{"id":34325,"date":"2020-09-09T13:03:33","date_gmt":"2020-09-09T12:03:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34325"},"modified":"2020-09-09T13:12:30","modified_gmt":"2020-09-09T12:12:30","slug":"kako-okolis-utjece-na-zdravlje-i-dobrobit-u-europi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34325","title":{"rendered":"Kako okoli\u0161 utje\u010de na zdravlje i dobrobit u Europi"},"content":{"rendered":"\n

Europska agencija za za\u0161titu okoli\u0161a (EEA) objavila je novo istra\u017eivanje naziva “Zdravo okru\u017eenje, zdrav \u017eivot: kako okoli\u0161 utje\u010de na zdravlje i dobrobit u Europi” u kojem zaklju\u010duju da se 2012. godine 13% svih smrtnih slu\u010dajeva u EU moglo pripisati sprezi zaga\u0111enja okoli\u0161a i ljudskog zdravlja. Odmah potom pozivaju se na zaklju\u010dak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prema kojem su se te smrti mogle sprije\u010diti, te dodaju kako je sli\u010dne ishode u budu\u0107nosti mogu\u0107e smanjiti pove\u0107anjem napora za pobolj\u0161anje kvalitete okoli\u0161a.<\/p>\n\n\n\n

Isti\u010du da trenutno stanje okoli\u0161a u Europi ima negativan u\u010dinak na zdravlje i kvalitetu \u017eivota Europskih stanovnika. Prema podacima WHO-a 2016. godine broj smrti uzrokovan stanjem okoli\u0161a procijenjen je na 630.000 slu\u010dajeva. Teret bolesti koje su rezultat ekolo\u0161ke situacije je neravnomjeran, a dok je situacija najbolja na Islandu i u Norve\u0161koj (9 posto), najgora je u Albaniji ((23 posto smrti) te Bosni i Hercegovini (27 posto). One\u010di\u0161\u0107enje okoli\u0161a povezano je s nizom bolesti poput raka, bolestima srca, mo\u017edanim udarima, respiratornim bolestima i neurolo\u0161kim poreme\u0107ajima.<\/p>\n\n\n\n

Zaga\u0111enje zraka glavni je uzro\u010dnik bolesti koje izaziva zaga\u0111enje okoli\u0161a. Lo\u0161a kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru povezana je s grijanjem na kruta goriva \u0161to uzrokuje oko 26.000 preuranjenih smrtnih slu\u010dajeva godi\u0161nje u Europskom ekonomskom podru\u010dju. Nakon zaga\u0111enog zraka, buka je drugi remetila\u010dki faktor koji utje\u010de na ljudsko zdravlje. Ona odnosi 12.000 \u017eivota godi\u0161nje te se povezuje s jo\u0161 48.000 slu\u010dajeva ishemijske bolesti srca. Tu su potom i klimatske promjene koje utje\u010du na zdravlje na primjer naglim promjenama vremena te u\u010destalijim toplinskim udarima, ekstremnim hladno\u0107ama te brzim i ekstremnim promjenama temperature. No, osim toga klimatske promjene izazivaju i zoonotske bolesti poput COVID-19 kao i one koje se \u0161ire vodom i hranom. Tako za sada prikupljeni dokazi upu\u0107uju na to da dugotrajna izlo\u017eenost zaga\u0111enom zraku mo\u017ee pove\u0107ati osjetljivost i na COVID-19.<\/p>\n\n\n\n

