Unato\u010d svim govorima o uvo\u0111enju visoke tehnologije u \u0161kole, obrazovnoj reformi i digitalizaciji obrazovanja, novu \u0161kolsku godinu do\u010dekali smo s neispunjenim investicijama i nespremni za pandemijske izazove. Pritom se zahtjeve pro\u0161logodi\u0161njg \u0161trajka u \u0161kolama i sam doga\u0111aj vi\u0161e uop\u0107e ni ne spominje.<\/p>\n\n\n\n
Svake godine otprilike u ovo isto vrijeme novinari i komentatori op\u0107eg tipa koje resi pone\u0161to pove\u0107ani interes za obrazovnu problematiku obi\u010dno rezimiraju prethodnu \u0161kolsku godinu i predvi\u0111aju kakva bi mogla biti naredna. Stvar se prethodnih godina uglavnom svodila na to da se poku\u0161a izgatati koje bi nove mjere i poteze moglo povu\u0107i resorno ministarstvo, koliko je sredstava osigurano za odre\u0111eni \u0161kolski program, kolika je politi\u010dka te\u017eina aktualnog ministra ili ministrice obrazovanja i tome sli\u010dno. Dosad takvi tekstovi nisu pobu\u0111ivali bog zna kakav interes u \u010ditatelja. Uglavnom su autori tih \u010dlanaka, pomalo jednoli\u010dno, svake godine konstatirali postojanje istih ili sli\u010dnih trendova u \u0161kolstvu kao i u prethodnim razdobljima, \u0161to, opet, ne \u010dudi jer su pomaci u \u0161kolstvu kao jednom vrlo tromom institucionalnom sistemu, ionako bili rijetki i mali, pa ni zaklju\u010dci u takvim \u010dlancima nisu vrvjeli bog zna kakvim atraktivnim uvidima. Me\u0111utim, ove godine stvar je vi\u0161e nego posebna, jasno, zbog pandemije COVID-a 19 koja je \u0161kolski sistem okrenula naglava\u010dke, kao i sve prioritete vezane uz njega.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, prije ovogodi\u0161nje pandemije i posljedi\u010dnog lockdowna<\/em>, koji je uzrokovao ad hoc<\/em> uvo\u0111enje on-line<\/em> nastave, bila je pro\u0161logodi\u0161nja obustava rada. Podsjetimo, u\u010ditelji i nastavnici jesenas su se digli na \u0161trajk na nacionalnoj razini zbog pove\u0107anog obima posla, a koji je pak uslijedio nakon djelomi\u010dne implementacije reformske “\u0160kole za \u017eivot”, koju je uvela Bla\u017eenka Divjak, tada\u0161nja ambiciozna ministrica obrazovanja. Nastavnici su kao glavni zahtjev postavili i zatra\u017eili pove\u0107anje osnovice pla\u0107a, da bi nakon otprilike mjesec i pol dana \u0161trajka to na kraju i izborili. Me\u0111utim, nove okolnosti kao da su poni\u0161tili, ili barem u drugi plan stavili gotovo sve tada\u0161nje uspjehe sindikata i \u0161kolskih radnika postignute u toj, vjerojatno, jednoj od najve\u0107ih mobilizacija nastavnika, u\u010ditelja i ostalog \u0161kolskog i izvannastavnog osoblja u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n Tako su, prema novome “koronskom” re\u017eimu, u\u010ditelji, nastavnici i nenastavno osoblje du\u017eni stalno biti disponabilni za bilo koju od tri varijante \u0161kolovanja za koji se pojedina \u0161kola ili \u017eupanija odlu\u010di \u2013 za puni povratak u \u0161kole, za on-line nastavu ili za kombinaciju toga. Tako\u0111er, pandemija je samo poja\u010dala stare razloge za austerity<\/em> mjere i na planu obrazovanja, pozivaju\u0107i se i sada, ba\u0161 kao i za vrijeme \u0161trajka, na tzv. nacionalne interese, ili pak na vi\u0161u silu, usput apeliraju\u0107i na to da, ako se poka\u017ee potrebnim, nastavni\u010dka klasa valja pokazati spremnost podnijeti i odre\u0111enu \u017ertvu u interesu djece i njihove budu\u0107nosti i sl. Zanimljivo da se takva i sli\u010dna ‘herojska’ retorika koja se dala \u010duti jesenas o tome da \u0107e \u0161trajk ukoliko se nastavi na du\u017ei period, ozbiljno na\u0161tetiti djeci i njihovom