Nezadovoljstvo bugarskih gra\u0111ana premijerom Bojkom Borisovim traje koliko i njegovi mandati, no pomognut manjim radikalno desnim strankama on se uvijek iznova vrati na vlast. Ovoga ljeta njegove su korupcijske afere izazvale svojevrsno jedinstvo me\u0111u klasama i dovele do nasilnih prosvjeda u Sofiji.<\/p>\n\n\n\n
Prosvjedi protiv vlade u Bugarskoj u\u0161li su 2. septembra u svoj 56. uzastopni dan, ujedno i najnasilniji do sada. Policija je po prvi puta izvukla vodene topove, dimne bombe i suzavac, \u0161to je ozna\u010dilo kraj relativno mirne faze prosvjeda koji su Bugarsku do sada \u010dinili svojevrsnom europskom iznimkom. Sljede\u0107eg dana vlada koja se na\u0161la u sukobu sa stanovnicima, iskoristila je prosvjede kao izgovor da prekine pregovore o ostavci: kako je rekao zastupnik Toma Bikov iz vladaju\u0107e stranke GERB: “ne pregovaramo s kriminalcima”. No, \u0161to je uop\u0107e dovelo do ovih dramati\u010dnih doga\u0111aja?<\/p>\n\n\n\n
Niz lokaliziranih kriza i problema doveo je po\u010detkom 2020. godine do eksplozivnog prosvjednog vala protiv gotovo neprekinute desetogodi\u0161nje vladavine GERB-a. Zimu je obilje\u017eila kriza s vodom, uzrokovana isu\u0161ivanjem nekoliko brana, od kojih je najvidljivija kriza u gradu Perniku<\/a>. Nesta\u0161ica vode dogodila se zbog neodr\u017eavanja i propustljivosti velike industrije koja koristi te rezerve vode. Zatim je uslijedila epidemija koronavirusa<\/a> i vladino o\u010dajno upravljanje situacijom koja je Bugarsku pretvorila u jednu od zemalja s najvi\u0161om stopom smrtnosti u Europi. Kao da to nije bilo dovoljno, razotkriven je niz korupcijskih skandala koji je otkrio vladino sudjelovanje u kra\u0111i javnog vlasni\u0161tva du\u017e obale Crnog mora, te prate\u0107e katastrofalne<\/a> javno-privatne infrastrukturne projekte. Najistaknutiji slu\u010daj bio je onaj s pla\u017ee u Aleppu gdje je klizi\u0161te o\u010distilo teren za luksuzni hotel na samoj pla\u017ei, za koji su vlasti tvrdile<\/a> da je bio samo “utvrdbeni zid”.<\/p>\n\n\n\n Rano ljeto obilje\u017eilo je i gromoglasno preslagivanje u redovima vladaju\u0107e oligarhije i njima bliskih poduzetnika, \u0161to je dovelo do svrgavanja Vasila Bo\u017ekova, najbogatijeg \u0161efa kocke, turizma i graditeljstva u Bugarskoj, nakon \u010dega je uslijedila eskalacija rata za teritorij koji se prelio u javnu sferu u obliku procurjelih snimaka premijera Bojka Borisova. Naj\u0161okantnije bila je objava potajno snimljenih fotografija<\/a> koje prikazuju Borisova u svojoj spava\u0107oj sobi kako spava pored ladice prepune nov\u010danica od 500 eura, zlatnih poluga i pi\u0161tolja. Borisov nije negirao autenti\u010dnost slika, ali je tvrdio da je novac podmetnut.<\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu, Antikorupcijski fond, nevladina organizacija koja dokumentira i istra\u017euje korupciju visoko rangiranih du\u017enosnika, objavio je dokumentarni film<\/a> o podmukloj shemi otu\u0111ivanja visoko profiliranih firmi uz pomo\u0107 pravosu\u0111a.<\/p>\n\n\n\n U srpnju 2020. Hristo Ivanov, jedan od vo\u0111a liberalne koalicije “Demokratska Bugarska” i aktivist koji se zala\u017ee za reformu pravosu\u0111a, pretvorio je interni rat elita u “gra\u0111anski rat” uplovljavanjem brodom na ilegalno ogra\u0111enoj pla\u017ei<\/a> koja okru\u017euje “pala\u010du” Ahmeda Dogana, po\u010dasnog \u010delnika liberalne stranke DPS. Stranka ina\u010de kotira kao predstavnik etni\u010dkih manjina u Bugarskoj te ujedno i kao jedna od najkorumpiranijih stranaka. Ivanova i njegovu posadu brutalno su odgurnuli za\u0161titari koji su odbili kazati rade li za Nacionalnu slu\u017ebu sigurnosti (NSO), zadu\u017eenu za pru\u017eanje osobnih tjelohranitelja starijim politi\u010darima i dr\u017eavnim du\u017enosnicima. Prepirka je izazvala negodovanja javnosti, \u0161to je dodatno poja\u010dano intervencijom bugarskog predsjednika Rumena Radeva, koji je potvrdio da su za\u0161titari doista zaposlenici NSO-a.