{"id":3434,"date":"2014-11-19T07:30:07","date_gmt":"2014-11-19T06:30:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=3434"},"modified":"2021-02-25T11:05:54","modified_gmt":"2021-02-25T10:05:54","slug":"rnborba-protiv-korupcije-u-rumunjskoj-nesto-za-sto-treba-navijati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=3434","title":{"rendered":"Rumunjski izbori i nali\u010dje \u201cborbe protiv korupcije\u201d"},"content":{"rendered":"

Nedjeljna pobjeda Klausa Iohannisa na predsjedni\u010dkim izborima protuma\u010dena je, kako u Rumunjskoj tako i na Zapadu, kao pobjeda \u201cborbe protiv korupcije\u201d i novih antitotalitarnih i pro-zapadnih mla\u0111ih generacija Rumunja. No, pa\u017eljiviji pogled na antikorupcijsku retoriku otkriva kako je stvarnost aktualnih rumunjskih politi\u010dkih sukoba znatno kompliciranija nego \u0161to posezanje za hladnoratovskim receptima sugerira.<\/strong><\/p>\n

Utrka za rumunjskog predsjednika zavr\u0161ila je u nedjelju 16. studenog. Kandidat koji je bio smatran autsajderom, Klaus Iohannis, premostio je zaostatak od 10% iz prvog kruga te u kona\u010dnici ostvario pobjedu nad favoritom, dosada\u0161njim premijerom Victorom Pontom. Rezultat je bio zaprepa\u0161\u0107uju\u0107 i u velikoj mjeri neo\u010dekivan. Iohannis je osvojio 54% glasova, dok je Ponta osvojio svega 45%. Dan uo\u010di izbora mnogi su predvi\u0111ali sli\u010dan rezultat, no s drugim pobjednikom. Nevi\u0111ena mobilizacija dogodila se me\u0111u rumunjskim gra\u0111anima u dijaspori koji su motivirani dubokim nepovjerenjem i nenaklonosti spram Ponte \u010dekali u redovima za glasovanje izvan Rumunjske. Oni su podigli izlaznost do povijesnih razmjera: na glasanje je izi\u0161lo gotovo 65% bira\u010da.<\/p>\n

Usporedbe radi, to je 10% ve\u0107a izlaznost nego u prvom krugu i duplo ve\u0107a nego izlaznost na izbore za Europski parlament koji su odr\u017eani ranije ove godine. Ovaj mobilizacijski val presudno je utjecao na ishod i postavio Iohannisa za predsjednika. Percepcija o njemu kao osobi koja vi\u0161e odgovara nastavku borbe protiv korupcije bila je jasno izra\u017eena. Borba protiv korupcije je dakle bila prijelomni faktor za ishod ovih izbora.<\/p>\n

Victor Ponta na \u010delu je Socijaldemokratske stranke (PSD) koja se stranka smatra izravnim nasljednikom Rumunjske komunisti\u010dke partije. Ion Iliescu, biv\u0161i re\u017eimski aparat\u010dik i prvi postsocijalisti\u010dki predsjednik, osnovao je stranku koja je dominirala politi\u010dkom scenom 1990-ih i prvom polovicom 2000-ih. Iliescu je jo\u0161 uvijek po\u010dasni predsjednik, ali je njegov utjecaj znatno oslabio. Unato\u010d brojnim transformacijama i nekoliko kompletnih promjena vode\u0107ih figura u zadnjih nekoliko desetlje\u0107a, PSD je ostala ozna\u010dena kao stranka aparat\u010dika zbog \u010dega su mnogi Rumunji jo\u0161 uvijek sumnji\u010davi prema njoj, posebice oni mla\u0111e generacije.<\/p>\n

