{"id":34516,"date":"2020-09-21T09:46:51","date_gmt":"2020-09-21T08:46:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34516"},"modified":"2020-09-22T10:37:50","modified_gmt":"2020-09-22T09:37:50","slug":"koliko-para-toliko-muzike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34516","title":{"rendered":"Koliko para toliko muzike?"},"content":{"rendered":"\n

Pojavom streaming<\/em> servisa naslovna se jednad\u017eba pone\u0161to zakomplicirala. I dok se u svijetu pomalo ocrtavaju glavni frontovi u borbi za pare, dolazak servisa poput Spotify-a u Hrvatsku, pogotovo u pandemijskom kontekstu, djeluje optimisti\u010dno. No, te\u0161ko je da \u0107e tako i ostati.<\/p>\n\n\n\n

Kad su dva drska ameri\u010dka tinejd\u017eera pokrenula Napster 1999. godine, do\u0161lo je do tektonske promjene u glazbenom svijetu: prvi put smo mogli preko svog Pentiuma jednostavno i besplatno do\u0107i do nevi\u0111enih koli\u010dina glazbe. \u010cak i nakon \u0161to je ameri\u010dki sud dvije godine kasnije zabranio rad Napstera, bilo je jasno da nema povratka na staro i da \u0107e borbu protiv web piratstva uskoro zamijeniti kompromis svih sudionika u industriji. Tako je i bilo: na tr\u017ei\u0161tu su se pojavili legalni web servisi, a Internet je ve\u0107 po\u010detkom 2010-ih postao najve\u0107i svjetski izvor prihoda od prodaje glazbe. <\/p>\n\n\n\n

No unato\u010d sna\u017enom rastu i razvoju, taj tip distribucije i dalje se temelji na krhkom i nedovr\u0161enom kompromisu izme\u0111u streaming <\/em>servisa, diskografskih ku\u0107a, autora glazbe i izvo\u0111a\u010da oko raspodjele prihoda. Taj dogovor je postao jo\u0161 neizvjesniji nakon \u0161to je pandemija potpuno poharala koncertnu scenu i u\u010dinila streaming <\/em>jedinim izvorom zarade od glazbe. I dok je na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu sve ja\u010di bunt glazbenika protiv streaming <\/em>servisa i diskografa, na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu tek su se pojavili veliki servisi Spotify i Apple Music, a s njihovim dolaskom poklopila se i burna javna rasprava oko novog Prijedloga Zakona o autorskim pravima i srodnim pravima.<\/p>\n\n\n\n

Podjela kola\u010da<\/h2>\n\n\n\n

Brojni parametri pokazuju koliko se glazbena industrija promijenila, naizgled nabolje za glazbenike. Pro\u0161le godin<\/a>e diljem svijeta bilo je dostupno preko 200 legalnih streaming <\/em>servisa, a iako je ve\u0107i broj njih besplatan, 341 milijun korisnika imao je pla\u0107enu pretplatu. Ukupni tr\u017ei\u0161ni prihodi od snimljene glazbe stoga su rasli pet godina zaredom, a 2019. rast je iznosio 8,2%. Uspon servisa nagovijestio je mogu\u0107e promjene u odnosu mo\u0107i: ve\u0107i prihodi, ve\u0107i broj medija i lak\u0161a distribucija mogli su ugroziti tradicionalne diskografske ku\u0107e, a potaknuti pojavu manjih izdava\u010da i omogu\u0107iti glazbenicima ve\u0107u slobodu u radu i mogu\u0107nost zarade.<\/p>\n\n\n\n

Dogodilo se suprotno, dobrim dijelom zahvaljuju\u0107i aktualnom tr\u017ei\u0161tu autorskih i izvo\u0111a\u010dkih prava. Prema ra\u0161irenoj svjetskoj praksi, autorska prava su u posjedu autora, a o kolektivnoj prodaji prava pregovaraju i odlu\u010duju autorska udru\u017eenja (kao \u0161to je hrvatski ZAMP) koja potom raspodjeljuju novac autorima. Izvo\u0111a\u010dka prava, pak, nisu neodreciva: izvo\u0111a\u010di ih mogu prenijeti i obi\u010dno ih prenose ugovorom na diskografe koji potom prodaju ta prava i daju naknadu izvo\u0111a\u010dima ovisno o ugovoru.<\/p>\n\n\n\n

