Ovih je dana do\u0161lo do ka\u0161njenja pla\u0107a odgajateljicama u vrti\u0107ima u Zagrebu, \u0161to je jo\u0161 jedan simptom raspadaju\u0107eg grada. To se ba\u0161 lijepo povezalo sa rezultatima istra\u017eivanja o uvjetima rada u vrti\u0107ima koji svjedo\u010de o potpla\u0107enosti te fizi\u010dkoj i psihi\u010dkoj premorenosti odgajateljica.<\/p>\n\n\n\n
U srpnju ove godine novoformirana Vlada Republike Hrvatske donosi ambiciozni Program<\/a> za razdoblje od 4 godine. U Programu puno prostora posve\u0107uju unapre\u0111enju demografskih i socijalnih politika, posebno u kontekstu pove\u0107anja dostupnosti kvalitetnih usluga s ciljem pomo\u0107i roditeljima u uskla\u0111ivanju obiteljskih i poslovnih obaveza. Izme\u0111u ostalog, obe\u0107aju “uvo\u0111enje besplatnih dje\u010djih vrti\u0107a za svu djecu roditelja \u010diji imovinski cenzus ne prelazi 3000 kn”, a “svakom djetetu osigurat \u0107e se jednake mogu\u0107nosti za uklju\u010divanje u programe ustanova ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja, kako u gradovima tako i u ruralnim sredinama. Osim toga svako \u0107e dijete imati pravo koristiti program produ\u017eenog boravka u vrti\u0107u”. Uz dostupnost usluga, znakovitu pa\u017enju posve\u0107uju i unapre\u0111enju materijalnih prava odgojno-obrazovnih radnika\/ca i generalnom unapre\u0111enju njihova polo\u017eaja u dru\u0161tvu. Program se \u010dini sasvim pristojan i gotovo za pohvalu, kad ne bismo znali kakvo je realno stanje u odgojno-obrazovnom sustavu.<\/p>\n\n\n\n Posljednja dva dana pa\u017enju javnosti privukla je vijest da zaposlenicima\/ama u dje\u010djim vrti\u0107ima grada Zagreba nisu ispla\u0107ene pla\u0107e iako je prema va\u017ee\u0107em kolektivnom ugovoru za zaposlene u pred\u0161kolskim ustanovama grada Zagreba obavezna isplata pla\u0107a do 15. u mjesecu za protekli mjesec. Pla\u0107e su ispla\u0107ene ju\u010der, 16. rujna, pa se ka\u0161njenje u isplati i ne \u010dini tako problemati\u010dno, posebno ako ga gledamo u kontekstu \u010destih i vi\u0161emjese\u010dnih neisplata pla\u0107a radnicima\/cama u privatnom sektoru. <\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, o neisplati pla\u0107a i nepo\u0161tivanju kolektivnih ugovora koji su va\u017ean mehanizam za\u0161tite i obrane prava radnika\/ca potrebno je govoriti, neovisno radi li se o javnom ili privatnom sektoru. Neisplata pla\u0107a radnicima\/cama u dje\u010djim vrti\u0107ima grada Zagreba sigurno ima veze s financijskim problemima u koje je grad sustavno doveden \u0161tetnim politikama i praksama upravljanja i pogodovanja razli\u010ditim interesnim skupinama trenutne gradske vlasti na \u010delu s gradona\u010delnikom Milanom Bandi\u0107em, ali je ona ujedno i odraz cijelog niza problema vezanih za upravljanje i financiranje sustava ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja koji se negativno reflektiraju na uvjete rada i materijalna prava radnika\/ca, a posljedi\u010dno i na pravo svakog djeteta na pristup kvalitetnom institucionalnom odgoju i obrazovanju.<\/p>\n\n\n\n Naime, osniva\u010di javnih dje\u010djih vrti\u0107a su op\u0107ine i gradovi \u010dija je odgovornost financirati sustav, dok resorno Ministarstvo “nabija” tempo u pogledu normativa i provedbe kurikuluma, a kao \u0161to smo vidjeli<\/a>, i nedavno donesenih preporuka za provedbu mjera uslijed pandemije COVID 19. Va\u017eno je napomenuti da op\u0107ine i gradovi imaju razli\u010dite prora\u010dunske mogu\u0107nosti i da je odluka o prioritetu financiranja ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja kao prve i nezaobilazne stepenice u odgojno-obrazovnom sustavu prepu\u0161tena procjeni lokalnih vlasti, ali i da ovisi o odnosu politi\u010dkih snaga na nacionalnoj, odnosno lokalnoj razini \u0161to proizvodi neujedna\u010denost u financiranju dje\u010djih vrti\u0107a i prelama se preko le\u0111a radnica i radnika te korisnika sustava, djece i roditelja.