{"id":34357,"date":"2020-09-10T12:45:51","date_gmt":"2020-09-10T11:45:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34357"},"modified":"2020-09-10T12:52:28","modified_gmt":"2020-09-10T11:52:28","slug":"besramna-tuzba-britanske-firme-protiv-slovenije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34357","title":{"rendered":"Besramna tu\u017eba britanske firme protiv Slovenije"},"content":{"rendered":"\n

Ovu pri\u010du kao da smo prona\u0161li u rubrikama poput “vjerovali ili ne”, ili “bez komentara”, ali na\u017ealost, na\u0161li smo je u rubrici “vijesti”. Jedna britanska kompanija za naftu i plin<\/a> sprema se podignuti tu\u017ebu protiv Slovenije zbog “nerazumne” politike za\u0161tite okoli\u0161a. Slovenija je naime od kompanije zatra\u017eila studiju o utjecaju na okoli\u0161, \u0161to britanska kompanija smatra iracionalnim. Njihova tu\u017eba temelji se na kontroverznom<\/a> energetskom sporazumu (Energy Charter Treaty<\/em>) s po\u010detka devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a u kojem se stranim investitorima daju tolika mo\u0107 i sloboda odlu\u010divanja da je to u dana\u0161nje vrijeme ubrzanja klimatskih promjena postalo neprihvatljivo i samim vladama.<\/p>\n\n\n\n

Slovenija je od Britanaca zatra\u017eila studiju utjecaja na okoli\u0161 budu\u0107i da se planirano mjesto “frekanja” nalazi u blizini izvora pitke vode. Odvjetnici britanske freking firme Ascenta ocijenili su postupke slovenske vlade kao “proizvoljne i nerazumne”, na \u0161to su ekolozi su ustvrdili da se radi o kompaniji “ne\u010duvenog” pona\u0161anja. Podr\u0161ka slovenskoj vladi odmah je do\u0161la iz krugova Prijatelja Zemlje Slovenija koji su je pozvali da se ne povinuje pritisku stranih investitora. Prijatelji Zemlje smatraju da je skandalozno da usred klimatskih promjena investitori jo\u0161 uvijek uspijevaju tu\u017eiti dr\u017eave poput Slovenije koja zapravo postupa ispravno, \u0161tite\u0107i svoj okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n

Ovdje treba napomenuti da Britanci nisu jedini u Europi koji se koriste ovim kontroverznim sporazumom (ECT) kako bi prisilili slabije zemlje da pokleknu njihovim interesima. Pritom je potpuno u skladu s dominantnom paradigmom da se ovim u\u017easno \u0161tetnim sporazumom koriste tobo\u017ee ekolo\u0161ki naj\u010di\u0161\u0107e europske zemlje. Poznati su primjeri<\/a> kada je po istoj pravnoj osnovi njema\u010dka firma za ugljen tu\u017eila nizozemsku vladu ali i kada je \u0161vedska kompanija tu\u017eila Njema\u010dku zbog restriktivnih politika protiv nuklearne energije i ugljena. I jedna australska firma tu\u017eila je Poljsku na temelju ovog ugovora.<\/p>\n\n\n\n

Tko je tu “iracionalan”?<\/h2>\n\n\n\n

Peti\u0161ovci, izvor vode kojeg Slovenci poku\u0161avaju za\u0161titi nalazi se u blizini granice sa Hrvatskom i Ma\u0111arskom. Tu\u017eitelj, kompanija “Ascent Resources” jo\u0161 je 2007. godine u\u0161la u zajedni\u010dko ulaganje sa dr\u017eavnom slovenskom tvrtkom Geonergo za va\u0111enje plina iz Peti\u0161ovaca u isto\u010dnoj Sloveniji i prodaju hrvatskoj tvrtki INA. Firma navodi da je od tada u projekt ulo\u017eeno 50 milijuna eura. Potom je Ascent 2017. do\u0161ao do faze razvoja kada treba ubrizgati vodu pod zemlju kako bi se potaknuo protok plina, poznato kao fracking, i zatra\u017eio vladino dopu\u0161tenje. Ascentovi odvjetnici ka\u017eu da to nisu niti trebali prijaviti, ali Geonergo je to ipak u\u010dinio “s obiljem opreza”. U o\u017eujku 2019. Slovenska agencija za okoli\u0161 (ARSO) donijela je odluku da tvrtka mora provesti procjenu utjecaja na okoli\u0161 jer je nalazi\u0161te u blizini izvora vode.<\/p>\n\n\n\n

Odvjetnici Ascenta smatraju da je ova odluka protivna stru\u010dnim mi\u0161ljenjima nekoliko drugih dr\u017eavnih tijela i da je “o\u010dito proizvoljna i nerazumna”. Dodaju da javna kritika njihove tvrtke pristrana i politi\u010dki motivirana. U svibnju 2020. Ascent je izgubio tu\u017ebu na sudu protiv dr\u017eave, u srpnju su najavili nove pravne korake, pi\u0161e Climate Change News<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu se u Sloveniji promijenila vlada i novi-stari premijer Janez Jan\u0161a ne\u0161to je skloniji frekingu od biv\u0161eg premijera Mladena \u0160areca, pi\u0161u mediji. Otegotna okolnost za Ascent je kontroverznost osnove po kojoj uop\u0107e tu\u017ee Sloveniju, jer zemlje upravo pregovaraju o reviziji tog ekolo\u0161ki \u0161tetnog me\u0111unarodnog sporazuma (Japan je trenutno najve\u0107i oponent stro\u017eoj klimatskoj kontroli nad energetskim sporazumima). Istovremeno, iz sporazuma su ve\u0107 izi\u0161le Italija i Rusija nakon \u0161to su bile tu\u017eene na temelju tog sporazuma, a na isto se \u010dini se sprema i Luksemburg.<\/p>\n\n\n\n

“Energy Charter Treaty” je samo jo\u0161 jedan od onih primjera gdje se zapravo vodi borba izme\u0111u politike koja se zala\u017ee za zelene reforme i sanaciju klimatskih promjena, naspram fosilnih kompanija koje \u0107e se \u010dini se boriti za svoj profit do zadnje kapi na\u0161e krvi. No, zna\u010de li svi ovi primjeri da se zapravo napokon doga\u0111a promjena politi\u010dke volje? Ako i da, dr\u017eavama ta promjena vlastite volje ide jako sporo, budu\u0107i da su klimatske promjene br\u017ee od na\u0161ih politi\u010dara.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovu pri\u010du kao da smo prona\u0161li u rubrikama poput “vjerovali ili ne”, ili “bez komentara”, ali na\u017ealost, na\u0161li smo je u rubrici “vijesti”. Jedna britanska kompanija za naftu i plin sprema se podignuti tu\u017ebu protiv Slovenije zbog “nerazumne” politike za\u0161tite okoli\u0161a. Slovenija je naime od kompanije zatra\u017eila studiju o utjecaju na okoli\u0161, \u0161to britanska kompanija […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":34363,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1057,532,1058],"theme":[457],"country":[30],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-34357","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-fracking","tag-plin","tag-skriljac","theme-klima","country-slovenija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34357"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34357\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34362,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34357\/revisions\/34362"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34363"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34357"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34357"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34357"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34357"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}