Unato\u010d velikom broju streaming <\/em>servisa, globalnim tr\u017ei\u0161tem dominira nekoliko velikih me\u0111unarodnih korporacija (Spotify, Deezer, Apple…) koje su dovoljno velike da mogu uvelike utjecati na uvjete kupoprodaje autorskih i izvo\u0111a\u010dkih prava. Dominantnu ulogu s druge strane imaju velike diskografske ku\u0107e koje posjeduju i prodaju izvo\u0111a\u010dka prava na milijune pjesama. U slu\u010daju SAD-a raspodjela prihoda stoga izgleda ovako<\/a>: servisi prikupljaju ukupan prihod od streaminga<\/em>, zadr\u017eavaju oko 30%, a ostatak se ispla\u0107uje za autorska i izvo\u0111a\u010dka prava. Skoro 60% ukupnog prihoda odlazi diskografskoj ku\u0107i (koja ispla\u0107uje izvo\u0111a\u010de po internim i razli\u010ditim ugovorima), a ostalih 10% odlazi autorskom udru\u017eenju koje uzima svoju proviziju i ispla\u0107uje novac autoru pjesme. Stoga se procjenjuje da u prosjeku autor pjesme i izvo\u0111a\u010d za zara\u0111eni dolar od pjesme dobiju svaki po manje od 10 centa. Takva raspodjela proizlazi iz dogovora nejednakih strana, a osim \u0161to je nepravedna, ugro\u017eava rad najslabije pla\u0107enih strana \u2013 autora i izvo\u0111a\u010da.<\/p>\n\n\n\n

U SAD-u je 2018. glazbenik od Deezera dobivao prosje\u010dno<\/a> 0,006 dolara po streamu <\/em>svoje pjesme, a od Spotifyja 0,004 dolara. Stoga, da bi izvo\u0111a\u010d zaradio minimalnu pla\u0107u (1.472 dolara), djela bi mu se morala vrtiti 230.000 puta mjese\u010dno na Deezeru ili 336.000 puta na Spotifyju. Premda brojke variraju ovisno o umjetniku, izgledno je da nitko osim izrazito etabliranih i popularnih glazbenika ne mo\u017ee \u017eivjeti od zarade preko najve\u0107ih streaming <\/em>servisa. Pritom je Spotify navedene godine imao 75 milijuna korisnika i ostvario prihode od 6 milijardi dolara, a zadr\u017eao ne\u0161to manje od 2 milijarde. Kako je pandemija ove godine ugasila koncertnu sezonu i u\u010dinila streaming <\/em>glavnim izvorom zarade, ne \u010dudi \u0161to su me\u0111u glazbenicima sve izra\u017eeniji bijes i otvoreni pozivi da se promijene uvjeti distribucije prihoda. S jedne strane pojavljuju se inicijative glazbenika kao \u0161to je #BrokenRecord<\/a> koja se zala\u017ee za druga\u010diju raspodjelu tantijema, no i sama priznaje da \u0107e te\u0161ko pregovarati s privatnim kompanijama koje nemaju nikakvu obvezu pristati na promjenu uvjeta. S druge strane sve \u010de\u0161\u0107e samostalno istupaju popularni glazbenici koji \u017eele posjedovati svoja izvo\u0111a\u010dka prava. Prije nekoliko dana Kanye West je krenuo u otvoreni rat protiv diskografa i javno je objavio sve svoje ugovore. Mada se financijski uvjeti tih ugovora te\u0161ko mogu nazvati “ropskima”, indikativno je \u0161to se \u0161iri borba za preuzimanje svojih izvo\u0111a\u010dkih prava i za promjenu uvjeta prodaje digitalnim servisima. Zasad se radi o pojedina\u010dnim i me\u0111usobno izoliranim slu\u010dajevima, no \u010dini se da u 2021. godini mo\u017eemo o\u010dekivati nastavak tenzija i otvorene borbe za promjenu sustava.<\/p>\n\n\n\n

