{"id":34561,"date":"2020-09-24T12:58:55","date_gmt":"2020-09-24T11:58:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34561"},"modified":"2020-09-24T12:58:56","modified_gmt":"2020-09-24T11:58:56","slug":"zabrana-gradnje-hidroelektrana-neprovediv-sistemski-poduhvat","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34561","title":{"rendered":"Zabrana gradnje hidroelektrana: neprovediv sistemski poduhvat"},"content":{"rendered":"\n

Zabrana gradnji mini hidroelektrana u Bosni i Hercegovini koja se ljetos najavljivala kao “historijski uspjeh<\/a>“, tri mjeseca kasnije progla\u0161ava se sistemskim pothvatom neprovedivim u praksi. Parlament Federacije BiH 23. juna ove godine, u “Zaklju\u010dku o obustavi izgradnje malih hidrocentrala”, nalo\u017eio je federalnoj Vladi da u roku od tri mjeseca izradi paket prijedloga potrebnih izmjena zakona kojima bi se stalo na kraj divljem kapitalizmu nad bh. rijekama. Tri mjeseca kasnije, i ba\u0161 se ni\u0161ta nije dogodilo.<\/p>\n\n\n\n

Na nadle\u017ena tijela apelirala je i Koalicija za za\u0161titu rijeka BiH, tra\u017ee\u0107i<\/a> od njih hitnu implementaciju Zaklju\u010dka donesenog u parlamentu. Koalicija je apel uputila na Vladu Federacije Bosne i Hercegovine, premijera federalne Vlade Fadila Novalic\u0301a, Federalno ministarstvo okolis\u030ca i turizma, Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije i Parlament FBiH. Koalicija tra\u017ei ili izmjenu postojec\u0301eg zakonodavstva ili dono\u0161enje novih propisa kojim bi se momentalno zabranila i sprije\u010dila daljnja nekontrolirana gradnja malih hidroelektrana. No, 436 mini hidroelektrana zacrtanih samo BiH ili je ve\u0107 izgra\u0111eno, ili se nalaze u poodmakloj fazi izgradnje ili planiranja.<\/p>\n\n\n\n

Administrativni ustroj BiH koji se sastoji od dva entiteta, 10 kantona i sto nivoa me\u0111usobno isprepletene vlasti koja jedna drugoj ulazi u domenu djelovanja, \u010dine dono\u0161enje i implementaciju zabrane gradnje MHE nemogu\u0107im. Pritom mnogi od tih nivoa vlasti imaju vlastite interese (ne nu\u017eno za zajednicu, koliko za privatne ili investitorske ciljeve) te se zapravo \u017eestoko zala\u017eu za izgradnju MHE. Op\u0107insko vije\u0107e Kakanj nastavilo je MHE graditi Trstionica ljetos netom nakon dono\u0161enja Zaklju\u010dka o zabrani, a istu praksu primjenjuje i entitet Republike Srpske, i to u sprezi sa Vladom Srbije. Tako ispada da odluke parlamenta Federacije BiH nisu obvezuju\u0107e ama ba\u0161 ni za koga: ni za vlastitu vladu, ni za kantone i druge ni\u017ee oblike vlasti, niti za druge dr\u017eave, a svakako ne za privatne investitore \u010diji je kompas samo i jedino profitna stopa.<\/p>\n\n\n\n

