TikTok se napokon pojavio u ovda\u0161njim mejnstrim medijima kao legitimina tema, a Boris Postnikov nas upu\u0107uje na osnovne zna\u010dajke i uloge te megapopularne aplikacije: od kulture preko ekonomije do geopolitike. Ukratko, sve \u0161to trebate znate o TikToku.<\/p>\n\n\n\n
Osim \u0161to je ponekom boomeru objasnio da influenseri ipak nisu “neradni\u010dka bagra”, nedavni skandal<\/a> oko Doris Stankovi\u0107 i njene neposlu\u017eene restoranske ve\u010dere nije nam donio mnogo: stariji su po tko zna koji put ustanovili da se dana\u0161nji mladi bave glupostima, neoliberalni komentatori da je za sve kriva dr\u017eava, a marketin\u0161ki stru\u010dnjaci dobili su priliku da banalne istine reklamne industrije medijima predstave kao vrhunac ekspertize. Uljuljkanima u vlastite, unaprijed skrojene stavove, ve\u0107ini je zato promakao sitan \u017eanrovski pomak u kolektivnoj proizvodnji velike medijske pri\u010de. Po prvi put, naime, pri\u010da ovakvih razmjera nije se u mainstream preselila s Facebook-statusa, Instagram-profila ili tweetova poznatih osoba, nego je doskakutala s TikToka. Bilo je i vrijeme: tko god zna nekog starijeg od 11, a mla\u0111eg od 18 godina, danas vrlo vjerojatno zna i tko su Charli D’Amelio, Loren Gray ili Baby Ariel. U zemljama tzv. regije, kineska aplikacija posljednjih je mjeseci brojem downloada prestigla WhatsApp, Messenger i ostatak konkurencije, a Doris Stankovi\u0107 je samo jedna od bezbroj verzija lokalnih influensera koji svakodnevno gledaju tutoriale, montiraju video-klipove i opona\u0161aju svoje ameri\u010dke idole. Ne govorimo pritom slu\u010dajno o “zemljama regije”: pod he\u0161tegom “Balkan” TikTok pronalazi cifru od 8,3 milijarde pregleda razli\u010ditih videa, a za usporedbu, #srbija ima ne\u0161to preko 2 milijarde, #hrvatska malo vi\u0161e od milijardu, #bosna i #crnagora dosta manje\u2026 Ba\u0161 poput trap-cajki ili hip-hopa, drugim rije\u010dima, TikTok puni staru ideju “zajedni\u010dkog kulturnog prostora” sadr\u017eajem novih pop-kulturnih \u017eanrova, samo \u0161to su ti \u017eanrovi jo\u0161 uvijek dovoljno niski da promaknu ispod radara eminentnih kulturologa. I uz onu seriju klipova u kojima je Doris Stankovi\u0107 \u0161ejmala pore\u010dki restoran, uostalom, stajao je he\u0161teg #balkan, ali ta sitnica \u2013 poput niza drugih<\/a> \u2013 skoro nikoga od profesionalnih komentatora nije pretjerano zainteresirala.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017eda zato \u0161to je Balkan, ipak, samo manji dio goleme globalne pri\u010de: ekspanzija TikToka posljednjih mjeseci i godina fascinantna je \u010dak i u kontekstu superpropulzivne “big tech” industrije. Iz sasvim jednostavne zamisli \u2013 koja se svodi na ponudu alatki za monta\u017eu slike i zvuka korisnicima, kako bi oni onda u vlastitim sobama mogli stvarati mini-spotove, lansirati challenge, re\u017eirati ske\u010deve, snimati split-screen duete ili plasirati amaterske reklamne kampanje \u2013 izraslo je ozbiljno poslovno carstvo. Pekin\u0161ka kompanija ByteDance pritom je osnovana prije samo osam godina, a njena dru\u0161tvena mre\u017ea Douyin \u2013 prva inkarnacija kasnijeg TikToka \u2013 na tamo\u0161nje je tr\u017ei\u0161te u\u0161la tek 2016. Strategija razvoja otpo\u010detka je podrazumijevala globalno \u0161irenje: ve\u0107 idu\u0107e godine Douyin je predstavljen Americi pod imenom po kojem ga na zapadu i sada znamo, a godinu kasnije ByteDance kupuje konkurentsku aplikaciju Musical.ly. Nakon toga, nema zaustavljanja. Zbog stro\u017ee kineske regulacije interneta Douyin i TikTok nastavit \u0107e \u017eivjeti paralelne \u017eivote, s razli\u010ditim sadr\u017eajem i korisnicima, ali uspjeh je podjednako nevjerojatan: isto\u010dna varijanta okupila je pola milijarde korisnika, zapadna dvostruko vi\u0161e. Najve\u0107i boom obje su do\u010dekale za vrijeme lockdowna i pandemije, kada TikTok slu\u017ebeno postaje najpopularnija aplikacija na svijetu<\/a>, a ByteDance, procijenjen na 75 milijardi dolara, globalno najuspje\u0161niji start-up uop\u0107e. Ili, rije\u010dima vlasnika i osniva\u010da Zhanga Yiminga: “TikTok je ono \u0161to dolazi nakon Facebooka.