010de, s ogromnom koli\u010dinom vode. Grad se ne mo\u017ee nositi s time i zbog toga su velika podru\u010dja poplavljena, \u0161to ometa promet i osnovne aktivnosti. Bukure\u0161t, k tome, stoji na tempiranoj bombi. Propadaju\u0107a infrastruktura iz me\u0111uratnog razdoblja predstavlja smrtonosnu prijetnju ljudima u njihovim svakodnevnim \u017eivotnim aktivnostima. Potres \u0107e sravniti ove zgrade sa zemljom i nanijeti nezamislivu \u0161tetu. Popis takvih primjera je vrlo dug i odnosi se na sve gradove i regije. Situacija je \u010dak i vi\u0161e dramati\u010dna u manjim gradovima i zajednicama, posebno onima koji su najvi\u0161e osjetili posljedice deindustrijalizacije i radnih migracija u postkomunisti\u010dkom periodu. Neki od njih su pravi gradovi duhova bez stvarne infrastrukture. Akademski pojam gradova koji se smanjuju (eng. shrinking cities<\/em>) ne mo\u017ee ni izdaleka opisati njihovo stanje.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da je u trenutnim okolnostima infrastrukturni problem unutar i izme\u0111u gradova nemogu\u0107e rije\u0161iti, tijekom izbora pojavio se novi \u010dudan fenomen. Politi\u010dari su \u017eurno zapo\u010dinjali projekte koji su bili nedovr\u0161eni ili nefunkcionalni. U raznim mjestima diljem dr\u017eave, kandidati su otvorili male segmente autocesta ili cesta koje nisu vodile nikuda. Ti bi segmenti trebali biti integrirani u \u0161ire projekte nekada u dalekoj budu\u0107nosti, ali zasad su to samo male trake u poljima. Predsjednik Rumunjske otvorio je dugo o\u010dekivanu \u010detvrtu liniju podzemne \u017eeljeznice u Bukure\u0161tu dugu sedam kilometara, koju se gradilo deset godina. Ta linija ima deset stanica, ali je nedovr\u0161ena. \u0160tovi\u0161e, kompanija nije kupila nove vlakove koji su bili potrebni za novu liniju, zbog \u010dega su postoje\u0107i vlakovi preusmjereni s drugih linija, \u0161to je dovelo do prometnih \u010depova i pretrpanih vlakova. Prije pandemije, metro u Bukure\u0161tu ve\u0107 je bio \u0161tetan za zdravlje zbog pretrpanosti tijekom \u0161pice. Restrikcije su uvedene kako bi se kontroliralo gu\u017eve.<\/p>\n\n\n\n Sli\u010dno tome, predsjednik je otvorio liniju \u017eeljezni\u010dkog prometa koja povezuje sjevernu \u017eeljezni\u010dku stanicu u Bukure\u0161tu s aerodromom. Jedini problem: linija nije funkcionalna i nade se pola\u017eu u to da \u0107e profunkcionirati idu\u0107e godine. Biv\u0161i gradona\u010delnik Firea otvorio je prolaz koji ne vodi nikuda i bolnice koje ne funkcioniraju. To je nova era infrastrukturnog simulakruma.<\/p>\n\n\n\n Druga stvar koji lo\u0161u situaciju \u010dini jo\u0161 gorom proizlazi iz samog na\u010dina teritorijalne podjele Rumunjske. Trenutni sustav temeljen na okruzima (judete<\/em>), gradovima i zajednicama uspostavljen je 1968. i njegov glavni cilj bio je osigurati brzu i ravnomjernu industrijalizaciju zemlje unutar integriranog i centraliziranog sustava. Nakon \u0161to je socijalisti\u010dki developmentalizam kolabirao 1989., taj sustav je zastario, ali se zadr\u017eao jer nije bilo politi\u010dke volje da ga se preuredi. \u0160tovi\u0161e, tranzicijski period je dodatno izobli\u010dio model i doveo do trenutnog stanja u kojemu je on zastario i uzrokuje zaostalost.<\/p>\n\n\n\n Ekonomske, dru\u0161tvene i politi\u010dke funkcije okruga preba\u010dene su na regionalne gradove koji su se mogli otvoriti kapitalnim ulaganjima i priljevu radne snage iz razli\u010ditih okruga. Klu\u017e, Ja\u0161i, Temi\u0161var, Konstanca, Krajova, Ploe\u0161ti uspjeli su postati regionalnim \u010dvori\u0161tima koja su sve ostalo usisala u svoju orbitu. To je dovelo do poznate pri\u010de u kojoj su razvijeniji gradovi okru\u017eeni velikim podru\u010djima siroma\u0161tva, depopulacije i propadanja. Bukure\u0161t je u tom smislu ekstremni primjer. Na Bukure\u0161t otpada 10% stanovni\u0161tva i 25% BDP-a, a BDP Bukure\u0161ta je gotovo jednak BDP-u cijele Hrvatske. BDP po stanovniku u gradu gotovo je jednak onome u podru\u010dju Barcelone. Bukure\u0161t je toliko razvijen u odnosu na svoje okru\u017eenje da u svoju orbitu privla\u010di velika podru\u010dja neovisno o granicama njihovih okruga. Ova polarizacija povla\u010di sa sobom nejednak razvoj i ogromne diskrepancije, unutar grada i izvan njega. 