<\/p>\n\n\n\n U nedavno objavljenoj publikaciji Raditi u dje\u010djim vrti\u0107ima: rezultati istra\u017eivanja uvjeta rada u ranom i pred\u0161kolskom odgoju i obrazovanju<\/a>, istra\u017eiva\u010dki tim dolazi do zaista zabrinjavaju\u0107ih nalaza<\/a>, od kojih \u0107emo navesti samo neke. U istra\u017eivanju je napravljena usporedba kvalitete zaposlenja u dje\u010djim vrti\u0107ima u odnosu na kvalitetu zaposlenja u javnom sektoru u Hrvatskoj, a posebno zabrinjavaju\u0107i rezultati odnose se na pokazatelje zdravstvenog statusa zaposlenih u dje\u010djim vrti\u0107ima koji iskazuju \u010dak dvostruko vi\u0161e zdravstvenih problema od zaposlenih u cjelokupnom javnom sektoru \u0161to dijelom pokazuje koliko je taj posao generalno fizi\u010dki i psihi\u010dki zahtjevan, a dijelom upu\u0107uje na neadekvatne radne uvjete u koje je mogu\u0107e intervenirati, no u koje se intervenira samo nominalno, kroz propise koji su u velikom raskoraku sa stvarno\u0161\u0107u. <\/p>\n\n\n\n Konkretno, rezultati istra\u017eivanja potvr\u0111uju rasprostranjenost nepo\u0161tivanja Dr\u017eavnog pedago\u0161kog standarda uvedenog 2008. godine posebno u pogledu broja djece, odnosno veli\u010dine grupa. Kada govorimo o prostornim uvjetima, nalazi pokazuju da je adekvatna opremljenost vrti\u0107a i opskrbljenost radnim materijalima povezana s kvalitetom zaposlenja i blagostanjem zaposlenih, me\u0111utim u velikim vrti\u0107ima i razvijenim gradovima prostorni uvjeti \u010de\u0161\u0107e se percipiraju slabima te kao prepreka za provo\u0111enje kurikuluma, a u polovici slu\u010dajeva pokazalo se da roditelji i odgojitelji\/ce iz vlastitih sredstava nabavljaju radni materijal za djecu.<\/p>\n\n\n\n Iako se radi o javnom sektoru, rezultati istra\u017eivanja pokazuju da \u010dak 20% zaposlenih u dje\u010djim vrti\u0107ima, bez obzira na radno mjesto, radi na ugovore na odre\u0111eno. Za usporedbu, oko 7% zaposlenih u javnom sektoru, te oko 26% u privatnom sektoru radi na odre\u0111eno, \u0161to zna\u010di da su vrti\u0107i, iako dominantno pripadni javnom sektoru, po udjelu privremeno zaposlenih znatno bli\u017ei privatnom nego javnom sektoru. No ono \u0161to zaposlenje na odre\u0111eno u dje\u010djim vrti\u0107ima \u010dini nesigurnijim u odnosu na privatni sektor, jest \u0161to zaposleni na odre\u0111eno, dominantno mladi radnici (do 30 godina) naj\u010de\u0161\u0107e rade kao zamjene do povratka osobe na \u010dije mjesto su do\u0161li raditi kao zamjena. Nesigurnost zaposlenja u dje\u010djim vrti\u0107ima ogleda se i u visokoj sezonalnosti zaposlenja. Zna\u010dajan broj odgojiteljica zbog smanjenja broja djece, gubi posao tijekom ljetnih mjeseci te se ponovo zapo\u0161ljava u rujnu i listopadu. Ne treba napominjati da se takav tip nesigurnog zaposlenja negativno odra\u017eava na primanja mladih radnica i radnika, na sta\u017e te na mogu\u0107nost kori\u0161tenja godi\u0161njih odmora i drugih materijalnih prava. Kada govorimo o kolektivnom pregovaranju, rezultati pokazuju da je, iako se radi o javnom sektoru, pokrivenost kolektivnim ugovorima tek 65% u odnosu na 100% pokrivenost u onim sektorima gdje postoji kolektivni ugovor na razini grane. Me\u0111utim, u ustanovama ranog i pred\u0161kolskog odgoja i obrazovanja, kolektivno pregovaranje vodi se na razini op\u0107ina i gradova \u0161to velik dio radnika\/ca ostavlja neza\u0161ti\u0107enima.<\/p>\n\n\n\n Navedeno istra\u017eivanje provedeno je tokom 2019. godine, dakle prije izbijanja virusne pandemije, pa stoga ne \u010dudi da je stanje u sustavu zbog mjera koje se provode u ovom trenutku alarmantno, a na \u0161to ve\u0107 tjednima upozoravaju radnici\/ce u dje\u010djim vrti\u0107ima i Sindikat obrazovanja, medija i kulture. Prema rije\u010dima predsjednice sindikata<\/a>, Bo\u017eice \u017dili\u0107 koja je u svakodnevnoj komunikaciji sa zaposlenima u sustavu, oni su na granici fizi\u010dke i psihi\u010dke iscrpljenosti, a preporuke se razli\u010dito interpretiraju i provode pa tako imamo vrti\u0107e u kojima se uprava pona\u0161a kao da COVID ne postoji, dok je u nekim vrti\u0107ima primjena mjera neizdr\u017eiva za radnike\/ce. <\/p>\n\n\n\n Samo kao primjer, u ionako prevelikim grupama, posebno jasli\u010dke dobi, nema vi\u0161e preklapanja pa su odgojiteljice same s 15 i vi\u0161e djece, a \u010dista\u010dicama nije dozvoljen ulaz u sobe. Odgojiteljica nedostaje pa neke rade i dvije smjene, a ako uzmemo u obzir rezultate istra\u017eivanja koji ukazuju na ozbiljne zdravstvene