{"id":34277,"date":"2020-09-04T12:43:59","date_gmt":"2020-09-04T11:43:59","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34277"},"modified":"2020-09-12T09:55:01","modified_gmt":"2020-09-12T08:55:01","slug":"plasticna-oklada-naftnih-kompanija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34277","title":{"rendered":"Plasti\u010dna oklada naftnih kompanija"},"content":{"rendered":"\n

Budu\u0107i da im dru\u0161tvo i dr\u017eava nikako ne uspijevaju (a ba\u0161 ni ne poku\u0161avaju) stati na rep, naftne kompanije osmislile su novi plan za svoju budu\u0107nost. Kao i obi\u010dno \u2013 ono \u0161to je dobro za naftne kompanije u pravilu je lo\u0161e za zdravlje ljudi, dru\u0161tvo i okoli\u0161. One planiraju pad u poslovanju koji nastaje zbog sve stro\u017eih pravila nad fosilnim izvorima energije i porezima na uglji\u010dne emisije kompenzirati pove\u0107anim ulaganjima u proizvodnju plastike. Njihova oklada navodi se u tekstu objavljenom na Carbon Trackeru<\/a>, a svodi se na to da dru\u0161tvo ne\u0107e uspjeti pre\u0107i sa jednokratne na recikliranu plastiku. Odnosno naftne kompanije klade se na neuspjeh globalnih klimatskih politika. A kad se one klade na ne\u0161to, to zna\u010di da iza toga le\u017ee milijarde eura i dolara u lobiranju i sli\u010dnim nemoralnim, no dozvoljenim aktivnostima.<\/p>\n\n\n\n

Kako se navodi u samom istra\u017eivanju<\/a> na spomenutom portalu Carbon Tracker, naftna i petrokemijska industrija posljednjih se mjeseci suo\u010davaju s tzv. “peak oil<\/em>” odnosno s padom potra\u017enje za fosilnim izvorima energije. \u010cini se da je korona-kriza uzrokovala dramati\u010dan pad u potra\u017enji nafte, dok se diljem svijeta bilje\u017ei potra\u017enja za \u010distim izvorima energije. Reakcija naftnih kompanija na to je okretanje ka proizvodnji plastike.<\/p>\n\n\n\n

Proizvodnja plastike pove\u0107avala se oko 4% godi\u0161nje, redovno, svake godine od 2000. godine, navodi se u istra\u017eivanju, te se dodaje i da ve\u0107ina tvrtki u industriji o\u010dekuje da \u0107e se ta stopa rasta nastaviti, potaknuta uglavnom potra\u017enjom u zemljama u razvoju. Plastika trenutno \u010dini manje od 9% potra\u017enje za naftom, ali u istra\u017eivanju stoji da je to najve\u0107a komponenta rasta potra\u017enje za naftom (ili njenim derivatima).<\/p>\n\n\n\n

\u010cini se da naftna industrija planira ulo\u017eiti najmanje 400 milijardi dolara (337,8 milijardi eura) u sljede\u0107ih pet godina kako bi pove\u0107ala proizvodnju nove plastike (nereciklirane, tzv. “virgin plastics<\/em>“), ipak, nisu \u010dekali zelene financijere da izdaju upozorenje da se radi o jako riskantnim ulaganjima, ve\u0107 su sami upozorili na to. Iznos ulaganja temelji se na pretpostavci da \u0107e se potra\u017enja za plastikom u idu\u0107ih 20 godina udvostru\u010diti, te da u tom periodu ne\u0107e biti prona\u0111ena adekvatna rje\u0161enja za smanjenje upotrebe plastike, potpunu zamjenu, ali niti za njezino recikliranje.<\/p>\n\n\n\n

Provjera realnog stanja<\/h2>\n\n\n\n

Godi\u0161nje se na planeti proizvede oko 350 milijuna tona plastike. Polovica toga proizvedena je u Aziji, 19 posto u Sjevernoj Americi i 16 posto u Europi. Od toga barem 8 milijuna tona zavr\u0161i u moru svake godine. Me\u0111unarodna agencija za energetiku prognozirala je jo\u0161 2018. godine da \u0107e rast potra\u017enje za petrokemijskim proizvodima – uklju\u010duju\u0107i plastiku, gnojiva, deterd\u017eente i druge predmete – tvoriti vi\u0161e od tre\u0107ine predvi\u0111enog pove\u0107anja potra\u017enje za naftom do 2030. i gotovo polovice do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, veliko zaga\u0111enje koje plastika izaziva, odnosno pobuna struke i javnosti protiv tog zaga\u0111enja po\u010dinje motivirati dr\u017eave da prisile sve uklju\u010dene na ve\u0107i stupanj recikla\u017ee, stro\u017ea ograni\u010denja na odlaganja otpada i u nekim slu\u010dajevima na zabranu proizvoda za jednokratnu upotrebu. Think tank Carbon Tracker predvi\u0111a da bi potra\u017enja za novom plastikom (“virgin plastics”) pod pritiskom stro\u017eih dr\u017eavnih regulacija mogla pasti sa 4 posto godi\u0161nje na 1 posto te da bi potra\u017enja mogla do\u017eivjeti vrhunac 2027. godine.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i problem u ekonomskom lancu plastike, predstavlja \u010dinjenica da \u017eivotni ciklus (va\u0111enje nafte, izgaranje, zatrpavanje, recikliranje) plastike osloba\u0111a dvostruko vi\u0161e uglji\u010dnog dioksida nego \u0161to proizvede tona sirove nafte. Ekonomisti Carbon Trackera izra\u010dunali su da cijena \u0161tete koju proizvede plastika iznosi 1000 dolara po toni, odnosno 350 milijardi dolara godi\u0161nje. Tu se ra\u010dunaju emisije stakleni\u010dkih plinova, zdravstveni tro\u0161kovi, cijena sakupljanja rasute plastike i zaga\u0111enja oceana. U toj ra\u010dunici treba \u010ditati i prijedlog Europske unije da se uvede porez na nerecikliranu plastiku te\u017eak 800 eura po toni. To je opet cijena ispod tr\u017ei\u0161ne, ali je puno realnija od cijene po kojoj se trguje emisijama stakleni\u010dkih plinova.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Budu\u0107i da im dru\u0161tvo i dr\u017eava nikako ne uspijevaju (a ba\u0161 ni ne poku\u0161avaju) stati na rep, naftne kompanije osmislile su novi plan za svoju budu\u0107nost. Kao i obi\u010dno \u2013 ono \u0161to je dobro za naftne kompanije u pravilu je lo\u0161e za zdravlje ljudi, dru\u0161tvo i okoli\u0161. One planiraju pad u poslovanju koji nastaje zbog […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":34280,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1055,334,228,704,1054,637,612],"theme":[457],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[47],"class_list":["post-34277","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-carbon-tracker","tag-ekologija","tag-ekonomija","tag-nafta","tag-peak-oil","tag-plastika","tag-zagadenje","theme-klima","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34277","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34277"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34277\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34393,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34277\/revisions\/34393"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34280"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34277"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34277"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34277"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34277"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34277"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34277"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34277"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}