<\/p>\n\n\n\n Odmah je reagirao glavni dr\u017eavni odvjetnik, ina\u010de osumnji\u010den za poticanje na korupciju odbijanjem podizanja optu\u017enice protiv politi\u010dara i prostiranjem “ki\u0161obrana” nad njima te je naredio raciju na zgradu predsjedni\u0161tva, o\u010digledno kr\u0161e\u0107i sva ustavno garantirana jamstva imuniteta i razdiobu mo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Sljede\u0107eg dana, 9. srpnja, takozvani “Otrovnoto trio” (otrovni trio) kojeg su \u010dinili kipar, odvjetnik i PR-ovac sazvao je masovne prosvjede. Unato\u010d liberalnim stavovima organizatora, prosvjedi su privukli ljude s cijelog politi\u010dkog spektra, uklju\u010duju\u0107i prista\u0161e Radeva iz Bugarske socijalisti\u010dke partije (BSP), odmetnike BSP-a, izvanparlamentarne i radikalne ljevice. O prisutnim apoliti\u010dnim hipsterima, umjetnicima, turbo-folk<\/a> pjeva\u010dima da i ne govorimo. To je doga\u0111aj bez presedana s obzirom na to da su se liberali i BSP uvijek definirali me\u0111usobnom konkurencijom, ali \u010dini se da su GERB i njihovi mla\u0111i koalicijski partneri s krajnje desnice postigli neostvarivo, ujediniv\u0161i doslovno sve dijelove dru\u0161tva protiv sebe.<\/p>\n\n\n\n Prosvjedi su artikulirali tri glavna zahtjeva: ostavku vladaju\u0107e koalicije i glavnog tu\u017eitelja, prijevremene izbore i temeljnu pravosudnu reformu kojoj bi prethodila izmjena ustava. Pametno, vladaju\u0107a stranka promijenila je redoslijed zahtjeva i u kolovozu je zaprepastila sve izjaviv\u0161i da su izradili novi ustav kako bi ispunili zahtjeve prosvjednika. Borisov je svoju ostavku povezao s novim ustavom, objasniv\u0161i da ako stranka ne uspije prikupiti potpise 50% zastupnika (ili 120 osoba) do 2. rujna – minimalni pristanak potreban da bi parlament zapo\u010deo raspravu o nacrtu – on dat \u0107e ostavku.<\/p>\n\n\n\n Bez obzira na nejasna obe\u0107anja o ostavci, prosvjednici su bili bijesni. Nacrt ustava bio je pun pogre\u0161aka, kako gramati\u010dkih, tako i tehni\u010dkih; predvi\u0111ao je neke zabrinjavaju\u0107e promjene protuma\u010dene kao poku\u0161aje u\u010dvr\u0161\u0107ivanja vlasti vladaju\u0107e stranke, poput prepolovljenja broja zastupnika i ukidanja Velike nacionalne skup\u0161tine. Prvi nacrt tako\u0111er je ukinuo preambulu postoje\u0107eg ustava koji bugarsku dr\u017eavu definira kao “socijalnu, demokratsku i utemeljenu na vladavini zakona”. To bi nedvojbeno u\u010dinilo novi ustav po\u0161tenijim i uskla\u0111enim sa stvarno\u0161\u0107u, s obzirom na to da Bugarska trenutno nije ni\u0161ta od toga, ali otupljuje kriti\u010dku o\u0161tricu usmjerenu prema npr. protuustavnosti vladinih politika \u0161tednje. Zakonodavci su odustali od ustavnom garantirane ravnopravnosti mu\u0161karaca i \u017eena, ali su u novi prijedlog ustava uklju\u010dili stavke o pronatalitetnim i “nacionalnim vrijednostima”.