{"id":34504,"date":"2020-09-18T12:32:23","date_gmt":"2020-09-18T11:32:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34504"},"modified":"2020-09-21T08:29:50","modified_gmt":"2020-09-21T07:29:50","slug":"ursulin-izbor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34504","title":{"rendered":"Ursulin izbor"},"content":{"rendered":"\n<p>Danima su iz europske vrhu\u0161ke curile informacije da \u0107e novi i pobolj\u0161ani klimatski ciljevi Europske unije za godinu 2030. sadr\u017eavati jo\u0161 ve\u0107i i ambiciozniji plan redukcije \u0161tetnih plinova u iznosu od 55 posto. EU je ovoga tjedna slu\u017ebeno predstavila svoj plan smanjenja emisije stakleni\u010dkih plinova u EU za najmanje 55 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. Trenutni cilj zahtijeva smanjenje emisija od 40 posto (s obzirom na one iz 1990.). Pove\u0107anjem redukcije na 55 posto emisija EU bi se uskladila sa svojim obvezama iz Pari\u0161kog sporazuma i \u0161irim ciljem zajednice da postane prvi &#8220;klimatski neutralni&#8221; kontinent na svijetu do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Od upozorenja ekonomista da bi provedba plana u tako kratkom roku imala efekt zatvaranja cijele njema\u010dke ekonomije, do rapidnog ubrzavanja zelene tranzicije u Poljskoj, preko tra\u017eenja sredstava za nove &#8220;financijske injekcije&#8221; u Fond za pravednu tranziciju, Europa se definitivno cijela uskome\u0161ala. Zeleni plan po\u010dinje polako \u017eivjeti i promjene \u0107e se svaki \u010das po\u010deti osje\u0107ati.<\/p>\n\n\n\n<p>Europska komisija objavila je u \u010detvrtak (17. septembra) svoj plan za uklanjanje uglji\u010dnih plinova iz poljoprivrede i \u0161umarstva \u2013 tako da je u ovih 55 posto uklju\u010dila prirodnu sposobnost \u0161uma i tla da skladi\u0161te ugljik. Ra\u010dunanje rezervoara ugljika u postotak smanjenih emisija stakleni\u010dkih plinova je, ponovno, na kraju ljeta, ba\u0161 kao i na njegovom po\u010detku tek jo\u0161 jedna ra\u010dunovodstvena zamka. Ne\u0161to \u0161to poravna eksel tablicu na nulu, ali u stvarnosti ne rezultira manjim ispu\u0161tanjem stakleni\u010dkih plinova u atmosferu. I to je \u010dini se i strategija i taktika Europske komisije. Zeleni raznih oblika i grupacija pobunili su se protiv jo\u0161 jedne ra\u010dunovodstvene varke, upozoriv\u0161i na \u010dinjenicu da ova taktika ne\u0107e pro\u0107i jer su prirodni rezervoari ugljika ve\u0107 siti, te i \u0161ume i oceani, i tla i dna polako gube sposobnost spremanja plinova. Dakle, umjesto pragmati\u010dne birokratske cake, opet nam prijete dru\u0161tvene posljedice friziranja brojeva. Planiranih 55 posto redukcije nikako onda ne\u0107e iznositi toliko ve\u0107 \u0107e prema raznim procjenama \u010diniti pad ve\u0107i od 30, manji od 50 posto CO2 u atmosferi s obzirom na 90-e godine.<\/p>\n\n\n\n<p>No, i bez te birokratske cake, odnosno, da bi se ostvario, sad ve\u0107 konsenzualni, cilj od 30 posto redukcije stakleni\u010dkih plinova, narednih deset godina Europa, a ne samo EU, morala bi biti potpuno zatrpana javnim subvencijama za suvremenu tehnologiju u svim oblicima i svim podru\u010djima: od niza subvencija za nove automobile, kako za gra\u0111ane tako i za industriju, za sve. Budu\u0107i da bi iskorjenjivanje motora na fosilna goriva ubilo auto-industriju u Europi, potrebno je provesti potpunu zamjenu starog transporta novim, izolirati sve zgrade i kupiti cijelu flotu novih aviona, itd. To sve bilo bi mogu\u0107e da za ve\u0107u dostupnost elektri\u010dnih motora nije tako nu\u017ean litij kojega ima u ograni\u010denim koli\u010dinama, ili da solarni paneli traju trostruko du\u017ee od vremena povrata investicija, ili javne subvencije budu toliko obilate da si ih i radni\u010dka klasa mo\u017ee priu\u0161titi. Ili da nismo toliko privatizirali obrazovanje i komercijalizirali znanost da zapravo imamo jo\u0161 ve\u0107i broj patenata za \u010distu tehnologiju. Sve to bilo bi mogu\u0107e da \u017eivimo u Europi koja ne postoji \u010dak ni na papiru.