{"id":34255,"date":"2020-09-04T08:58:26","date_gmt":"2020-09-04T07:58:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34255"},"modified":"2020-09-04T09:50:09","modified_gmt":"2020-09-04T08:50:09","slug":"implicitni-seksizam-jezika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=34255","title":{"rendered":"Rodne predrasude u jeziku"},"content":{"rendered":"\n

Novo lingvisti\u010dko istra\u017eivanje<\/a> pokazalo je da je jezik koji govorimo povezan s implicitnim rodnim predrasudama, odnosno da su govornici jezika s ve\u0107om razinom rodne pristranosti i sami skloniji rodnim predrasudama. Studija<\/a> je provedena na 25 jezika i 657.335 sudionika iz 39 zemalja, sa ciljem da se ispita veza lingvisti\u010dkih asocijacija s implicitnim stavovima njihovih govornika. Jezici koji su ispitani su engleski, hindi, indonezijski, filipinski, malajski, nizozemski, turski, arapski, perzijski, norve\u0161ki, \u0161vedski, korejski, finski, mandarinski, japanski, talijanski, hebrejski, portugalski, njema\u010dki, hrvatski, francuski, poljski, rumunjski i \u0161panjolski. Autori istra\u017eivanja su Molly Lewis i Gary Lupyan s Sveu\u010dili\u0161ta Carnegie Mellon u Pittsburghu.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di su krenuli od pretpostavke da jezik i izravno iskustvo predstavljaju dva glavna izvora informacija koje pridonose stvaranju rodnih stereotipa, zbog \u010dega dvije osobe sli\u010dnih izravnih iskustava ali s razli\u010ditim “lingvisti\u010dkim iskustvom” mogu razviti razli\u010dite stereotipe. Kako bi odredili stupanj rodne pristranosti pojedinog jezika, istra\u017eiva\u010di su putem strojnog u\u010denja razvili modele za prepoznavanje rije\u010di koje se pojavljuju uz pojmove “\u017eena” i “mu\u0161karac” u svih 25 jezika.<\/p>\n\n\n\n

U gotovo svim jezicima prona\u0111ene su sna\u017ene veze izme\u0111u rije\u010di vezanih uz mu\u0161karce i rije\u010di vezanih uz karijeru s jedne strane, i s druge strane vezu izme\u0111u rije\u010di koje se pojavljuju uz \u017eene s onima koje se pojavljuju uz obitelj. Me\u0111utim, intenzitet te povezanosti varirao je me\u0111u razli\u010ditim jezicima, pa su tako neki jezici manje, a neki vi\u0161e pristrani. Na ispitanicima je nakon toga proveden test implicitnih asocijacija, kako bi se u tre\u0107em koraku ispitala veza izme\u0111u pojedinog jezika i razinu rodnih predrasuda govornika tog jezika \u2013 konkretno, povezuju li ispitanici mu\u0161karce s pojmovima vezanima uz karijeru i novac, a \u017eene uz dom i obitelj. Test je pokazao da govornici jezika s ja\u010dim rodnim stereotipima imaju i govornike sklonije pristranom razmi\u0161ljanju o mu\u0161karcima i \u017eenama.<\/p>\n\n\n\n

U drugom dijelu istra\u017eivanja promatrani su strukturni aspekti jezika, poput postojanja rodno specifi\u010dnih naziva zanimanja. Istra\u017eiva\u010di su putem modela strojnog u\u010denja ispitali pojmove vezane uz rodno obilje\u017eene nazive zanimanja i do\u0161li do zaklju\u010dka da su govornici jezika koji imaju rodno obilje\u017eene nazive zanimanja (poput slavenskih jezika) skloniji rodnim stereotipima od govornika jezika koji ih nemaju. <\/p>\n\n\n\n

Iako je nemogu\u0107e odvojiti jezik od \u0161ireg dru\u0161tvenog konteksta kao izolirani faktor stvaranja ili preno\u0161enja predrasuda, pa tako i sami autori istra\u017eivanja ostavljaju mogu\u0107nost da su promatrane predrasude samo odraz \u0161ireg dru\u0161tvenog konteksta, rezultati ovog istra\u017eivanja nastavljaju se na druga istra\u017eivanja i eksperimente<\/a> koji su pokazali da postoji odre\u0111ena kauzalnost izme\u0111u jezika i stavova. Na primjer, neka eksperimentalna istra\u017eivanja pokazuju da kori\u0161tenje rodno (ne)obilje\u017eenih naziva zanimanja utje\u010de na rodne predrasude, kao i da isti ispitanici iskazuju intenzivnije seksisti\u010dke stavove kada se istra\u017eivanje provodi na jeziku koji ima gramati\u010dki rod (npr. \u0161panjolski, francuski, slavenski jezici), nego kada se istra\u017eivanje provodi na jeziku koji nema gramati\u010dki rod (npr. engleski), i sli\u010dno. <\/p>\n\n\n\n

U praksi, rezultati takvih istra\u017eivanja govore u prilog kori\u0161tenju rodno pravednog jezika (eng. gender fair language) kao jednog na\u010dina smanjenja rodnih stereotipa i seksizma \u2013 na primjer, u oglasima za posao, \u0161kolskim ud\u017ebenicima, literaturi za djecu i op\u0107enito bilo kojoj vrsti slu\u017ebenih tekstova. Dvije strategije rodno pravednog jezika su neutralizacija, odnosno pretvaranje mu\u0161kih oblika imenica u rodno neobilje\u017eene, i feminizacija odnosno kori\u0161tenje i stvaranje \u017eenskih oblika rije\u010di koje se tradicionalno upotrebljavaju samo u mu\u0161kom rodu i dokazano utje\u010du na percepciju tog pojma kao mu\u0161kog. Me\u0111utim, poseban problem predstavljaju neki jezici, a me\u0111u njima i slavenski, u kojima feminizacija imenica mo\u017ee imati i ne\u017eeljene u\u010dinke jer one u tim jezicima nose konotacije koje dodatno produbljuju rodnu diskriminaciju. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Novo lingvisti\u010dko istra\u017eivanje pokazalo je da je jezik koji govorimo povezan s implicitnim rodnim predrasudama, odnosno da su govornici jezika s ve\u0107om razinom rodne pristranosti i sami skloniji rodnim predrasudama. Studija je provedena na 25 jezika i 657.335 sudionika iz 39 zemalja, sa ciljem da se ispita veza lingvisti\u010dkih asocijacija s implicitnim stavovima njihovih govornika. […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":34258,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[1053,838],"theme":[458],"country":[459],"articleformat":[205],"coauthors":[241],"class_list":["post-34255","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-rodne-predrasude","tag-seksizam","theme-drustvo","country-svijet","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34255","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34255"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34255\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34262,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34255\/revisions\/34262"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34258"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34255"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34255"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34255"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34255"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34255"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34255"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34255"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}