razvoju, iznenada prestala koristiti proljetos kad su svi, pa i \u0111aci i u\u010ditelji, bez pardona preba\u010deni u karantenski mod i kad su bili prisiljeni nastaviti \u0161kolovanje po principu svojevrsnog homeschoolinga<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Danas nikome, pa ni sindikatima, ne pada na pamet poduzeti ne\u0161to oko za\u0161ite radni\u010dkih prava u\u010ditelja i nastavnika, podre\u0111uju\u0107i se opet tim tzv. vi\u0161im interesima uvjetovanima sanitarnom krizom. Jo\u0161 se uvijek nitko ozbiljno ne buni oko toga \u0161to su u\u010ditelji kroz cijelo vrijeme lockdowna<\/em> bili pove\u0107ano radno optere\u0107eni, kao \u0161to se isto tako danas nitko ne ogla\u0161ava oko toga \u0161to je nenastavnom osoblju od ove nove \u0161kolske godine optere\u0107enje duplicirano. Naime, u\u010dionice i \u0161kolski prostori ne \u010diste se, kao dosad, samo na kraju radnog dana, nego i izme\u0111u smjena, iz o\u010ditih higijenskih i epidemiolo\u0161kih razloga, \u0161to, treba li uop\u0107e re\u0107i, ne prati pove\u0107anje prihoda nenastavnom osoblju. Ina\u010de, taj segment radnika u \u0161koli ionako je jesenas bio nasanjkan u \u0161trajku jer je ostavljen na cjedilu od sindikata, i to, da stvar bude gora, u posljednjem trenutku. Odnosno, njegovi materijalni interesi nisu bili u potpunosti za\u0161ti\u0107eni sporazumom izme\u0111u sindikata i vlade. A da ne govorimo o tome, da \u0107e nastavnici i ostalo osoblje od ove jeseni pa nadalje biti u permanentnom riziku od zaraze i kao takvi \u0107e biti ostavljeni na milost i nemilost virusnom “ruskom ruletu”.<\/p>\n\n\n\n Nisu samo radni\u010dka prava ta koja su se na\u0161la pod udarom nove krize. Na po\u010detku ove godine jo\u0161 se jedna stvar polako ali sigurno iskristalizirala. Naime, postaje sve jasnije da je na neki na\u010din \u0161kola postala popri\u0161te , da ka\u017eemo to pateti\u010dno, borbe za du\u0161e na\u0161ih u\u010denika. Odnosno, ho\u0107e li \u0161kolstvo kao takvo ostati pod kontrolom dr\u017eavnih tj. koliko toliko dru\u0161tveno organiziranih snaga, kako je bio dosad slu\u010daj ili \u0107e izvanredne okolnosti i tu uvesti tzv. novu normalnost u kojoj bi sve ve\u0107e utjecaje na \u0161kolski proces ostvarivale razli\u010dite neformalne roditeljske, naj\u010de\u0161\u0107e ad hoc<\/em> formirane grupe s istaknutim zavjereni\u010dkim touchem<\/em>, koji misle da je kona\u010dno stiglo i njihovih pet minuta. Rije\u010d je o obi\u010dno efemernim i amorfnim skupovima, impregniranima svakom mogu\u0107om konspiratologijom, za koje se obi\u010dno ne zna tko ih to\u010dno organizira, skupovima bez jasne strukture. To\u010dno je te karakteristike imao i zagreba\u010dki skup nezadovoljnika mjerama dr\u017eavnog zdravstvenog sto\u017eera.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da se, barem u samom po\u010detku pandemije ovog prolje\u0107a, ve\u0107ina aktivnosti povukla u ku\u0107e, domove i doma\u0107instva op\u0107enito, i roditelji su se po\u010deli postavljati kao svojevrsni patriciji i patroni svojoj djeci, sve \u010de\u0161\u0107e odri\u010du\u0107i dru\u0161tvu njegovu dotada\u0161nju odgojno-obrazovnu ulogu, tvrde\u0107i da je kona\u010dno do\u0161lo vrijeme da se posao edukacije vrati u ruke roditelja, te da se odustane od dotada\u0161nje prakse autsorsanja djece dr\u017eavnim \u0161kolama. U okolnostima \u017eivota u karanteni, doma\u0107instvo, ba\u0161 kao u starim vremenima, op\u0107enito po\u010dinje postajati isklju\u010divo mjesto rada, u\u010denja i odgoja, dakle mjesto navigiranja i orkestriranja \u010ditavog \u017eivota. Dom je tako mjesto sigurnosti i \u010disto\u0107e, a svijet s one strane praga doma postaje mjesto opasnosti i rizika.