Tema na kojoj se dobivaju izbori<\/strong><\/p>\n

PSD su ranih 1990-ih doista osnovali biv\u0161i \u010dlanovi komunisti\u010dke partije drugog i tre\u0107eg e\u0161alona. Njihov je cilj bio postupni prijelaz prema tr\u017ei\u0161noj ekonomiji, a privatizacijskom procesu su pristupili paternalisti\u010dki, poku\u0161avaju\u0107i za\u0161tititi radni\u010dku klasu od efekata privatizacije u zamjenu za glasove. Rezultat toga je da su uvjerljivo pobijedili na izborima 1990., 1992. i 2000. godine. Me\u0111utim, oni su problem vidjeli u ritmu i krajnjem rezultatu privatizacije, bez sumnje u njezinu neizbje\u017enost. Cilj PSD-a bio je stvoriti lokalnu klasu poduzetnika i lokalne vlasnike kapitala \u0161to je predstavljalo sna\u017ean kontrast prema desnoj konkurenciji \u010diji je cilj bio neposredno otvaranje granica prema svjetskom kapitalu. Ta je razlika bila u osnovi glavnog politi\u010dkog sukoba rumunjske tranzicije.<\/p>\n

Zbog programa stvaranja sna\u017ene rumunjske kapitalisti\u010dke klase, na PSD se po\u010delo gledati kao na vrlo korumpiranu stranku jer su od mnogih sumnjivih privatizacija provedenih 1990-ih profitirali njezini \u010dlanovi i prista\u0161e. Ti su ljudi zauzvrat financijski podupirali stranku. Jo\u0161 jedan ishod tog procesa bilo je potpuno pro\u017eimanje stranke i dr\u017eave, \u0161to je bila karakteristika i biv\u0161eg re\u017eima. Biv\u0161i premijer Adrian N\u0103stase, koji je izgubio na predsjedni\u010dkim izborima 2004. godine, postao je pravo utjelovljenje te povezanosti, ali i duboko ukorijenjene korupcije u PSD-u. Izgubio je izbore 2004. godine protiv donedavnog predsjednika Traiana B\u0103sescua koji je svoju strategiju vrlo jasno temeljio na borbi protiv korupcije.<\/p>\n

Iako se mnogo toga mo\u017ee re\u0107i o B\u0103sescuovoj desetogodi\u0161njoj vladavini, jedno je sigurno: zna\u010dajno je pridonio ja\u010danju dr\u017eavnih institucija zadu\u017eenih za borbu protiv korupcije. No to je prije svega bio prora\u010dunati politi\u010dki potez: B\u0103sescu je znao da \u0107e promoviraju\u0107i antikorupcijske mehanizme oslabiti svoje neprijatelje i u\u010dvrstiti svoju poziciju. Rezultat toga je da su na kraju B\u0103sescuova drugog mandata mnogi od glavnih rumunjskih kapitalista, uklju\u010duju\u0107i i Adriana N\u0103stasea, zavr\u0161ili u zatvoru zbog optu\u017ebi za korupciju. Sude\u0107i prema broju slu\u010dajeva koji jo\u0161 uvijek traju, popis ni pribli\u017eno nije zavr\u0161en.<\/p>\n

Strane kompanije pod sumnjom za davanje mita<\/strong><\/p>\n

B\u0103sescu nije bio sam u tom pothvatu. Jedan od zahtjeva Europske unije rumunjskim vlastima nakon pristupanja 2007. godine bio je da se sna\u017enije bore protiv korupcije. EU je osmislila posebno godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e u kojem se analizirao napredak u podru\u010dju pravosu\u0111a. Predstavljaju\u0107i se predvodnikom antikorupcijske bitke, predsjednik B\u0103sescu dobio je bezuvjetnu potporu EU kao i politi\u010dku mo\u0107 u Rumunjskoj potrebnu za demontiranje dr\u017eave. Predstavljaju\u0107i dr\u017eavu kao korumpiranu poslovnim interesima, B\u0103sescu je tobo\u017ee \u017eelio razdvojiti dvije sfere direktno otvaraju\u0107i velike dijelove dr\u017eave privatnim poslovnim interesima. To mo\u017eda zvu\u010di kontradiktorno: ako su poslovni interesi krivi za korupciju, za\u0161to kao lijek tome predlo\u017eiti sami izvor bolesti?<\/p>\n

Me\u0111utim, vladaju\u0107i su napravili va\u017enu razliku kako bi opravdali svoju poziciju: razliku izme\u0111u lokalnih korumpiranih kapitalista (koji se u Rumunjskoj ne prepoznaju kao takvi, ve\u0107 se nazivaju \u201cneokomunistima\u201d) i pravih svjetskih kapitalista. Dok su prvi skloni korupciji i nesavr\u0161enom kapitalizmu, drugi su jamci zapadnih standarda. Ukratko, borbi protiv korupcije cilj je zamjena lokalne kapitalisti\u010dke klase (koja je ili znatno oslabljena ili u zatvoru) sa svjetskim kapitalisti\u010dkim interesima.<\/p>\n