<\/p>\n\n\n\n Dva nervozna tjedna pregovora bila su obilje\u017eena poku\u0161ajima dijela koalicijskih partnera da uvjetuju svoju podr\u0161ku ispunjenjem njihovih zahtjeva poput uzimanje u obzir obrazovnih kvalifikacija prilikom glasanja, zatim uvo\u0111enje obaveznog glasanja, vojnog poziva te definiciju braka kao odnos izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene (\u0161to ionako ve\u0107 stoji u va\u017ee\u0107em ustavu). Na tapetu se na\u0161la i ostavka ministra pravosu\u0111a (glavnog autora nacrta ustava), ipak na kraju Borisovljev prijedlog je do roka 2. septembra uspio prikupiti 122 potrebna zastupni\u010dka potpisa koji su u potpunosti do\u0161li s desnice. To uklju\u010duje i stranku Veselina Mare\u0161kija, kralja nafte i farmacije, koji kao zastupnik voli pozirati kao opozicijski predstavnik, ali u kon\u010danici uvijek prati GERB-ovu liniju, glasuju\u0107i za svaki njihov zakonodavni prijedlog.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107 idu\u0107eg dana otkriveno je<\/a> da su tvrtke bliske Mare\u0161kiju, u zamjenu za potpise, dobile unosne, dvadesetogodi\u0161nje koncesije na pla\u017ee, \u0161to je istaknutog ekolo\u0161kog aktivista Tomu Beleva ponukalo da reformi da nadimak: “Ustav o pla\u017ei”.<\/p>\n\n\n\n Zapravo, ustavna vje\u017eba Borisova imala je za cilj kupiti vrijeme jer bi parlament o prijedlogu nacrta trebao raspraviti i dati amandmane u sljede\u0107a dva mjeseca. Takvi su trikovi razbjesnili prosvjednike te je 2. septembra zabilje\u017een najve\u0107i odaziv na prosvjede od po\u010detka krize. Ljudi su se na trgu ispred parlamenta po\u010deli okupljati ve\u0107 ujutro kad su se zastupnici vratili s ljetne stanke. Prosvjednici su poku\u0161ali probiti policijske kordone oko parlamenta \u0161to je policiju navelo na raspr\u0161ivanje suzavca. Tijekom cijelog dana dru\u0161tvene mre\u017ee su gorjele od izvje\u0161taja o neselektivnim uhi\u0107enjima. Po no\u0107i, na ulice su izi\u0161le i skupine nogometnih huligana koje su po\u010dele uzvra\u0107ati policiji improviziranim eksplozivnim napravama, \u0161to je izazvalo jo\u0161 \u017ee\u0161\u0107u policijsku kontra-ofenzivu. Brojni prosvjednici bili su pretu\u010deni i uhi\u0107eni, uklju\u010duju\u0107i i novinara koji je imao sve potrebne novinarske iskaznice, \u0161to to ga me\u0111utim nije po\u0161tedjelo batina.<\/p>\n\n\n\n Osim \u0161to je premla\u0107ivala i sprejala prosvjednike suzavcem, policija je za rastjerivanje mase koristila dva vodena topa. Sre\u0107om, crijevo nije proradilo, no i puka pojava zastra\u0161uju\u0107ih vozila izazvala je pani\u010dna povla\u010denja kojima je malo nedostajalo da se pretvore u stampedo. No ni povla\u010denje iz ulica koje okru\u017euju parlament nije umirilo policiju koja je svoj pohod nastavila tra\u017ee\u0107i skupine prosvjednika u obli\u017enjim parkovima te premla\u0107ivala i hapsila one koje su uhvatili.<\/p>\n\n\n\n Takvo ne\u010duveno raspore\u0111ivanje policijskih snaga izazvalo je sna\u017eno negodovanje javnosti, \u0161to je primoralo \u0161efove policije da se po\u010dnu opravdavati. Jedan od policajaca koji je \u010duvao vrata parlamenta objasnio je<\/a> da su se huligani jasno razlikovali od “normalnih gra\u0111ana”, a za vi\u0161ak nasilja okrivio je svoje \u0161efove jer nisu naredili da ih po\u010dnu rastjerivati prije nego \u0161to je nasilje eskaliralo. To je potaknulo pri\u010de o zavjeri da je policija namjerno pustila huligane da eskaliraju prosvjede kako bi kasnije imali opravdanje za nasilje.<\/p>\n\n\n\n Policija je mo\u017eda i planirala eskalaciju, ali se onda postavlja pitanje ako su provokatori bili jasno razaznatljivi te stoga lako selektirani za uhi\u0107enje za\u0161to je toliko mnogo “normalnih gra\u0111ana” zavr\u0161ilo premla\u0107eno i okupano suzavcem.<\/p>\n\n\n\nOd rata elita do gra\u0111anskog rata<\/h2>\n\n\n\n
Kupovanje ustava<\/h2>\n\n\n\n
Hapsi sve<\/h2>\n\n\n\n