Nakon klime, \u0161tetu ljudskom zdravlju uzrokuje i izlo\u017eenost opasnim kemikalijama, a WHO procjenjuje da se na globalnoj razini 2.7 posto smrtnih slu\u010dajeva mo\u017ee pripisati ovome uzroku. U EU situacija je komplicirana jer se ukupan negativni utjecaj kemikalija na ljude zapravo ne zna. Europska agencija za okoli\u0161 isti\u010de kako postoje rupe u razumijevanju toga kako kemikalije utje\u010du na zdravlje ljudi u EU jer one mogu imati “sinergijske i dugotrajne u\u010dinke na endokrini sustav”. No, dok o tome \u010dak ne\u0161to i znamo \u2013 utjecaj elektromagnetskih polja na ljude je vi\u0161e manje zdravstvena nepoznanica, no nu\u017eno je po\u010deti se time baviti, smatra Agencija za okoli\u0161 budu\u0107i da se o\u010dekuje porast ovog utjecaja na ljude. Premda postoje dobro definirani akutni zdravstveni u\u010dinci izlo\u017eenosti odre\u0111enim elektromagnetskim poljima (na neurolo\u0161ki sustav i osjetila, zagrijavanje tkiva\u2026) malo je dokaza u vezi s dugoro\u010dnim utjecajima po zdravlje op\u0107e populacije. Osim ovih tu su jo\u0161 i pitanje kvalitete voda, kako pitkih, tako i komunalnih, zaga\u0111enje antibioticima koje stvara otpornost i omogu\u0107ava razvoj superbakterija. \u010cini se da bi od problema bakterijske infekcije (razne sepse) i otpornosti na antibiotike u EU moglo stradavati 25.000 ljudi godi\u0161nje. No, smrt nije jedino \u0161to zaga\u0111enje okoli\u0161a izaziva, ve\u0107 uzrokuje i pove\u0107anje bolesti kardiovaskularnog sustava, mo\u017edani udar, astmu, hipertenziju, demenciju, stres, i toplotne udare, dijabetes i imunobolesti.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: Screenshot iz istra\u017eivanja EEA<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Nejednakosti u dru\u0161tvu i zdravlju<\/h2>\n\n\n\n

Najizlo\u017eenije opasnostima od zaga\u0111enog okoli\u0161a su socijalno najizlo\u017eenije skupine dru\u0161tva. Na makrorazini to postaje jasno jednim pogledom na kartu zaga\u0111enja u Europi. Situacija je znatno bolja u bogatijim nego u siroma\u0161nijim zemljama kontinenta. Isti se obrazac pokazuje i na mikrorazini unutar pojedinih zemalja. Pri tom su nabrojanim problemima posebno ugro\u017eeni stariji ljudi i djeca. U jednoj paneuropskoj skupini o prisutnosti \u0161tetnih tvari u okoli\u0161u \u2013 \u0161tetne kemikalije prona\u0111ene su u urinu 90 posto \u017eena i djece! Izlo\u017eenost prljavom zraku, buka, grijanje na kruta goriva (naspram grijanju na odr\u017eive izvore energije) i sli\u010dno, ovisi o tome gdje \u017eivimo, gdje idemo u \u0161kolu, gdje se bavimo poljoprivredom, gdje idemo na posao. To su sve socioekonomska pitanja neodvojiva od teme zaga\u0111enja okoli\u0161a i utjecaja na zdravlje. Europska agencija za okoli\u0161 stoga posebno upozorava na socijalne aspekte zaga\u0111enja te nagla\u0161avaju da mali broj opcija koje nam stoje na raspolaganju za po\u010detak rje\u0161avanja ovih pitanja nikako ne smiju postati izlika za nedjelovanje.<\/p>\n\n\n\n

Kao rje\u0161enja svakako nude “zelene opcije” \u2013 od najjednostavnijih \u2013 odr\u017eavanje, o\u010duvanje, i sadnja novih parkova i \u0161uma u urbanim podru\u010djima, do o\u010duvanja mora u obalnim podru\u010djima. O\u010duvanje bioraznolikosti, ekolo\u0161ki transport i druge nam dobro poznate ideje. Kvalitetno prirodno okru\u017eenje poti\u010de i na fizi\u010dku aktivnost, opu\u0161tanje i regeneraciju, a poma\u017ee i socijalnoj koheziji (kao \u0161to se na primjer mo\u017ee vidjeti na primjeru dru\u0161tvenih pokreta koji su izrasli iz potrebe za o\u010duvanjem parkova, rijeka, \u0161uma,itd.). Boravak u zelenom pojasu poti\u010de bolje funkcioniranje imunolo\u0161kog sustava, mentalnog zdravlja i kognitivnih funkcija, smanjenu smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, smanjen rizik od razvijanja dijabetesa, manju smrtnost novoro\u0111en\u010dadi i u kon\u010danici \u2013 op\u0107enito \u2013 smanjen broj preuranjenih smrti.<\/p>\n\n\n\n

