Intervju kojeg je novinarka Nata\u0161a \u0160kari\u010di\u0107 vodila sa ministrom zdravstva Vilijem Bero\u0161em razotkrio je smjernice novog zakona o reproduktivnim pravima \u017eena, odnosno zakona o poba\u010daju, izazvav\u0161i time reakcije aktivista i politi\u010dara koji se zala\u017eu za reproduktivna prava \u017eena. Ono \u0161to u spomenutom intervjuu najvi\u0161e upada u o\u010di je da ni Bero\u0161, tobo\u017ee \u010dovjek od znanosti, kojeg je javnost prije pola godine nosila na lovorikama zbog odgovora na epidemiju koronavirusa (koji je, budimo realni, vi\u0161e bio rezultat premijerovog dokazivanja \u0161efovima u EU u trenu hrvatskog predsjedanja Unijom, nego odgovornih javnih politika), nije iznad svoje strana\u010dke ideologije. Dakle, i kod Bero\u0161a, ba\u0161 kao kod smijenjenog mu prethodnika, nadrealnog, “bojim se samo boga” Milana Kujund\u017ei\u0107a, vjera i ideologija stoje iznad znanosti i javnozdravstvene politike.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da je rasprava o poba\u010daju u Hrvatskoj, od samog otvaranja oblikovana gotovo isklju\u010divo vrijednosnim obrascima, te da i mejnstrim mediji i politi\u010dari pristaju na isprazno klikbejtovsko popunjavanje javnog prostora, cijela se rasprava svodi na mokrenje u dalj uz vjetar. No, ako pogledamo dostupne statistike, brojke svjedo\u010de stvarnosti koja se iz argumenata prisutnih u medijima rijetko kada vidi. Za potrebe ovog teksta, bavit \u0107emo se samo brojkama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, samo u Hrvatskoj i samo za godinu 2018. U analizi naziva “Poba\u010daji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2018. godine<\/a>” istra\u017eiva\u010dice strukturiraju podatke o abortusima. Premda uzroke poba\u010daja svrstavaju u \u010dak 19 razli\u010ditih kategorija, mi \u0107emo ih ugrubo, kategorizirati na one na zahtjev i na medicinske, te \u0107emo se baviti samo ovima izvr\u0161enima na zahtjev \u017eena.<\/p>\n\n\n\n Prije toga, ka\u017eimo ne\u0161to op\u0107enito o objavljenim brojkama: u bazu poba\u010daja u Hrvatskoj u 2018. godini prijavljen je 6.251 poba\u010daj, kojima se dodaje jo\u0161 813 neprijavljenih, ali evidentiranih, \u0161to zna\u010di da ukupan broj poba\u010daja u Hrvatskoj za 2018. godinu iznosi 7.064. To i nije toliko frapantan broj, ako se usporedi sa stopom emigracije iz Hrvatske (prema posljednjim pretpostavkama, pali smo debelo ispod 4 milijuna stanovnika). Najve\u0107i broj poba\u010daja \u010dine tzv.”ostali abnormalni produkti za\u010de\u0107a” na koje odlazi 37 posto poba\u010daja kojima valja pridodati i 18,2 posto spontanih poba\u010daja te jo\u0161 7,2 posto izvanmateri\u010dnih trudno\u0107a dok su idu\u0107i legalno inducirani poba\u010daji sa udjelom od 36,2 posto<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Dakle vi\u0161e \u017eena izgubi dijete nego \u0161to ih namjerno pobaci, odnosno 62,4 posto poba\u010daja nisu namjerno inducirani, \u0161to je gotovo dvostruko vi\u0161e od 36,2 posto legalno induciranih poba\u010daja. Tako\u0111er, utje\u0161na je i informacija da analizirane godine nijedna \u017eena nije umrla od posljedica poba\u010daja, usprkos 73 hospitalizacije zbog komplikacija uzrokovanih poba\u010dajem.<\/p>\n\n\n\n Broj tzv. legalno induciranih poba\u010daja (na zahtjev \u017eene) u 2018. godini nije se razlikovao od uobi\u010dajenog hrvatskog prosjeka, a evidentirano je 2.558 takvih abortusa. Istra\u017eiva\u010dice nagla\u0161avaju da na 100 poba\u010daja, broj namjernih abortusa iznosi 7<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Analiza jo\u0161 isti\u010de da je u prou\u010davanoj godini evidentirano 50 abortusa u maloljetnica (2 posto od legalno induciranih poba\u010daja) te jo\u0161 114 u djevojaka do 20 godina. Ukupno to iznosi 6,4 posto, \u0161to je znatno manje od abortusa na zahtjev \u017eena u formiranoj generativnoj dobi koje ve\u0107 imaju \u017eivoro\u0111enu djecu. Na sto tisu\u0107a \u017eena u reproduktivnoj fazi, 98 poba\u010daja zatra\u017eile su \u017eene u dobi od 40-49 godina; 157 poba\u010daja zatra\u017eile su \u017eene u dob od 15-19 godina: 369 poba\u010daja izvr\u0161eno je nad \u017eenama u dobi od 20-24 godine, 423 u \u017eena u dobi od 35-39, a najvi\u0161a stopa od 462 poba\u010daja (na sto tisu\u0107a \u017eena) obavljeno je nad \u017eenama u dobi od 30-34 godine (slika 3).<\/p>\n\n\n\n Suprotno o\u010dekivanjima, najve\u0107i broj poba\u010daja, \u010dak 46 posto, vr\u0161i se nad \u017eenama u dobi od 30-39 godina. Idu\u0107u skupinu \u010dine \u017eene u dobi od 20-29 godina sa 36,6 posto poba\u010daja.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u \u017eenama koje su imale legalno inducirani poba\u010daj najvi\u0161e je onih bez \u017eivoro\u0111ene djece (32,1 posto), a zatim onih sa dvoje \u017eivoro\u0111ene djece (28,3 posto). Visok je udio \u017eena s jednim \u017eivoro\u0111enim djetetom (20,9 posto), dok je 11,2 posto \u017eena s troje \u017eivoro\u0111ene djece, a najmanje s vi\u0161im redom ro\u0111enja \u2013 5,8 posto, sli\u010dno kao i u prethodnim godinama.<\/p>\n\n\n\n Pojednostavljeno, broj poba\u010daja me\u0111u majkama iznosi 66,2 posto, naspram 32,1 posto poba\u010daja me\u0111u \u017eenama koje uop\u0107e nemaju djecu.<\/strong> Po mnogim istra\u017eiva\u010dicama i aktivistkinjama, ovo je najsimptomati\u010dnija brojka. U kakofoniji brojki, ovo je ona jedna koju treba zapamtiti i ponavljati, to je brojka koja mo\u017ee u\u010diniti razliku izme\u0111u ideolo\u0161kih zakona i politika ra\u0111enih s obzirom na potrebe dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\nNeumoljive brojke<\/h2>\n\n\n\n
Simptomati\u010dne statistike<\/h2>\n\n\n\n