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovako, budu\u0107i da su ovi planovi ve\u0107im dijelom o\u010dajni\u010dke \u017eelje, Vije\u0107e ministara i Europski parlament suprotstavili su se Komisiji te su izglasali da &#8220;zeleni&#8221; plinski projekti mogu biti financirani iz Fonda za pravednu tranziciju. Pravednost ovoga svodila bi se na to da se takvo ne\u0161to omogu\u0107i samo zemljama periferije poput Poljske, ali ne i na primjer Njema\u010dkoj koja i dalje koketira sa nepotrebnim i generalno \u0161tetnim plinovodom Sjeverni tok 2, za kojeg Angela Merkel ka\u017ee da jo\u0161 nije odlu\u010dila \u0161to \u0107e s tim \u2013 jer njegovo ukidanje sada izla\u017ee Njema\u010dku investitorovim (Gazprom) me\u0111unarodnim tu\u017ebama. Kad se sagleda ukupni u\u010dinak tog plinovoda \u2013 manja je \u0161teta cijena koju bi Njema\u010dka morala platiti, nego \u0161to bi taj plinovod imao po cjelovitost EU. Ipak, budu\u0107i da je takve fenomene javnosti obi\u010dno te\u017ee plasti\u010dno predo\u010diti, \u010dini se da bi Sjevernom toku 2 na kraju mogao presuditi otrovani ruski oporbenjak Alexei Navalni koji se trenutno lije\u010di ba\u0161 u Njema\u010dkoj. Jo\u0161 jednom la\u017eni moral i strah od toga &#8220;\u0161to \u0107e ljudi re\u0107i&#8221; \u010dini se nosi politi\u010dku prevagu nad zdravim i dru\u0161tveno odgovornim politi\u010dkim procesom. Ako Sjeverni tok 2 padne, alibi za otkazivanje projekta bit \u0107e netransparentnost i manjak demokracije u Rusiji, a ne \u010dinjenica da se taj projekt protivi europskim klimatskim i energetskim zakonima i strategijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Taj nam primjer u kona\u010dnici svjedo\u010di cjelokupnoj nezrelosti europske vrhu\u0161ke da se nosi s kolosalnom odgovornosti koju za sobom povla\u010de klimatske promjene. Na\u0161i politi\u010dari i dalje ve\u0107u odgovornost osje\u0107aju prema svojim investitorima nego prema kolektivnoj budu\u0107nosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danima su iz europske vrhu\u0161ke curile informacije da \u0107e novi i pobolj\u0161ani klimatski ciljevi Europske unije za godinu 2030. sadr\u017eavati jo\u0161 ve\u0107i i ambiciozniji plan redukcije \u0161tetnih plinova u iznosu od 55 posto. EU je ovoga tjedna slu\u017ebeno predstavila svoj plan smanjenja emisije stakleni\u010dkih plinova u EU za najmanje 55 posto do 2030. u odnosu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":34506,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1074,541,1075,357,711,531,734,771,819],"theme":[457],"country":[495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-34504","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-angela-merkel","tag-emisije-staklenickih-plinova","tag-fond-za-pravednu-tranziciju","tag-klimatske-promjene","tag-klimatski-plan","tag-sjeverni-tok-2","tag-ursula-von-der-leyen","tag-zelena-tranzicija","tag-zeleni-plan-za-europu","theme-klima","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34504","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34504"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34504\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34515,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34504\/revisions\/34515"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34506"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34504"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34504"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34504"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34504"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34504"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34504"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34504"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}