\u201c <\/p>\n\n\n\n Moglo bi se dodu\u0161e re\u0107i i da \u2013 jednostavno \u2013 dolaze nove generacije: na Facebooku su zapeli boomeri, na Twitteru se pametuje i prepire, a stariji polako otkrivaju i Instagram, pa TikTok ostaje skriveni umre\u017eeni kutak za (naj)mla\u0111e. Mimo zaigrane mladosti i svih onih pripovijesti o revolucionarnoj poslovnoj inovaciji, me\u0111utim, tu dru\u0161tvenu mre\u017eu pletu odavno poznati pop-kulturni obrasci. Ideja davanja stvarala\u010dkih “alatki” svakome tko ima internetsku vezu i eufori\u010dnog osloba\u0111anja kreativnih potencijala nije ni po \u010demu nova: u optu\u017ebama re\u017eisera Dalibora Matani\u0107a za diletantizam \u010dujemo tek daleki, banalni odjek onoga \u0161to je, recimo, Dubravka Ugre\u0161i\u0107 prije desetak godina s uzvi\u0161ene pozicije etablirane autorice prokazivala kao “karaoke-kulturu”. Ba\u0161 kao \u0161to smije\u0161na predrasuda o influenserima koji “samo uklju\u010de kameru” obnavlja prve, naivne kritike reality-showova: uvjerene da na televiziji gledaju obi\u010dnu i bezobli\u010dnu “stvarnost”, nesvjesne da je ta stvarnost re\u017eirana, montirana i konstruirana. Pritom, konstrukcija TikTok stvarnosti ne odvija se samo na profilima tinejd\u017eera, nego i na najvi\u0161im korporacijskim razinama: kada je ameri\u010dki Intercept nedavno otkrio<\/a> interne upute moderatorima mre\u017ee da “sakriju” snimke korisnika koji su “debeli ili premr\u0161avi” i koji imaju “ru\u017ene izraze lica ili deformacije”, postalo je ne\u0161to jasnije za\u0161to su najve\u0107e zvijezde TikToka tako ljepu\u0161kaste i privla\u010dne. Radikalno skra\u0107ivanje video-forme, influenserski star-sistem i u centru svega dobra zabava: sve su to, ukratko, provjerene pop-kulturne taktike, neke stare i preko stotinu godina. Uobi\u010dajene su i novinarske optu\u017ebe za \u0161irenje la\u017enih vijesti, moralno problemati\u010dne sadr\u017eaje i izazivanje ovisnosti, a poslovni model koji se ve\u0107im dijelom temelji na ogla\u0161avanju tako\u0111er je o\u010dekivan. U zbroju, “ono \u0161to dolazi nakon Facebooka” \u2013 \u010dim se samo malo ra\u0161iri slika \u2013 ne donosi nam mnogo toga \u0161to nismo vidjeli ranije. Ali klju\u010dno pitanje ionako glasi druga\u010dije: pitanje, naime, nije \u0161to dolazi nakon Facebooka, nego odakle dolazi.<\/p>\n\n\n\n Prva dalekoisto\u010dna aplikacija koja je poremetila oligopol internetskih vladara zapadne hemisfere poput Googlea i Facebooka mo\u017eda djeluje kao prototip ostvarenja ameri\u010dkog sna \u2013 posebno zbog relaksiranog imid\u017ea mladog entrepreneura Zhanga Yiminga \u2013 ali je ipak, jasno, vlasni\u0161tvo kineske kompanije. I ne poma\u017ee to \u0161to Yiming nije \u010dlan Komunisti\u010dke partije, \u0161to je u javnim nastupima opu\u0161ten i neformalan ni \u0161to ga svi radnici u firmi oslovljavaju prvim imenom, a ne poma\u017ee ni \u0161to je “razdvojio” aplikaciju na kinesku i zapadnu verziju. Ne poma\u017ee, napokon, ni medijska slika TikToka kao veselog virtualnog vrtuljka za klince i tinejd\u017eere: nali\u010dje tog prikaza u ameri\u010dkoj, ali i evropskoj percepciji sve vi\u0161e zauzima zami\u0161ljena scena kineskih \u0161pijuna koji iz svih onih challengea, split-screen dueta i blesavih plesnih to\u010daka skupljaju biometrijske podatke i druge informacije o korisnicima, \u0161ire\u0107i usput suptilno svijetom partijsku propagandu. Pa zato, dok smo se mi bavili ve\u010derom Doris Stankovi\u0107 i u\u010dili osnove