Posebno popularna forma profitiranja na zelenim politikama su javne subvencije. Inicijalno osmi\u0161ljene kao ne\u0161to \u0161to treba otvoriti nova radna mjesta u industrijskoj proizvodnji pogona za eksploataciju obnovljivih izvora energije. Sada, u kombinaciji lakomosti regionalnih politi\u010dara (i samih u utrci za profitom) da kopiraju zapadnoeuropske zakone, neovisno o njihovoj primjenjivosti u praksi, i zapadnoeuropskih, kako politi\u010dara tako privatnih investitora koji u pravilu dolaze skupa, dvije dobre ideje (javne subvencije i obnovljivi izvori energije) pervertiraju u vi\u0161e univerzalne nego endemske oblike korupcije. Sprega ovih poprili\u010dno jasnih i transparentnih interesa revoltira stanovnike Bosne i Hercegovine. A pri\u010de o \u017eenama koje rijeke u BiH brane godinama svojim tijelima sve vi\u0161e podsje\u0107a na dru\u0161tvene pokrete (poput Narmada Bachao Andolan) koji su se razvili u srednjoisto\u010dnoj Indiji s istim ciljem.<\/p>\n\n\n\n

Previsoka cijena MHE<\/h2>\n\n\n\n

Diskurs investitora pa\u017eljivo je organiziran oko termina poput “energetska samodostatnost”, “lansiranje BiH u vrh europskih zemalja po energetskoj samoodr\u017eivosti”, “izvoz i prodaja struje”, itd\u2026 koji zapravo funkcionira kao ma\u0111ioni\u010darski trik preusmjeravanja va\u0161e pa\u017enje. Zapravo, taj diskurs orijentiran na hipotetske budu\u0107e dobiti slu\u017ei maskiranju realnih brojeva. Primjerice, pitanje koje se ovdje mo\u017ee postaviti kako bi se razotkrila diskurzivna “magija” privatnih investitora je zdravstvena i socioekonomska cijena tih investicija. Premda je neobi\u010dno dovoditi u svezu obnovljive izvore energije i zdravstvenu cijenu (jer se OIE obi\u010dno smatraju dijelom rje\u0161enja klimatskih promjena koje nose sve ve\u0107u \u0161tetu po zdravlje ljudi), u slu\u010daju BiH ovo je opravdano pitanje jer govorimo o tolikom broju hidroelektrana da se pristup stanovnika pitkoj vodi mora ozbiljno propitati.<\/p>\n\n\n\n

Poanta obnovljivih izvora energije je stvoriti odr\u017eiv svijet, a nasilje koje se trenutno provodi nad balkanskim rijekama nema veze s tim. Odr\u017eiv svijet odr\u017eiv je za planet, za ekosustav, za biljne i \u017eivotinjske vrste, pa tek onda za ljude. Pretpostavka glasi da od odr\u017eivog iskori\u0161tavanja planete ljudi dugoro\u010dno mogu samo profitirati. Ta je logika u slu\u010daju balkanskih hidroelektrana izvrnuta naopa\u010dke. Stvari postaju jasnije ako ka\u017eemo da je do sada do kraja izgra\u0111eno oko 106 hidroelektrana koje prema nekim izvorima doprinose sa tek tri posto struje u ukupnoj bruto proizvodnji, dok prema drugim izvorima<\/a> sve hidroelektrane u BiH ukupno doprinose sa 24 posto u ukupnoj bruto proizvodnji. Bilo kako bilo, ve\u0107ina istra\u017eiva\u010da sla\u017ee se s tim da je ukupna cijena MHE previsoka i investitorima zapravo isplativa samo uz javne subvencije. U tu cijenu ra\u010duna se i ekolo\u0161ka \u0161teta \u2013 poput \u010dinjenice da oko mjesta izgradnje MHE nestaju \u0161ume, stani\u0161ta, da se zamuti i zagadi voda itd\u2026<\/p>\n\n\n\n

