Tijekom studentske blokade na Filozofskom fakultetu 2009. godine jedan od profesora koji se nije slagao s blokadom uputio je anga\u017eiranim studentima “zajedljivu” primjedbu. Naime, studenti su borbu za besplatno i svima dostupno obrazovanje artikulirali u kontekstu \u0161irih dru\u0161tvenih procesa. Smatrali su da njihovi napori nisu izolirani od ostatka borbi za dru\u0161tvenu pravdu \u0161irom svijeta i nastojali ih prezentirati kao odgovor na izazove suvremenog kapitalizma. Takvoj artikulacijskoj okladi najprikladnije je svjedo\u010dio, navija\u010dkim \u017eargonom re\u010deno, udarni transparent: Jedan svijet, jedna borba. No, spomenuti profesor je u tome prona\u0161ao kontradikciju i moralno licemjerje.<\/p>\n\n\n\n
On je studentima u medijskoj izjavi poru\u010dio da ne mogu nositi takve transparente i slati poruke solidarnosti dok na nogama nose obu\u0107u proizvedenu u jugoisto\u010dnoj Aziji po cijeni rada od dva dolara dnevno. Dakle, studentima su na raspolaganju bile dvije opcije ako su \u017eeljeli postati autenti\u010dni buntovnici: da po\u0161alju nekoga u Vijetnam i Tajvan da se u svojstvu sindikalnog povjerenika izbori za ve\u0107e pla\u0107e radnicima ili da svi sami sebi naprave tenisice u ku\u0107noj radinosti. Obje opcije zvu\u010de bizarno jer je i sama primjedba bizarna. Ljudi u kapitalizmu ve\u0107inu svojih osnovnih potreba rje\u0161avaju kupovinom roba na tr\u017ei\u0161tu jer druga mogu\u0107nost ne postoji. “Bojkotiranjem” tr\u017ei\u0161ta bi naprosto premrzli ili umrli od gladi \u010dime bi samo dokazali da ovisnost o tr\u017ei\u0161tu nije moralna odluka pojedinca ili grupe ve\u0107 sistemska prinuda. Kao \u0161to i radnici u tvornicama tenisica moraju raditi kako bi si na tr\u017ei\u0161tu kupili najnu\u017enije robe za opstanak. Solidarnost je upravo sredstvo zajedni\u010dkog osloba\u0111anja od te prinude i otvaranja prostora za moralne odluke.<\/p>\n\n\n\n
No, takvim prigovorima nisu skloni samo ovda\u0161nji profesori filozofije. Nedavno je u NBA ligi odr\u017ean kratkotrajni \u0161trajk igra\u010da zbog jo\u0161 jednog slu\u010daja policijskog ubojstva crnca. \u0160trajk je, dakle, vrlo brzo prekinut, mo\u017eda i zato \u0161to je LeBron James nazvao Baracka Obamu da ga upita za savjet. Upravo je James, najpopularniji ko\u0161arka\u0161 na svijetu, postao metom prokaziva\u010dkih napada s desna. Naravno, ne zato \u0161to je za savjet o sindikalnim pitanjima zvao liberala. Nego zato \u0161to je licemjer. A licemjer je, tvrde horde komentatora po dru\u0161tvenim mre\u017eama, zato \u0161to se ne mo\u017ee boriti za prava ameri\u010dkih crnaca dok istovremeno dobija stotine milijuna dolara od Nikea za tenisice. Poga\u0111ate, i LeBronove tenisice i one “revolucionara” na Filozofskom izra\u0111uju isti oni potpla\u0107eni radnici u Banglade\u0161u i Laosu. Dakle, nema \u0161to on pri\u010dati o pomo\u0107i ugro\u017eenima kad na njihovom radu zara\u0111uje. <\/p>\n\n\n\n
Uzmimo u obzir \u010dak i to da je LeBronova pozicija moralno klimava. Po \u010demu ga to \u0161utnja o radnicima u Aziji sprje\u010dava da se bori protiv policijske brutalnosti i rasizma u SAD-u? Ili da novce koje je zaradio na ple\u0107ima tih radnika usmjerava u projekte koji \u0107e doprinositi smanjenju rasnih nejednakosti? Ili u krajnjoj varijanti: za\u0161to bi LeBron James morao biti Lenjin? Nekad se naprosto \u010dini da desnica u dosluhu s liberalima najbolje “\u010duva” tradiciju svjetske revolucije. Nema te marksisti\u010dko-lenjinisti\u010dke sekte koja tako ustrajno brani te tekovine. Svaka borba je uzaludna ako joj otpo\u010detka nije doma\u0161aj svjetska revolucija. Nema se \u0161to studentarija s Filozofskog boriti za besplatno obrazovanje ako nemaju rje\u0161enje za radni\u010dko pitanje u Vijetnamu. Nema se \u0161to LeBron James boriti za prava svojih sunarodnjaka ako tvornicu tenisica u Tajvanu nije dao radnicima na samoupravljanje. <\/p>\n\n\n\n
I neka, uvijek je nu\u017ena makro perspektiva da se ne skrene s puta revolucije. Ali te\u0161ko je i propustiti pitanje: a \u0161to oni rade da se svi ti problemi rije\u0161e? Naravno da ne rade ni\u0161ta. Naprotiv, rade sve \u0161to je u njihovoj mo\u0107i da se pitanja dru\u0161tvene nepravde ne rje\u0161avaju. Prozivka studenata za licemjerstvo izravno se suprotstavlja dostupnosti visokog obrazovanja svima bez obzira dru\u0161tvenu pozadinu i klasnu poziciju. Prozivka LeBrona Jamesa samo maskira \u010dinjenicu da ih nije briga za crne \u017eivote. Ako ti je ve\u0107i dru\u0161tveni problem licemjerstvo LeBrona Jamesa onda ti rasizam i dru\u0161tvena nejednakost nisu problem ve\u0107 po\u017eeljno stanje. Jer nije neki intelektualni i politi\u010dki izazov kritizirati LeBrona ili studente ili bilo koga i istovremeno ih podr\u017eavati u borbi za konkretni cilj. Ovdje se naprosto radi o jo\u0161 jednoj taktici (liberalne) desnice koju nije isuvi\u0161e zahtjevno prozrijeti. Ili svjetska revolucija ili niste “autenti\u010dni”. Ne postoji moralno ogavniji oblik podr\u017eavanja dru\u0161tvene nepravde.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tijekom studentske blokade na Filozofskom fakultetu 2009. godine jedan od profesora koji se nije slagao s blokadom uputio je anga\u017eiranim studentima “zajedljivu” primjedbu. Naime, studenti su borbu za besplatno i svima dostupno obrazovanje artikulirali u kontekstu \u0161irih dru\u0161tvenih procesa. Smatrali su da njihovi napori nisu izolirani od ostatka borbi za dru\u0161tvenu pravdu \u0161irom svijeta i […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":34248,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[103,443],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[90],"class_list":["post-34246","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-ideologija","tag-nejednakost","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34246","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34246"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34246\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34249,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34246\/revisions\/34249"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34248"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34246"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34246"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34246"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34246"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34246"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34246"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34246"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}