<\/p>\n\n\n\n Neke su grupe roditelja ovu situaciju iskoristili da od nadle\u017enih \u0161kolskih vlasti zatra\u017ee nastavak mjera iz proljetnog lockdowna<\/em> koje su uklju\u010divale obrazovanje na distanci i kori\u0161tenje digitalnih mogu\u0107nosti u \u0161kolovanju, ali ne iz neke bog zna kako velike ljubavi prema on-line<\/em> \u0161kolstvu koliko zbog toga da tako svoju djecu odmaknu od ideolo\u0161kog upliva za koji ti roditelji vjeruju da je nedopustiv i da predstavlja odre\u0111enu intruziju u obiteljske vrijednosti, odnosno, dr\u017ee da su ta dva seta vrijednosti \u2013 \u0161kolski i obiteljski me\u0111usobno neuskla\u0111eni i zapravo generalno govore\u0107i, neuskladivi. U jednom trenutku napori “obitelja\u0161a” i njihovih vrijednosti urodili su plodom. Sjetimo se da je krajem pro\u0161le \u0161kolske godine, negdje u svibnju Vlada, odnosno resorno ministarstvo nakratko popustilo i u jednom trenutku roditeljima prepustilo da oni sami odlu\u010de kom \u0107e se modelu prikloniti. Na svu sre\u0107u, stvar je urodila totalnim kaosom, pa se od ove \u0161kolske godine, roditelji ipak stavljaju u drugi plan.<\/p>\n\n\n\n Sve se te grupe manje-vi\u0161e kriju iza zahtjeva koji su se dali vidjeti i prilikom na\u0161e verzije antivakserskih i antimaskerskih demonstracija odr\u017eanih neki dan u Zagrebu, koji ka\u017eu da su “na\u0161a djeca roditeljska briga”. Nismo nikad mislili da \u0107emo braniti odluke Plenkovi\u0107eve vlade, ali pred opskurantizmima raznih vrsta \u010dak i defektna hadezeovska dr\u017eava predstavlja kakvu-takvu branu.<\/p>\n\n\n\n Tre\u0107e, i posljednje. Nije li kriza oko COVID-a 19 trebala predstavljati jedinstvenu priliku da se kona\u010dno krene s ozbiljnijom implementacijom visoke tehnologije u \u0161kolstvo. Izgleda da je, barem za sada, prilika propu\u0161tena. Skoro pa da nema onih koji \u010detveromjese\u010dnim periodom \u0161kolovanja na daljinu nisu bili nezadovoljni, bilo da dolaze iz redova u\u010diteljske struke, roditelja ili \u0161ire javnosti, i skoro da nema aspekta koji u tom procesu nije bio kritiziran. U nas je, recimo, posebno na meti kritike bila inflacija odlika\u0161a. A nije li do samo prije koju godinu, ovakvu situaciju zapravo pri\u017eeljkivao svaki po\u0161teni tehno-frik i tehno-optimist? Situaciju u kojoj bi se djeca \u0161kolovala i, ujedno zabavljala, nije li to zahtjev gotovo pa svakog liberalnog reformatora. Tako “\u0160kola za \u017eivot”, recimo, koja je, da kaos u doma\u0107em \u0161kolstvu bude ve\u0107i, eksperimentalno otpo\u010dela pro\u0161le jeseni, izme\u0111u ostaloga obe\u0107avala da \u0107e “neke novosti biti zabavne\u2026”, jer, kao \u0161to se zna, dana\u0161nje lekcije moraju biti atraktivne, nikako ne smiju biti monotone, jer, kao biva, \u0111ak tako sigurno gubi interes za materiju, pada mu koncentracija itd.<\/p>\n\n\n\n Sjetimo se samo kako su se lomila koplja oko popisa lektire. Tako je nesu\u0111eni \u0161kolski reformator Boris Joki\u0107 ne jednom prigovarao aktualnim lektirnim naslovima da se tu radi o zastarjelom izboru, da je “popis lektire kafkijanska no\u0107na mora”, da “trenutna \u0161kola u Hrvatskoj nije \u0161kola za \u017eivot, nego dru\u0161tvo mrtvih pjesnika, dru\u0161tvo mrtvih pjesnika i mrtvih ideja”, itd. Me\u0111utim, kriza je donijele i neke eksplicitne uvide. Prije svega, pokazala je kao na dlanu, da kriza ne poga\u0111a jednako siroma\u0161ne i bogate, parije i paragone. Posebno su na udaru bile obitelji slabijeg socio-ekonomskog statusa koje nisu