Dokaze o pozitivnom utjecaju prirode na \u010dovjeka EEA obja\u0161njava na 50-ak stranica istra\u017eivanja koje ovdje prikazujemo ukratko i na\u017ealost, op\u0107enito. Ako baratate engleskim jezikom, istra\u017eivanje mo\u017eete pro\u010ditati ovdje<\/a>. A ako ne, onda ovisite o ovakvim i boljim novinarskim tekstovima, jer prijevoda znanstvenih istra\u017eivanja na hrvatski nema. Zbog takvog nedostatka to\u010dnih informacija, umjesto razumijevanja okoli\u0161a u kojem \u017eivimo po\u010dinjemo vjerovati kojekakvim estradnjacima i vjerskim fundamentalistima, razvijamo teorije zavjere o cjepivima i telekom mre\u017eama, a uskoro vjerojatno i o elektromagnetskim utjecajima. Na posljednjih vi\u0161e desetaka stranica svog istra\u017eivanja EEA navodi konkretne mogu\u0107e poteze za ostvarenje ciljeva, no tu zapravo po\u010dinju politi\u010dka pitanja, pa Agencija za okoli\u0161 gubi mo\u0107. Instrumenti ostvarenja boljeg \u017eivota i zdravijeg okoli\u0161a nisu zapravo nepoznati, nije potrebno osmi\u0161ljati neka radikalno nova rje\u0161enja koja zahtijevaju tehnologiju koju nemamo a ona koja je u povojima, jo\u0161 dugo ne\u0107e biti komercijalno dostupna. Stoga, kao \u0161to se suptilno provla\u010di kroz ovo, no i sva druga istra\u017eivanja objavljena na temu klimatskih promjena posljednjih X godina, zapravo nam je potrebna promjena dru\u0161tvene paradigme. A kako bismo nju ostvarili, potrebno je da svi imamo to\u010dne informacije, a ne da odgovore na krucijalne dru\u0161tvene probleme tra\u017eimo u teorijama zavjera. Problem je velik i u tome, \u0161to naj\u0161ire dostupne informacije nisu dovoljno dobro obra\u0111ene, one javnosti ne nude uvid u cjelokupni uzro\u010dno posljedi\u010dni slijed, a manjak tog uvida rezultira teorijama zavjere. Stoga je te\u0161ko o\u010dekivati da \u0107e se stanje na\u0161eg okoli\u0161a popraviti, dokle god je njegovo prekomjerno iskori\u0161tavanje ekonomski isplativo. A isplativo je dokle god se ne broji prava cijena tog iskori\u0161tavanja. Prava cijena se ne broji jer kao \u0161to smo ve\u0107 rekli, javnosti sprega svega ovoga nije transparentna.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Europska agencija za za\u0161titu okoli\u0161a (EEA) objavila je novo istra\u017eivanje naziva “Zdravo okru\u017eenje, zdrav \u017eivot: kako okoli\u0161 utje\u010de na zdravlje i dobrobit u Europi” u kojem zaklju\u010duju da se 2012. godine 13% svih smrtnih slu\u010dajeva u EU moglo pripisati sprezi zaga\u0111enja okoli\u0161a i ljudskog zdravlja. Odmah potom pozivaju se na zaklju\u010dak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":34330,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[522,357,612,435],"theme":[457],"country":[35,495],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-34325","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-europska-agencija-za-okolis","tag-klimatske-promjene","tag-zagadenje","tag-zdravstvo","theme-klima","country-bih","country-europska-unija","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34325","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34325"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34325\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34335,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34325\/revisions\/34335"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34330"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34325"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34325"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34325"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34325"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34325"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34325"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34325"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}