{"id":34595,"date":"2020-09-28T10:41:49","date_gmt":"2020-09-28T09:41:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34595"},"modified":"2020-09-28T10:45:03","modified_gmt":"2020-09-28T09:45:03","slug":"engleska-nece-biti-zemlja-proleterska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34595","title":{"rendered":"Engleska ne\u0107e biti zemlja proleterska?"},"content":{"rendered":"\n

Organizacija nastave u hrvatskim \u0161kolama u pandemijskim okolnostima ponovo je aktualizirala pitanje Vjeronauka kao \u0161kolskog predmeta. Logisti\u010dki “problemi” s djecom koja ne idu na Vjeronauk poslu\u017eili su kao okida\u010d za novu rundu rasprava koja je ina\u010de bila na pragu zatomljenosti. Kritika s liberalnih i lijevih pozicija ponajvi\u0161e se hvatala za sintagmu “novi Marksizam”. Cilj takve diskreditacije Vjeronauka slu\u017ei prvenstveno tome da Katoli\u010dku crkvu i desnicu usporedi s onim demonskim u njihovoj slici svijeta: jugoslavenskim socijalisti\u010dkim periodom. No, kako je na Tvitteru istaknuo na\u0161 suradnik Nikola Vukobratovi\u0107, Marksizam nije zamijenjen Vjeronaukom ve\u0107 “neutralnim” predmetom: Politika i gospodarstvo. Vjeronauk je samo dodatni alat \u0161kolskog ideolo\u0161kog aparata.<\/p>\n\n\n\n

Dakle, Politika i gospodarstvo svojim sadr\u017eajem nudi sasvim razli\u010ditu ideolo\u0161ku perspektivu od one koju je nudio marksizam, a tu poma\u017eu i predmeti poput Sociologije. Dodu\u0161e, ti se predmeti slu\u0161aju u samo jednoj nastavnoj godini za razliku od vjeronauka, ali sasvim su “dovoljna” opreka pro\u0161lom sistemu. No, nisu samo dr\u017eave poput na\u0161e, “optere\u0107ene” socijalisti\u010dkom pro\u0161lo\u0161\u0107u, one koje iz svog \u0161kolskog repertoara \u017eele izgnati bilo kakve prizvuke anti-kapitalisti\u010dke kritike. Ili barem zdrave intelektualne sumnje u premisu da je kapitalizam jedini mogu\u0107 i ispravan oblik organizacije dru\u0161tva i ekonomije. Sli\u010dnim su idejama inspirirani i oni koji odre\u0111uju \u0161to se smije, a \u0161to ne smije u\u010diti u engleskim \u0161kolama.<\/p>\n\n\n\n

Britanska je vlada, konkretnije Odjel za obrazovanje, pro\u0161log tjedna ravnateljima i nastavnicima u (zasad samo) engleskim \u0161kolama poslala vodi\u010d<\/a> za sastavljanje kurikuluma za predmete koji uklju\u010duju odnose, seksualnost i zdravlje. U vodi\u010du se ka\u017ee da \u0161kole ne smiju koristiti materijale organizacija koje zauzimaju ekstremne politi\u010dke stavove po navedenim pitanjima. I to \u010dak i u slu\u010daju da sam materijal nije ekstreman, ali njegova upotreba mo\u017ee implicirati podr\u0161ku spornim organizacijama. Klju\u010dno je pitanje, naravno, a \u0161to su to ekstremni politi\u010dki stavovi. Vodi\u010d navodi primjere, a me\u0111u njima su kori\u0161tenje rasisti\u010dkog i antisemitskog jezika, zagovaranje ilegalnih aktivnosti ili izostanak osude tih aktivnosti ako su po\u010dinjene u ime politi\u010dkog cilja koji zagovaraju, suprotstavljanje slobodi govora i javno izra\u017eena \u017eelja za svrgavanjem demokracije, slobodnih i po\u0161tenih izbora i – kapitalizma.<\/p>\n\n\n\n

Ovim je vodi\u010dem, o\u010dito, ekstremnim stavom progla\u0161en anti-kapitalisti\u010dki stav. Ako ste, dakle, skloni tome da ljudi nisu prisiljeni pre\u017eivljavati isklju\u010divo putem prodaje vlastite radne snage ili da profit ne bude organizacijski princip ekonomije i jedini kriterij za investicije, va\u0161 stav je iz perspektive engleskog \u0161kolskog sustava ilegalan. Dok su zasad upute iz vodi\u010da ograni\u010dene na posebne nastavne teme, ni\u0161ta ne prije\u010di njihovo \u0161irenje. U tom slu\u010daju dolazi do cijelog niza problema. Kako \u0107ete djeci predavati povijest razvoja demokracije u Engleskoj bez povijesti anti-kapitalisti\u010dkog radni\u010dkog pokreta? Ho\u0107ete li im re\u0107i da se treba vratiti na 14-satno radno vrijeme i na ograni\u010dena glasa\u010dka prava? Ili pak knji\u017eevnost? Ho\u0107ete li izbaciti pisce koji su se deklarirali kao socijalisti? I ako budete, koliko \u0107e to djeci biti uvjerljivo s obzirom na to da smo pro\u0161lih dvanaest godina iskusili dvije globalne krize kapitalizma? <\/p>\n\n\n\n

Naravno, vlasti se ovim pitanjima ne\u0107e previ\u0161e zamarati. Ali djeci, kako u Engleskoj tako i u Hrvatskoj, ne\u0107e biti puno toga jasno kad suo\u010de ono \u0161to u\u010de u \u0161kolama s realno\u0161\u0107u u kojoj \u017eive. To ne zna\u010di da \u0107e postati spontani anti-kapitalisti, ali “oblikovanje” njihovih glava u zami\u0161ljenom pravcu sigurno ne\u0107e i\u0107i tako glatko.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Organizacija nastave u hrvatskim \u0161kolama u pandemijskim okolnostima ponovo je aktualizirala pitanje Vjeronauka kao \u0161kolskog predmeta. Logisti\u010dki “problemi” s djecom koja ne idu na Vjeronauk poslu\u017eili su kao okida\u010d za novu rundu rasprava koja je ina\u010de bila na pragu zatomljenosti. Kritika s liberalnih i lijevih pozicija ponajvi\u0161e se hvatala za sintagmu “novi Marksizam”. Cilj takve […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":34597,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[103,63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-34595","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ideologija","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34595"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34595\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34601,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34595\/revisions\/34601"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34597"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34595"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34595"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34595"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34595"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}