probleme s kojima se nose, nevjerojatno je da se pri dono\u0161enju preporuka o tome, odnosno o starijim odgojiteljicama koje se nalaze u rizi\u010dnoj skupini, uop\u0107e nije razmi\u0161ljalo. Kriza prouzrokovana pandemijom potvrdila je i rezultate istra\u017eivanja koji ukazuju da se sustav u velikoj mjeri oslanja na prekarne ugovore o radu (ve\u0107 spomenutih 20% radnika\/ca koji su zaposleni putem ugovora na odre\u0111eno). Naime, podaci HZZ-a pokazuju da je u periodu od o\u017eujka do svibnja 2020. u evidenciju nezaposlenih prijavljeno 533 odgojiteljica, \u0161to je \u010dak 400 vi\u0161e u odnosu na isti period u 2019. godini. S druge strane, odgojiteljsko je zanimanje jedno od najtra\u017eenijih zanimanja s visokim kvalifikacijama, tako\u0111er prema HZZ-ovim podacima<\/a>. Usprkos tome, sustav, iako javni, o\u010dito vrlo uspje\u0161no koristi mogu\u0107nosti fleksibilnog zapo\u0161ljavanja koje, o\u010dekivano, nije \u201ekompenzirano\u201c ve\u0107im pla\u0107ama. Prema podacima<\/a> Dr\u017eavnog zavoda za statistiku (DZS) upravo je suprotno: prosje\u010dna je neto pla\u0107a u ranom i pred\u0161kolskom odgoju i obrazovanju u 2019. iznosila 5.706 HRK, \u0161to je npr. za oko 1800 HRK ni\u017ee u odnosu na prosje\u010dnu pla\u0107u u javnoj upravi i obrani te za 1100 HRK ni\u017ee u odnosu na cjelokupnu djelatnost obrazovanja. Nije naodmet podsjetiti da se dr\u017eava u recentnoj krizi tzv. mjerama za za\u0161titu radnih mjesta ozbiljno potrudila \u201eza\u0161tititi radna mjesta\u201c u velikim korporacijama s milijunskom dobiti.<\/p>\n\n\n\n I da se vratimo na po\u010detak, \u010dini se da je novi Program Vlade jo\u0161 jedan u nizu potpuno beskorisnih dokumenata, no s druge strane, vrijedi se na njega pozivati. Ve\u0107 spomenuti sindikat je u nizu dominantno medijskih akcija posljednja dva tjedna “prisilio” resorno Ministarstvo na socijalni dijalog, koji, kako ka\u017eu u Ministarstvu, nema alternative. Obe\u0107anja su napisana, a s obzirom na stanje na terenu, \u010dini se da nam u narednom periodu predstoji ozbiljna sindikalna borba. Uz puno uva\u017eavanje problema svih radnika i radnica u javnom i privatnom sektoru, ne smije se dopustiti dr\u017eavi da zaboravi na jednu od svojih klju\u010dnih odgovornosti. Ina\u010de \u0107e svako dijete imati pravo na produ\u017eeni boravak s nepostoje\u0107im ljudima u nepostoje\u0107em sustavu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ovih je dana do\u0161lo do ka\u0161njenja pla\u0107a odgajateljicama u vrti\u0107ima u Zagrebu, \u0161to je jo\u0161 jedan simptom raspadaju\u0107eg grada. To se ba\u0161 lijepo povezalo sa rezultatima istra\u017eivanja o uvjetima rada u vrti\u0107ima koji svjedo\u010de o potpla\u0107enosti te fizi\u010dkoj i psihi\u010dkoj premorenosti odgajateljica. U srpnju ove godine novoformirana Vlada Republike Hrvatske donosi ambiciozni Program za razdoblje […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":34468,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[995,63,1067,1068,85,460],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[114,1069],"class_list":["post-34460","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-djecji-vrtici","tag-obrazovanje","tag-odgajateljice","tag-odgoj","tag-radnicki-pokret","tag-sindikati","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34460","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34460"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34460\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34470,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34460\/revisions\/34470"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34468"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34460"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34460"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34460"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34460"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34460"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34460"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34460"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Fizi\u010dki i psihi\u010dki zahtjevan posao<\/h2>\n\n\n\n
Alarmantno stanje<\/h2>\n\n\n\n