![\"\"](\"https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/SF-SF-Brittany-Hosea-Small-AFP-e1599827667364.jpg\")
Indeks \u017eivog planeta<\/h2>\n\n\n\n
Jesen je obi\u010dno ono doba kada se nakon ljetnog isklju\u010divanja ponovno moramo prikop\u010dati na svakodnevne probleme, i vrijeme kada po\u010dinju pristizati novi izvje\u0161taji o stanju planeta. Prekju\u010der<\/a> smo se na Biltenu bavili spregom klime i zdravlja \u010dovjeka, a danas se bavimo izvje\u0161tajem “o izumiranju vrsta” kojeg smo i ranije pratili<\/a>. Taj se izvje\u0161taj zapravo zove “Izvje\u0161taj o stanju \u017eivog planeta<\/a>“, bazira se na prou\u010davanju tzv. Indeksa \u017eivog planeta (eng. LPI), a izdaje ga World Wildlife Fund. Indeksom se trenutno prati 21.000 populacija sisavaca, ptica, riba, gmazova i vodozemaca diljem svijeta. Od ove godine njihovi su podaci popunjeni drugima sli\u010dnima, poput onih IPBES-a, odnosno Me\u0111uvladine platforme za znanstvenu politiku o biolo\u0161koj raznolikosti i ekosustavu (Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services<\/em>). Tijelo su osnovale 94 svjetske vlade 2019. godine te je njihovih 150 znanstvenika iz 50 zemalja svijeta donijelo svoju prvu globalnu procjenu stanja biolo\u0161ke raznolikosti Zemlje, (Izvje\u0161\u0107e o globalnoj procjeni biolo\u0161ke raznolikosti i ekosustava) kompiliranu na temelju 15.000 referenci znanstvenih i stru\u010dnih radova.<\/p>\n\n\n\n WWF je promijenio metodologiju pra\u0107enja vrsta i uklopio se u druge sli\u010dne izvje\u0161taje koji sada pokazuju da pad od 60 posto u brojnostima pra\u0107enih populacija zapravo iznosi jo\u0161 i vi\u0161e: u prosjeku 68 posto! To zna\u010di da dvije tre\u0107ine pra\u0107enih vrsta imaju smanjene populacije u odnosu na o\u010dekivano. Ovaj postotak ne zna\u010di broj pojedinih \u017eivotinja u populaciji, ve\u0107 je odraz prosjeka proporcionalan promjeni u populacijama \u017eivotinjskih vrsta koje se prate tokom 46 godina. Budu\u0107i da pad nije svugdje jednak, npr. u Europi on iznosi 24 posto (pa mo\u017eda i zato ne primje\u0107ujete razliku), dok je najve\u0107i u Latinskoj Americi (Srednja i Ju\u017ena) gdje indeks pada iznosi 94 posto! Takav pad svjedo\u010di op\u0107em zdravlju ekosustava. Kao \u0161to smo pisali i ranije \u2013 \u017eivotinje, ba\u0161 kao i jezici, izumiru onda kada vi\u0161e nemaju ekolo\u0161ku funkciju, ne kada umre zadnji pripadnik vrste.<\/p>\n\n\n\n Da ne ponavljamo uvijek jednako depresivne statistike, ovdje \u0107emo se fokusirati na posljednji dio WWF-ovog izvje\u0161taja koji se bavi “ravnanjem krivlje”, odnosno “preokretanjem krivulje” \u2013 pada bioraznolikosti. Po prvi put napravljeni su modeli (rade se od 2018. godine) mogu\u0107nosti preokreta aktualnih trendova, pa stoga ne \u010dudi ni da WWF po prvi puta u svojim izvje\u0161tajima fokus stavlja i na socio-ekonomske aspekte, a posebno veseli da se ve\u0107 u samom uvodu Izvje\u0161taja tra\u017ei promjena ekonomske paradigme. Premda se ni u ovom, ni u kojem drugom sli\u010dnom izvje\u0161taju ne zaziva nikakva revolucija, sama \u010dinjenica da se ekonomija i privatne kompanije sve \u010de\u0161\u0107e imenuju primarnim problemima u spa\u0161avanju planeta, a \u017eelja za profitom (neartikulirana, ali opisana), nekriti\u010dka urbanizacija i neograni\u010dena konzumacija postavljaju se u fokus tog problema, mo\u017eda svjedo\u010di kona\u010dnom po\u010detku promjene politi\u010dke volje i po\u010detku puta ka sanaciji klimatskih promjena.<\/p>\n\n\n\n Modeli izumiranja prirode koje su znanstvenici izra\u010dunali nude dakako nekoliko scenarija. Dok je najgori “business as usual<\/em>“, iznena\u0111uje da su ra\u010dunala razvila model u kojem je mogu\u0107e preokrenuti krivulju izumiranja vrsta. Budu\u0107i da se obi\u010dno smatra da je zapravo “ve\u0107 gotovo”, ovo su zaista dobre vijesti. No, kao i za druge vrijedne ciljeve i oko ovoga se moramo \u017eestoko potruditi i namu\u010diti. Inercijom se svakako ni\u0161ta ne\u0107e promijeniti. Scenariji koji nude “spas” zahtijevaju od nas da hitno promijenimo na\u010dine proizvodnje i konzumacije hrane. Monokulture su ne\u0161to \u0161to treba postati pro\u0161lost jer, za razliku od multikultura na istom polju, one uni\u0161tavaju stani\u0161ta. Tako\u0111er, ni\u0161ta od hrane ne smije se bacati. Ako se malo bolje \u010dita \u0161to to zna\u010di \u2013 to zna\u010di da nam je potrebna proizvodnja prema potrebama, a ne prema “ponudi\/potra\u017enji” \u2013 odnosno nu\u017eno je da ne proizvodimo vi\u0161kove koje \u0107emo kasnije uni\u0161titi.<\/p>\n\n\n\n Nadalje, modeli pokazuju da nije mogu\u0107e donijeti jednu univerzalnu zelenu politiku ve\u0107 sanaciju klime nije mogu\u0107e izvesti bez prilagodbe na mikrolokacijama. Na hrvatskom, ali i balkanskom primjeru, to zna\u010di da se politike ne smiju donositi tako da zadovoljimo EU, pa onda transponiramo u svoje zakonodavstvo sva ograni\u010denja koja EU nudi, iako ona mo\u017eda nisu nu\u017ena. To zna\u010di ako su nam kopna u dobrom stanju, ali more nije, da \u0107emo morati stati na kraj izlovu ribe \u2013 bilo da se radi o na\u0161im lokalnim, generalovim, ili \u010dak talijanskim brodicama. A kako izvesti takvo ne\u0161to na lokalnoj razini ako imamo ministre koji mijenjaju odluke vlastitog ministarstva kako bi pogodovali investitorima na \u0161tetu klime? Ili ako imamo politi\u010dare potpla\u0107ene da zatvore o\u010di na eklatantne primjere kr\u0161enja postoje\u0107ih propisa?<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/www.bilten.org\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/preduvjeti-preokreta-john-macdougall-afp-e1599827689358.jpg\")
Preduvjeti preokreta<\/h2>\n\n\n\n