50 ili 60 kilometara izvan grada u gotovo svakom smjeru nailazi se na razinu siroma\u0161tva i bijede usporedive s onima iz 19. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 jedan faktor je priroda rumunjske urbanizacije u posljednjoj polovici stolje\u0107a. Povijesno gledano, Rumunjska je bila vrlo ruralna zemlja (80% u 1948.). Komunisti\u010dki re\u017eim poku\u0161ao je to promijeniti i ubrzati urbanizaciju u tandemu s industrijalizacijom. To su i napravili, ali priroda urbanizacijskog procesa uvijek je bila problemati\u010dna i nedovr\u0161ena. Vlasti su uspostavile brojne gradove, ali oni su bili jedva dostojni tog naziva: bili su mali i previ\u0161e ruralni, \u0161to se samo dodatno pogor\u0161alo tijekom kriznih godina tranzicije. Bukure\u0161t slu\u017ebeno ima preko dva milijuna stanovnika, a vjerojatno jo\u0161 oko milijun u stvarnosti. To ga \u010dini ogromnim prema rumunjskim standardima u kojima idu\u0107i po redu “veliki” gradovi imaju manje od 400.000 stanovnika. \u010cak je i \u010detiri od pet razvijenih gradova u Rumunjskoj ustvari bezna\u010dajno, prosje\u010dne veli\u010dine jednog kvarta bilo kojeg razvijenog europskog grada.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da je urbanizacija u Rumunjskoj slaba, a ve\u0107ina stanovni\u0161tva ra\u0161trkana po polu-urbanim manjim mjestima, nemogu\u0107e je prikupiti sredstva i politi\u010dku volju da bi se pokrenuli veliki infrastrukturni projekti. Oni jedva pre\u017eivljavaju. Politika se jednostavno svodi na upravljanje propa\u0161\u0107u i o\u010duvanjem statusa quo svake \u010detiri godine. Izabrani du\u017enosnici nemaju namjeru promijeniti sustav jer bi tako sami sebe u\u010dinili vi\u0161kom. Preko 3.100 gradona\u010delnika je izabrano ove nedjelje, neki po peti ili \u0161esti put. Svake godine oko 2.800 mjesta u Rumunjskoj (i gradova i zajednica) dolazi u financijske pote\u0161ko\u0107e i primorani su posu\u0111ivati i tra\u017eiti pomo\u0107 od sredi\u0161nje vlade da bi platili svoje ra\u010dune. Sustav je truo u svojoj sr\u017ei i nikakvi izbor ne\u0107e to promijeniti. Nije \u010dudo da su ljudi nezainteresirani i da ih se ne mo\u017ee impresionirati. Svi oni znaju da \u0107e sustav propasti prije ili kasnije zajedno s infrastrukturom.<\/p>\n\n\n\n S engleskog preveo Marko Kostani\u0107 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Glavni rezultat lokalnih izbora u Rumunjskoj mo\u017eete saznati iz naslova. Za\u0161to je tome tako obja\u0161njava na\u0161 stalni dopisnik Florin Poenaru. U Rumunjskoj su se u nedjelju odr\u017eali lokalni izbori. Dok ovo pi\u0161emo rezultati jo\u0161 pristi\u017eu, a istra\u017euju se i neke sumnje u izborne prevare. Me\u0111utim, bez obzira na neke sitne nepoznanice, trend je sasvim jasan: […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":34610,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[136,12,587],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-34602","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-infrastruktura","tag-izbori","tag-rumunjska","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34602","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34602"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34602\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34615,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34602\/revisions\/34615"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34610"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34602"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34602"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34602"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34602"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34602"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34602"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34602"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Truli sustav<\/h2>\n\n\n\n