Bitka oko pravnih zavrzlama<\/h2>\n\n\n\n

U Hrvatsku, pak, s ka\u0161njenjem od nekoliko godina dolaze i veliki streaming <\/em>servisi i optimizam glazbene industrije. U travnju je na tr\u017ei\u0161te do\u0161ao Apple Music, u srpnju Spotify, uz ve\u0107 prisutni Deezer. ZAMP je objavio da trenutno ima sklopljeni ugovor o prodaji autorskih prava s 11 digitalnih servisa: “HDS ZAMP sa zadovoljstvom najavljuje kako \u0107e u narednom obra\u010dunu digitalnih prava doma\u0107i autori i \u010dlanovi HDS-a na svoje ra\u010dune po prvi put primiti autorske honorare sa Spotifyja. Uz Spotify, u obra\u010dun honorara po\u010detkom listopada u\u0107i \u0107e i iznosi od Deezera, YouTubea i Google Musica koji \u0107e bar donekle ubla\u017eiti rupu u honorarima nastalu zbog pandemije COVID-19 bolesti i nemogu\u0107nosti normalnog poslovanja.” Nije poznato u kojim se to\u010dno omjerima novac raspodjeljuje, ali izgledno je da se radi o omjerima kao u drugim dr\u017eavama. Stoga mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e autori vrlo brzo prestati smatrati ove tantijeme tek “ubla\u017eavanjem rupe” i da \u0107e tra\u017eiti druga\u010diju raspodjelu prihoda.<\/p>\n\n\n\n

Borba za izvo\u0111a\u010dke naknade, pak, ve\u0107 je punom jeku. Sredinom travnja Vlada je u javnu raspravu pustila Prijedlog Zakona o autorskim pravima i srodnim pravima. Jo\u0161 se \u010deka slu\u017ebeno o\u010ditovanje Vlade o javnoj raspravi, no budu\u0107i da se o Prijedlogu negativno oglasio niz ljudi i institucija iz razli\u010ditih polja \u2013 uklju\u010duju\u0107i HAVC i Sindikat novinara Hrvatske \u2013 Prijedlog \u0107e vjerojatno na doradu. No za ovu temu zanimljivo je \u0161to je tijekom javne rasprave do\u0161lo do spora izme\u0111u Hrvatske diskografske udruge i Hrvatske glazbene unije (koja zastupa izvo\u0111a\u010de). HGU je predlo\u017eio da se u Zakon uvrste neodrecivost izvo\u0111a\u010dkog prava i propis da isklju\u010divo HUZIP (Hrvatska udruga za za\u0161titu izvo\u0111a\u010dkih prava) ima pravo prikupljati izvo\u0111a\u010dke naknade od digitalnog kori\u0161tenja. Time bi udruga mogla pregovarati o prodaji izvo\u0111a\u010dkih prava od streaminga <\/em>mimo diskografa.<\/p>\n\n\n\n

Maja Vidmar Klari\u0107, direktorica ZAPRAF-a (Udruga za za\u0161titu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava), poja\u0161njava nam za\u0161to prijedlozi HGU-a nisu prihvatljivi. “Ako je izvo\u0111a\u010d ugovorom prenio svoja izvo\u0111a\u010dka prava na diskografa, zakon ne mo\u017ee prebrisati ugovor, nego bi do\u0161lo do paradoksalne situacije u kojoj HUZIP prikuplja ukupnu naknadu za izvo\u0111a\u010de, koju bi potom morao transferirati prvo diskografu, a tek nakon svega toga bi naknadu dobio i izvo\u0111a\u010d. HUZIP je stoga nepotreban posrednik, a za sve to bi naravno uzimao i pripadaju\u0107u naknadu.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Neodrecivost izvo\u0111a\u010dkog prava, ka\u017ee Vidmar Klari\u0107, “ne postoji kao praksa u svijetu. O tom pitanju se raspravljalo u Europskoj uniji i taj se prijedlog odbacio na razini cijele EU. I Europska komisija i Vije\u0107e Europe i Europski parlament su odbacili tu ideju jer su zaklju\u010dili da bi \u0161tetila slobodi izbora i ugovaranja te bi od toga korist imale samo kolektivne organizacije koje bi prikupljale naknadu od prodaje prava.” Budu\u0107i da se novi Zakon o autorskim pravima i srodnim pravima donosi upravo zato da bi se implementirale europske direktive, te\u0161ko je o\u010dekivati da bi se takav presedan mogao pojaviti u kona\u010dnoj verziji Zakona.<\/p>\n\n\n\n