influensanja, Amerika raspravlja o Trumpovom ultimatimu Zhangu: ili \u0107e prodati TikTok nekoj ameri\u010dkoj firmi ili \u0107e ga vlada SAD-a ugasiti. A dok Amerika raspravlja o Trumpovim prijetnjama, Indija je TikTok ve\u0107 zabranila: uga\u0161en je prije otprilike tri mjeseca zbog navodnog \u0161pijunskog napada na “suverenitet i integritet” dr\u017eave, pri \u010demu je mre\u017ea izgubila svoje najve\u0107e strano tr\u017ei\u0161te i skoro \u010detvrtinu ukupnog broja korisnika. Prema sve popularnijoj novokovanici, ono \u010demu upravo svjedo\u010dimo po\u010detak je ere “splinterneta” \u2013 svjetskog interneta podijeljenog neprobojnim zidovima na manje geopoliti\u010dke areale \u2013 a zabrane i komadanja TikToka diktiraju tempo te fragmentacije. Nije lako re\u0107i koliko su ova distopijska predvi\u0111anja precizna, ali o\u010dito je da nisu sasvim nerealna: Trumpa danas podr\u017eava nezanemariv broj tamo\u0161njih politi\u010dara i komentatora koji mu ina\u010de nisu nimalo skloni. Odluka o ga\u0161enju TikToka zna\u010dila bi, dodu\u0161e, prili\u010dno sumnjivu pobjedu nad Kinom, ostvarenu preuzimanjem “autoritarnog” modela cenzure i zabrane, ali \u010dini se da su geopoliti\u010dki strahovi ovoga puta sna\u017eniji od ideala slobodnog govora i famoznih “ameri\u010dkih vrijednosti”. Ukoliko Trump doista sru\u0161i TikTok, a zatim domino-efektom popadaju brojne druge globalne aplikacije i internetske stranice, bit \u0107e to ujedno i kraj nekada\u0161njih snova o demokratskim potencijalima svjetske mre\u017ee. Njena sna\u017ena komercijalizacija, provedena politi\u010dkim odlukama pod pritiskom kapitala, jo\u0161 je po\u010detkom devedesetih korodirala ideju slobodnog dijeljenja informacija, a sada bi ta ideja mogla napokon i neopozivo propasti. \u0160to nas neo\u010dekivano vra\u0107a na po\u010detak ove pri\u010de. Jer dok Doris Stankovi\u0107 i ostali lokalni influenseri na TikToku otkrivaju balkansko he\u0161teg-zajedni\u0161tvo, drugi popularan naziv za globalni “splinternet”, koji bilje\u017ei \u010dak i Wikipedija<\/a>, glasi \u2013 posve ironi\u010dno \u2013 “balkanizacija interneta”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" TikTok se napokon pojavio u ovda\u0161njim mejnstrim medijima kao legitimina tema, a Boris Postnikov nas upu\u0107uje na osnovne zna\u010dajke i uloge te megapopularne aplikacije: od kulture preko ekonomije do geopolitike. Ukratko, sve \u0161to trebate znate o TikToku. Osim \u0161to je ponekom boomeru objasnio da influenseri ipak nisu “neradni\u010dka bagra”, nedavni skandal oko Doris Stankovi\u0107 i […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":34486,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1071,554,1070],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[450],"coauthors":[58],"class_list":["post-34481","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-geopolitika","tag-internet","tag-tiktok","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34481","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34481"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34481\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34503,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34481\/revisions\/34503"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34486"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34481"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34481"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34481"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34481"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34481"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34481"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34481"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Naivne kritike, stare ideje<\/h2>\n\n\n\n
Era “splinterneta”<\/h2>\n\n\n\n