Me\u0111utim ironija te perspektive postala je jasna tijekom ove predsjedni\u010dke kampanje. Me\u0111u uobi\u010dajenim slu\u010dajevima korupcije izbio je jedan neo\u010dekivani skandal. Ispostavilo se da je Microsoft, preko jednog od svojih posrednika, podmitio niz lokalnih politi\u010dara svih orijentacija da bi progurao svoj softver u rumunjske dr\u017eavne institucije. Taj dogovor je toliko kompleksan te uklju\u010duje toliko biv\u0161ih ministara i vi\u0161ih du\u017enosnika svih stranaka da \u0107e, ako je istinit i ako se podignu optu\u017enice, politi\u010dka klasa biti posve rastrojena. Kao da to nije bilo dovoljno, otkriva se jo\u0161 jedan slu\u010daj sli\u010dnih proporcija. Tu\u017eitelji trenutno istra\u017euju mogu\u0107u korupciju u ugovoru izme\u0111u Ministarstva obrane Rumunjske i njema\u010dke tvrtke EADS za obranu isto\u010dnih granica zemlje koji je prethodio pristupu EU. I taj bi slu\u010daj mogao prouzrokovati politi\u010dku nestabilnost.<\/p>\n

Upitan kredibilitet Ponte<\/strong><\/p>\n

Zbog navedenih povijesnih razloga i neposrednog konteksta, Ponta je bio pod pritiskom. Uz to je tijekom kampanje jedan od njegovih politi\u010dkih mentora, Viorel Hrebenciuc (vode\u0107a li\u010dnost PSD-a i rumunjske politike ve\u0107 20 godina), uhi\u0107en zbog korupcije. Mnogi su gradona\u010delnici, du\u017enosnici i zastupnici iz PSD-a iz cijele zemlje pod istragom \u0161to je potaklo Pontu i druge iz stranke da optu\u017ee DNA (akronim za instituciju zadu\u017eenu za antikorupcijsku borbu) da igra politi\u010dke igre tijekom izborne kampanje.<\/p>\n

Bilo kako bilo, on je do kraja kampanje ostao okru\u017een ljudima optu\u017eenima za korupciju \u010dime njegovo obe\u0107anje da bi kao predsjednik i dalje vodio antikorupcijsku borbu (ustavom je predsjedniku dana poprili\u010dna ovlast u tom podru\u010dju) ve\u0107ini ipak nije bilo uvjerljivo. Ve\u0107ina je, pokazuje se, mislila upravo suprotno: smatrali su da bi Ponta sigurno napravio sve u svojoj mo\u0107i da zaustavi borbu protiv korupcije te da bi mogao i oprostiti onima koji su ve\u0107 osu\u0111eni. Iako takvi stavovi nisu imali \u010dvrsto utemeljenje, oni su zna\u010dajno utjecali na percepciju kandidata tijekom izborne kampanje.<\/p>\n

Tako je antikorupcijska tema jo\u0161 jednom, kao i na izborima 2004. godine, odigrala odlu\u010duju\u0107u ulogu u rumunjskim predsjedni\u010dkim izborima. Te\u0161ko da je to iznena\u0111uju\u0107e, ako se uzme u obzir va\u017enost ove teme rumunjskome dru\u0161tvu. Desetlje\u0107ima je Rumunjska sinonimom za korupciju dr\u017eavnih du\u017enosnika, posebice na razini Europske unije. No je li takvo obilje\u017eavanje opravdano? Je li Rumunjska zbilja korumpiranija od drugih zemalja EU ili ostatka svijeta?<\/p>\n

Antikomunizam i antikorupcija kao neprepoznavanje nove sada\u0161njice<\/strong><\/p>\n

Pravi je na\u010din da se pristupi tim problemima postaviti druk\u010dije pitanje: koju je svrhu antikorupcijska ideologija imala tijekom tranzicijskih godina? U Rumunjskoj je antikorupcija bila sredi\u0161njim dijelom klasne politike koju je provodila biv\u0161a inteligencija protiv \u010dlanova komunisti\u010dke partije drugoga e\u0161alona. Nakon 1989. godine socijalisti\u010dka je inteligencija poku\u0161ala osvojiti politi\u010dku i ekonomsku mo\u0107 otvaraju\u0107i se zapadnim tokovima kapitala i znanja, no ograni\u010davale su ih i frustrirale dominantne pozicije koje su zauzimali \u010dlanovi partije koji su htjeli usmjeriti taj pritok prema vlastitoj dobiti.<\/p>\n

