Razvijanje europskog zelenog plana zahtijeva i uvo\u0111enje nove terminologije u politi\u010dki diskurs, ali i popratne djelatne u\u010dinke novih termina. Jedan od takvih novouvedenih termina je poljo\u0161umarstvo, odnosno sustav upravljanja poljoprivrednim zemlji\u0161tem u kojem se drve\u0107e ili grmlje uzgaja oko ili me\u0111u usjevima ili pa\u0161njacima. Takva diverzifikacija poljoprivrednog sustava pokre\u0107e agroekolo\u0161ku sukcesiju, poput one u prirodnim ekosustavima, i tako zapo\u010dinje lanac doga\u0111aja koji pobolj\u0161avaju funkcionalnost i odr\u017eivost poljoprivrednog sustava. To je dinami\u010dan, ekolo\u0161ki sustav upravljanja prirodnim resursima koji, integracijom drve\u0107a na farmama i na poljoprivrednom zemlji\u0161tu, diverzificira i odr\u017eava proizvodnju radi pove\u0107anih socijalnih, ekonomskih i okoli\u0161nih koristi za korisnike zemlji\u0161ta na svim razinama.<\/p>\n\n\n\n
Poljoprivredni \u0161umarski sustavi su vi\u0161enamjenski sustavi koji mogu pru\u017eiti \u0161irok raspon ekonomskih, sociokulturnih i okoli\u0161nih blagodati, isti\u010de UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO<\/a>). Posa\u0111ene mogu biti vo\u0107ke, palme, bambusi, ora\u0161asti plodovi, ljekovito, grmoliko bilje, itd. Ono tako\u0111er ima dodatnu ekonomsku vrijednost \u010dime se pove\u0107ava mogu\u0107nost zarade poljoprivrednika, ali isto tako pove\u0107ava opskrbu hranom i bioraznolikost, smanjuje eroziju tla, spre\u010dava poplave, \u010disti zrak i skladi\u0161ti stakleni\u010dke plinove. Ovakve su se prakse do sada uglavnom koristile u subsaharskoj Africi na malim gospodarstvima, a sada se ta praksa \u0161iri i po drugim kontinentima.<\/p>\n\n\n\n U europske politike termin je u\u0161ao putem nove poljoprivredne strategije Od farme do stola<\/em> i u sklopu europskog zelenog plana. No, s obzirom na to da se toliko razlikuje od dosada\u0161njih europskih poljoprivrednih praksi, poljoprivrednici su zbunjeni. Dosada\u0161nja poljoprivredna strategija EU branila je sadnju vi\u0161e od sto stabala po hektaru. Prekora\u010denje tog ograni\u010denja ugro\u017eavalo je isplate potpora jer je do sada EU smatrala da sadnja stabala na poljima ugro\u017eava samu poljoprivredu. Europska sklonost birokraciji i strogo odre\u0111enim ku\u0107icama u koje se mora uklopiti cjelokupna organizacija dru\u0161tva i ina\u010de je jedan od problema EU, pogotovo zato \u0161to su tako razra\u0111eni birokratski sistemi rezultat dubinskog nepovjerenja u svoje stanovnike. Ironija europskog problema le\u017ei u tome \u0161to ni najstro\u017ea birokracija nije sprije\u010dila brojne sumnjive tipove i organizacije da zavladaju isplatama iz europskih fondova. Dok su na periferiji unije to mo\u017eda propali politi\u010dari (tipa hrvatski biv\u0161i ministar poljoprivrede), u njezinom centru to su dobro poznate stare mafija\u0161ke organizacije (npr. talijanske). Prema novom planu, dr\u017eave \u010dlanice imat \u0107e punu slobodu da isplate potpore poljoprivrednicima koji na svoja polja sade i stabla<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Pritisnuta nu\u017edom da izna\u0111e rje\u0161enja za klimatske probleme, EU je prisiljena postati znatno fleksibilnijom prilikom definiranja naizgled jednozna\u010dnih termina. No, ova konceptualna promjena i dalje ne zna\u010di da se reforma i nove mogu\u0107nosti dobro komuniciraju<\/a> prema poljoprivrednicima. Oni pak, navikli na europsko ka\u017enjavanje i reduciranje sredstava (sjetimo se, jo\u0161 do pro\u0161le godine, plan EU bio je da se potpuno ukinu potpore za poljoprivredu, \u010demu se Hrvatska<\/a> posebno protivila) sada nisu skloni po\u017euriti sa sadnjom stabala na svojim poljima, \u0161to povratno EU stvara probleme u implementaciji novih ekolo\u0161kih strategija.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, Europska federacija za poljo\u0161umarstvo (EURAF<\/a>) procjenjuje da u EU postoji oko 20 milijuna hektara poljoprivrednih \u0161uma, te da bi 90 posto travnjaka bilo prikladno za ovaj oblik prenamjene (naravno, to ne zna\u010di da \u0107e se sve to tako i iskoristiti jer ni to nije ekolo\u0161ki odr\u017eiva praksa). \u010cak 99 posto obradive zemlje u Europi mo\u017ee se pretvoriti u poljo\u0161ume (poljoprivredne \u0161ume). Kako bi se sve to \u0161to bolje iskoristilo i odr\u017eavalo, EU planira u sklopu op\u0107e strategije digitalizacije osmisliti na\u010din da sustav FaST<\/a> (satelitsko nadgledanje poljoprivrednih zemlji\u0161ta) vr\u0161i i dodatnu funkciju procjene koja stabla saditi na kojim poljima. Me\u0111utim, kompartmentalizirana kakva jest, EU sama sebi ote\u017eava posao, pa tako nijedan od projekata iz fonda Horizon2020 ne uklju\u010duje parametre potrebne za izradu najboljih poljo\u0161umarskih modela.<\/p>\n\n\n\n Ovaj primjer svjedo\u010di nam da se EU mora nu\u017eno mijenjati zajedno sa svojom zelenom politikom. Dosada\u0161nje prakse, osim \u0161to ne zadovoljavaju potrebe “korisnika”, tj. ljudi, o\u010dito vi\u0161e ne zadovoljavaju ni potrebe dr\u017eavne administracije. Pitanje je samo ho\u0107e li dr\u017eavni slu\u017ebenici na periferijama Unije uspjeti savladati ove nove metode rada, jer ako se pogleda Hrvatski primjer, u sukobu starih, nezadovoljavaju\u0107ih papirnatih praksi i novih digitalnih tehnologija, ove potonje nikako da odnesu prevagu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Razvijanje europskog zelenog plana zahtijeva i uvo\u0111enje nove terminologije u politi\u010dki diskurs, ali i popratne djelatne u\u010dinke novih termina. Jedan od takvih novouvedenih termina je poljo\u0161umarstvo, odnosno sustav upravljanja poljoprivrednim zemlji\u0161tem u kojem se drve\u0107e ili grmlje uzgaja oko ili me\u0111u usjevima ili pa\u0161njacima. Takva diverzifikacija poljoprivrednog sustava pokre\u0107e agroekolo\u0161ku sukcesiju, poput one u prirodnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":34572,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[357,711,811,70,1086,819],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-34569","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-klimatske-promjene","tag-klimatski-plan","tag-od-farme-do-stola","tag-poljoprivreda","tag-poljosumarstvo","tag-zeleni-plan-za-europu","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34569","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34569"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34569\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34573,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34569\/revisions\/34573"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34572"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34569"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34569"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34569"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34569"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34569"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34569"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34569"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Tipi\u010dno europske prepreke<\/h2>\n\n\n\n