Iako mali udio umirovljenika u Hrvatskoj radi uz mirovinu (oko 1%), njihov broj je posljednje dvije godine u porastu \u2013 u tom se razdoblju utrostru\u010dio, a krajem srpnja bilo ih je najvi\u0161e do sada, ukupno 13.441. Rast ukupnog broja umirovljenika koji rade bilje\u017ei se od sije\u010dnja pro\u0161le godine kada je uvedena mirovinska reforma, kojom su pravo rada uz mirovinu dobili i prijevremeno umirovljeni gra\u0111ani. Trenutno to pravo nemaju oni koji su u obiteljskoj mirovini (ukupno oko 218.000) \u2013 ukupno vi\u0161e od pola milijuna umirovljenih osoba. Tako\u0111er, korisnici najni\u017ee mirovine mogu raditi, ali im se u tom slu\u010daju mirovina umanjuje, a takvih je oko 265.000. Korisnici invalidske mirovine (109.000) mogu raditi i zadr\u017eati mirovinu samo u slu\u010daju djelomi\u010dnog gubitka radne sposobnosti i tako\u0111er po cijenu sni\u017eavanja mirovine. Rastu broja umirovljenika koji rade pridonijela je i mogu\u0107nost stjecanja dodatne godine sta\u017ea nakon dvije godine rada na pola radnog vremena.<\/p>\n\n\n\n
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s kraja srpnja pokazuju da najvi\u0161e umirovljenika radi u trgovini (oko 2.500), zatim u stru\u010dnim i znanstvenim djelatnostima (2.300) i 1.700 u prera\u0111iva\u010dkoj industriji, djelatnosti pru\u017eanja smje\u0161taja i pripreme i uslu\u017eivanja hrane (900), zdravstvo i administracija (900). Gledano po \u017eupanijama, najvi\u0161e umirovljenika radi u Gradu Zagrebu (4.112), Primorsko-goranskoj \u017eupaniji (1.568), Splitsko-dalmatinskoj (1.386) i Istarskoj \u017eupaniji (1.175). Najmanji broj umirovljenika koji rade je u Po\u017ee\u0161ko-slavonskoj (99), Li\u010dko-senjskoj (103) i Viroviti\u010dko-podravskoj \u017eupaniji (126). Ovakav raspored po \u017eupanijama otkriva da se radi o najvjerojatnije sezonskom zapo\u0161ljavanju u turisti\u010dkim destinacijama, a na to upu\u0107uju i podaci o kretanju broja zaposlenih umirovljenika po mjesecima. Najni\u017ea brojka umirovljenika koji rade ove godine zabilje\u017eena je u o\u017eujku, kada je uslijed u\u010dinaka pandemije bilo samo 11.904 radnika u mirovini. Oko 600 njih je u odnosu na velja\u010du ostalo bez posla, lagani rast krenuo je u travnju, a nagli rast po\u010deo je u predsezoni i sezoni koja nam je ve\u0107 u srpnju donijela oko 1.500 vi\u0161e zaposlenih u mirovini. Prema spolu, prednja\u010de mu\u0161karci kojih je 8.348 s poslom u mirovini, dok je \u017eena 5.093. Prema zanimanju, najvi\u0161e je stru\u010dnjaka i znanstvenika (oko 2.500), zatim \u010delnika i direktora (oko 2.000) i podjednak broj in\u017eenjera i tehni\u010dara. Radnika u uslu\u017enim i trgova\u010dkim zanimanjima je oko 1.700, slu\u017ebenika oko 1.400, obrtnika 1.200 te jednako toliko jednostavnih zanimanja me\u0111u zaposlenim umirovljenicima.<\/p>\n\n\n\n
Ovakve politi\u010dke odluke dio su nastojanja da se, uslijed nedostatka radne snage, ljude stimulira da \u0161to du\u017ee ostanu zaposleni, zajedno s poku\u0161ajem povisivanja dobne granice za starosnu mirovinu. Kako je za Bilten o slovenskom slu\u010daju pisao<\/a> Anej Korsika, pritom se zaboravlja otvoriti raspravu o uvjetima rada umirovljenika, kao i na jedan od uzroka klju\u010dnog problema, nedostatka radne snage, radnu emigraciju doma\u0107eg stanovni\u0161tva zbog niskih pla\u0107a i lo\u0161ih uvjeta rada. Umjesto otvaranja tih pitanja, odluka o zapo\u0161ljavanju umirovljenika se poku\u0161ava prikazati kao dobro\u010dinstvo prema umirovljenicima koji zapravo \u017eele raditi ne zbog novca, nego da se bi se dru\u017eili, kako je jednom prilikom izjavio tada\u0161nji ministar Pavi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Iako se na mogu\u0107nost rada uz mirovinu iz perspektive umirovljenika koji su sposobni i \u017eeljni i dalje raditi mo\u017ee gledati pozitivno, pitanje je koliko je umirovljenika koji biraju odraditi sezonu jer se osje\u0107aju vitalno, a koliko ih zapravo koristi tu mogu\u0107nost jer ne mogu spojiti kraj s krajem (ili koliko \u0107e takvih biti ukoliko \u0107e se \u201emogu\u0107nost\u201c rada u mirovini pro\u0161iriti i na ostale skupine umirovljenika). Podaci istra\u017eivanja<\/a> na ovu temu jasno pokazuju da su nedostatna financijska sredstva klju\u010dni motiv za rad u mirovini: 42% ispitanih gra\u0111ana bi na rad u mirovini pristalo isklju\u010divo ako nemaju financijskih mogu\u0107nosti za pre\u017eivljavanje, a jo\u0161 23% ni pod kojim uvjetima ne \u017eeli raditi u mirovini. Kao glavni razlog za\u0161to bi se odlu\u010dili raditi u mirovini, ispitanici koji su otvoreni za tu mogu\u0107nost su naveli niske mirovine i lo\u0161u financijsku situaciju. Najvi\u0161e njih, 36%, eksplicitno kao motiv rada u mirovini navode dodatna financijska sredstva, a 33% zbog toga \u0161to ne mogu pre\u017eivjeti s mirovinom, \u0161to nimalo ne iznena\u0111uje s obzirom na \u010dinjenicu da je iznos prosje\u010dne mirovine ni\u017ei od linije rizika od siroma\u0161tva<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iako mali udio umirovljenika u Hrvatskoj radi uz mirovinu (oko 1%), njihov broj je posljednje dvije godine u porastu \u2013 u tom se razdoblju utrostru\u010dio, a krajem srpnja bilo ih je najvi\u0161e do sada, ukupno 13.441. Rast ukupnog broja umirovljenika koji rade bilje\u017ei se od sije\u010dnja pro\u0161le godine kada je uvedena mirovinska reforma, kojom su […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":34496,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[647,1073,1072],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-34491","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-mirovine","tag-rad-u-mirovini","tag-siromastvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34491","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34491"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34491\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34498,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34491\/revisions\/34498"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34496"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34491"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34491"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34491"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34491"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34491"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34491"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34491"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}