Umjesto da su novostvorenu postkomunisti\u010dku klasu lokalnih kapitalista prepoznali kao takvu, inteligencija i srednja klasa prozivali su ih kao korumpirane neokomuniste. Za borbu protiv njih sredstva su tra\u017eili u antikomunizmu i antikorupciji. Antikorupcija, umjesto nagla\u0161avanja nove kapitalisti\u010dke realnosti sada\u0161njice, rezultirala je borbom protiv starih komunista, \u010dak i u vrijeme kada su oni djelovali posve kapitalisti\u010dki. Antikorupcijom se dakle izvr\u0161io golem teoretski i politi\u010dki pomak, identificiraju\u0107i korupciju samo s lokalnim vlasnicima kapitala, jo\u0161 uvijek davaju\u0107i nadu za stvarnim kapitalizmom pod utjecajem zapadnog, svjetskog kapitala. Posljedica toga je da je antikorupcija postala samo jo\u0161 jedna krilatica tranzicije za neoliberalne mjere, s ciljem pribli\u017eavanja zapadnom kapitalu i na\u010dinu poslovanja.<\/p>\n

Na europskoj razini antikorupcijski diskurs djelovao je zrcalno. Zapadnja\u010dki politi\u010dari dobili su potvrdu da je Rumunjska drugorazredna dr\u017eava, jo\u0161 uvijek u po\u010detnim fazama razvitka. Antikorupcija je dakle dala legitimitet hijerarhijskim odnosima unutar EU te osna\u017eila pokroviteljski i paternalisti\u010dki stav sredi\u0161njih zemalja prema isto\u010dnoj, \u201cpostkomunisti\u010dkoj\u201d periferiji. Upravo je antikorupcija mehanizam putem kojeg su objektivni odnosi subordinacije i dominacije u EU (politi\u010dki i ekonomski) bili predstavljeni kao civilizacijski i integracijski napori.<\/p>\n

Sve u svemu, antikorupcijska ideologija funkcionira kao veliki mehanizam prikrivanja: stvarni uzroci skriveni su zgodnijim opozicijama koje se uklapaju u ve\u0107 postoje\u0107e interpretativne strukture. Procesi neoliberalizacije i subordinacije Europskoj uniji i svjetskom kapitalu perifernih zemalja nastavlja se u istom ritmu. Gore spomenuti slu\u010dajevi Microsofta i EADS-a (ovdje nisu spomenuti sli\u010dni slu\u010dajevi koji se mogu na\u0107i u najnaprednijim ekonomijama) zapravo pokazuju da je korupcija endemi\u010dna i strukturno vezana uz sami kapitalizam. Nema lakoga bijega. Iako je naravno u redu podr\u017eavati svako slanje politi\u010dara ili biznismena u zatvor, to je jo\u0161 uvijek nije put do ostvarenja pravednosti.<\/p>\n

Umjesto antikorupcijske borbe (i pristajanja na neoliberalne igre) trebamo vi\u0161i cilj: socijalnu pravdu. Iz te se perspektive Pontin neuspjeh sada \u010dini o\u010ditim: napu\u0161taju\u0107i i najmanju referencu na ljevi\u010darske politike, ostao je bespomo\u0107an pred optu\u017ebama za korupciju te stoga i nemo\u0107an usmjeriti se prema socijalnim problemima. Oduzimaju\u0107i si tako sredstva za borbu u kona\u010dnici je izgubio izbore.<\/p>\n

S engleskog prevela: Dorotea-Dora Held<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Utrka za rumunjskog predsjednika zavr\u0161ila je u nedjelju 16. studenog. Kandidat koji je bio smatran autsajderom, Klaus Iohannis, premostio je zaostatak…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":3442,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12,127],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-3434","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","tag-korupcija","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3434","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3434"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3434\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3455,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3434\/revisions\/3455"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3442"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3434"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=3434"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=3434"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=3434"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=3434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}