uspijevale hendlati<\/em> u\u010denikov rad od doma i vlastite radne aktivnosti, jer im nezavidna materijalna situacija nije dozvoljavala da se pomognu dodatnim neformalnim servisima. Infekcijska epidemija je ukazala i na velike disparitete kad je u pitanju spremnost i pripremljenost nastavnog kadra da prihvati digitalne novitete u nastavi, kao i razli\u010ditu razinu tehni\u010dke opremljenosti samih u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n Tako je bilo u proljetnom polugodi\u0161tu kad su odgovori na krizu bili karantena i lockdown<\/em>. Me\u0111utim, \u0161to \u0107e se doga\u0111ati sad, kad se u \u0161kolu opet manje-vi\u0161e krenulo po starom modelu i kad se politika prema epidemiji promijenila stubokom. Podsjetimo, ono \u0161to je do samo prije koji mjesec bilo obilno prigovarano tzv. \u0161vedskom modelu, naime da primjenjuju “imunitet krda”, \u0161to zapravo nije ni\u0161ta drugo nego neka mek\u0161a varijanta eugeni\u010dkog principa selekcije, danas su pod izgovorom ekonomske nu\u017enosti, prakti\u010dki takav model prihvatili svi na svijetu. Kako \u0107e se izbalansirati sigurnost i obrazovanje i ho\u0107e li mjere koje u sebe uklju\u010duju socijalnu distancu, pranje ruku, maske i ventiliranje prostorija biti dostatne, ostaje da se vidi. Znamo samo to da dobrog rje\u0161enja nema.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Unato\u010d svim govorima o uvo\u0111enju visoke tehnologije u \u0161kole, obrazovnoj reformi i digitalizaciji obrazovanja, novu \u0161kolsku godinu do\u010dekali smo s neispunjenim investicijama i nespremni za pandemijske izazove. Pritom se zahtjeve pro\u0161logodi\u0161njg \u0161trajka u \u0161kolama i sam doga\u0111aj vi\u0161e uop\u0107e ni ne spominje. Svake godine otprilike u ovo isto vrijeme novinari i komentatori op\u0107eg tipa koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":34407,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[883,63,1059,1060],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-34397","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-epidemija","tag-obrazovanje","tag-reforma-obrazovanja","tag-skola-za-zivot","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34397","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34397"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34397\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34413,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34397\/revisions\/34413"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34407"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34397"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34397"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34397"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34397"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34397"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34397"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34397"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\u0160kola kao borbeno polje<\/h2>\n\n\n\n
\u0160kola za \u017eivot<\/h2>\n\n\n\n
Sjetimo se kurikularne reforme otprije \u010detiri godine i istog tog Joki\u0107a koji se u svojim planovima zaklinjao u iskupljuju\u0107u mo\u0107 satova informatike, koji da bi revolucionirali zastarjelo \u0161kolstvo krede i plo\u010de. Ako je tome tako, nije li onda ovo sad aktualno zazivanje dobre stare off line \u0161kole koje romantizira, mo\u017eda \u010dak i preko svake mjere, klasi\u010dno face to face<\/em> u\u010denje u razrednom odjeljenju te prate\u0107e antitehnolo\u0161ko raspolo\u017eenje, svojevrsna ovovremena verzija ludizma?<\/p>\n\n\n\n