\u010ceka se odgovor muzi\u010dara<\/h2>\n\n\n\n

Dakle, mo\u017eemo o\u010dekivati odr\u017eanje prakse po kojoj diskografi prodaju izvo\u0111a\u010dka prava servisima i potom raspodjeljuju novac izvo\u0111a\u010dima. HGU smatra to stanje lo\u0161im jer, kako navode u javnoj raspravi<\/a>, “po nekim procjenama i anketama me\u0111u izvo\u0111a\u010dima, preko 98% izvo\u0111a\u010da ne prima apsolutno nikakvu naknadu za digitalno kori\u0161tenje njihovih snimaka. Napominjemo pritom da su ta izvo\u0111a\u010dka prava napla\u0107ena od strane diskografa, ali nisu proslije\u0111ena izvo\u0111a\u010dima.” Vidmar Klari\u0107 odbacuje te navode, isti\u010de da je naknada za izvo\u0111a\u010de ugovorno odre\u0111ena i da je raspodjela naknade transparentna: “Jako smo ponosni \u0161to su ZAPRAF i HDU me\u0111u prvima u svijetu napravili aplikaciju Vrijeme je za Digital <\/em>preko koje svaki izvo\u0111a\u010d mo\u017ee do\u0107i do svih podataka o svojim izvedbama: koliko je zaradio od YouTubea, koliko je streamova imao na Deezeru itd. \u017delimo da izvo\u0111a\u010di imaju uvid i dobivaju naknade na najtransparentniji mogu\u0107i na\u010din.”<\/p>\n\n\n\n

Pitanje svih pitanja je koliko \u0107e izvo\u0111a\u010di biti zadovoljni onime \u0161to vide. Vidmar Klari\u0107 isti\u010de da je “klju\u010dno pratiti europsku i svjetsku praksu, da se slijedi uobi\u010dajeni poslovni model i da se nikome ne ograni\u010davaju prava.” Me\u0111utim, uobi\u010dajeni poslovni model ipak ograni\u010dava slobodu autora i izvo\u0111a\u010da u pregovaranju, barem ako je suditi po neravnopravnom omjeru prihoda i nezadovoljstvu stranih glazbenika. Iako prijedlozi HGU-a ne djeluju provedivo, pra\u0107enjem svjetske prakse mo\u017eemo uskoro o\u010dekivati i poznate svjetske probleme te prakse.<\/p>\n\n\n\n

Dugoro\u010dno gledano, \u010dini se da \u0107e tenzije rasti i da \u0107e do\u0107i do ja\u010dih sukoba izme\u0111u svih aktera u glazbenoj industriji. Streaming <\/em>servisi, kao ostale platformske korporacije, zara\u0111uju na distribuciji tu\u0111ih proizvoda, no istovremeno ula\u017eu velike resurse kako bi izbjegli odgovornost za radne uvjete proizvo\u0111a\u010da. Zato servisima odgovara poveznica s diskografskim ku\u0107ama koje na sebe preuzimaju ugovorne i ine obaveze s glazbenicima, a zato je te\u0161ko i o\u010dekivati da \u0107e korporacije pokazati solidarnost i odre\u0107i se dijela svojih prihoda u korist autora i izvo\u0111a\u010da. Eksploataciju glazbenika ipak je dugoro\u010dno te\u0161ko provoditi jer se radi o skupoj djelatnosti i o radnicima sa specifi\u010dnim vje\u0161tinama koji pritom imaju \u0161iroku javnu platformu izraziti nezadovoljstvo. S obzirom da je pandemija pojela sve ostale prihode od muzike i da se glazbenici sve ja\u010de bore za prava koja smatraju svojima, \u010dini se da nas \u010deka sli\u010dan sukob kao 1999. \u2013 samo \u0161to se glazbenici sada ne\u0107e boriti protiv dvojice mladih hakera, nego protiv velikih me\u0111unarodnih korporacija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pojavom streaming servisa naslovna se jednad\u017eba pone\u0161to zakomplicirala. I dok se u svijetu pomalo ocrtavaju glavni frontovi u borbi za pare, dolazak servisa poput Spotify-a u Hrvatsku, pogotovo u pandemijskom kontekstu, djeluje optimisti\u010dno. No, te\u0161ko je da \u0107e tako i ostati. Kad su dva drska ameri\u010dka tinejd\u017eera pokrenula Napster 1999. godine, do\u0161lo je do tektonske […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":34518,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[74,146,668],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[593],"class_list":["post-34516","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-kultura","tag-muzika","tag-radnicka-prava","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34516","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34516"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34516\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34519,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34516\/revisions\/34519"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34518"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34516"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34516"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34516"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34516"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}