Iz Koalicije upozoravaju<\/a> da nepostupanje po Zaklju\u010dku (dono\u0161enje zakona o zabrani) zna\u010di nastavak uni\u0161tavanja tisu\u0107a kilometara tokova divljih rijeka, pad kvalitete \u017eivota lokalne zajednice, ograni\u010denje pristupa pitkoj vodi, ugro\u017eavanje turisti\u010dkog potencijala zemlje te uni\u0161tavanje prirode i stani\u0161ta. Zapadni \u010dlanovi ove koalicije, poput Barneya Longa, vi\u0161eg rukovoditelja za za\u0161titu vrsta u organizaciji Global Wildlife Conservation, apeliraju na bh. ponos isti\u010du\u0107i kako je ovo prilika za zemlju da “svojim primjerom postane prva u Evropi po za\u0161titi netaknutih i biolo\u0161ki najraznovrsnijih rijeka na kontinentu”. Podsje\u0107aju da su rijeke od Slovenije do Albanije imenovane “plavim srcem Europe<\/a>” iako se zapravo radi o nazivu kampanje za spas balkanskih rijeka koje se (zbog crnomorskog i jadranskog slijeva) smatraju “najva\u017enijim \u010dvori\u0161tem za ugro\u017eenu biolo\u0161ku raznovrsnost slatkih voda u Europi”. U slivovima ovih rijeka \u017eivi 69 endemskih vrsta i \u010dak 113 ugro\u017eenih vrsta (npr. Balkanski ris, dunavska mladica, bjelonogi rak, jadranska pastrva). Prema izjavama stru\u010dnjaka za slatkovodne ribe, koje prenose svi bh.mediji<\/a> “ako se ovi planovi realizuju, najmanje 10 odsto evropskih vrsta slatkovodne ribe \u0107e izumrijeti ili biti na ivici izumiranja”.<\/p>\n\n\n\n

Neke od mogu\u0107nosti de facto zabrane gradnje novih MHE je pro\u0161irenje za\u0161ti\u0107enih prirodnih podru\u010dja, tako\u0111er novi trend u Europi (u sklopu zelenog plana). U BiH se planira uvo\u0111enje dodatne za\u0161tite za 11 klju\u010dnih podru\u010dja biolo\u0161ke raznolikosti “s mogu\u0107no\u0161\u0107u pro\u0161irenja”. I premda je ovo jednostavan i vrlo efikasan oblik zaustavljanja investitora, problem i dalje le\u017ei u logici: ako \u017eelimo zabraniti pristup investitorima, moramo zabraniti svima. Bosna i Hercegovina izrazito je lijepa zemlja stoga se gotovo svaki njezin dio mo\u017ee za\u0161tititi, ali ni to nije odr\u017eivost, jer su i ljudi dio ekosustava. I njima je potrebno pobolj\u0161ati kvalitetu \u017eivota, pa pitanje odr\u017eivog upravljanja planetom nu\u017eno mora biti izbalansirano tako da zadovoljava potrebe prirode i dru\u0161tva, no ne nu\u017eno i investitora. Uostalom, ako investitori ne mogu pre\u017eivjeti na tr\u017ei\u0161tu sami bez dr\u017eave, onda o\u010dito nisu dovoljno dobri te niti ne trebaju pre\u017eivjeti, nije li uostalom u toj njihovoj mudrosti sa\u017eeta sva tr\u017ei\u0161na ideologija?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zabrana gradnji mini hidroelektrana u Bosni i Hercegovini koja se ljetos najavljivala kao “historijski uspjeh“, tri mjeseca kasnije progla\u0161ava se sistemskim pothvatom neprovedivim u praksi. Parlament Federacije BiH 23. juna ove godine, u “Zaklju\u010dku o obustavi izgradnje malih hidrocentrala”, nalo\u017eio je federalnoj Vladi da u roku od tri mjeseca izradi paket prijedloga potrebnih izmjena zakona […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":34566,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[334,128,898,371,1084,841,1085],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-34561","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ekologija","tag-energetika","tag-hidroelektrane","tag-klima","tag-mini-hidroelektrane","tag-odrzivi-izvori-energije","tag-odrzivi-razvoj","theme-politika","country-bih","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34561","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34561"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34561\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34568,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34561\/revisions\/34568"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34566"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34561"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34561"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34561"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34561"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34561"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34561"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34561"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}