Pro\u0161lotjedni izbori u Crnoj Gori izazvali su prili\u010dnu kakofoniju u interpretacijama \u0161irom regije. Neki u njima vide pad diktature i dolazak demokracije, dok drugi imaju potpuno obrnut stav. Srdan Kosovi\u0107, urednik podgori\u010dkih Vijesti, donosi na Biltenu ne\u0161to nijansiraniju perspektivu.<\/p>\n\n\n\n
Crna Gora \u0107e 30. avgust upisati kao istorijski datum i to je jedna od rijetkih izvjesnih stvari u moru neizvjesnosti koje ovu dr\u017eavu \u010dekaju nakon \u0161to je po prvi put u istoriji na parlamentarnim izborima smijenjena vlast. Demokratska partija socijalista (DPS) koju predvodi predsjednik partije i dr\u017eave Milo \u0110ukanovi\u0107 je zabilje\u017eila katastrofalan rezultat, pala sa 36 na 30 mandata i imala 15 hiljada glasova manje u odnosu na izbore 2016. godine. Rezultat DPS je posljedica niza stvari koje su poga\u0111ale tu partiju, naro\u010dito u posljednje dvije godine. A sve je zapo\u010delo sklono\u0161\u0107u Mila \u0110ukanovi\u0107a da otjera sve koji su mu suprotstavljali i okru\u017ei se klimoglavcima.<\/p>\n\n\n\n
Biznismen i dugogodi\u0161nji finansijer partije Du\u0161ko Kne\u017eevi\u0107 je razmrdao redove serijom objava koje su dokumentovale visok nivo korupcije u DPS, uslijedili su nenadano sna\u017eni i istrajni protesti oko sje\u010de \u010dempresa u lu\u010dkom gradu Baru koji su potrajali \u010ditav mjesec dok se DPS borio sa aferom “Koverta” koju je lansirao Kne\u017eevi\u0107 (na objavljenom snimku se vidi kako daje tada\u0161njem gradona\u010delniku Podgorice kovertu sa skoro 100 hiljada eura), a onda je kulminiralo najmasovnijim gra\u0111anskim protestima u istoriji Crne Gore, a jedan od protesta je bio najve\u0107i skup od nezavisnosti. Nakon kra\u0107eg zati\u0161ja, sljede\u0107e i vjerovatno klju\u010dno pitanje je bilo oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti koje je pokrenulo serije protestnih litija u cijeloj Crnoj Gori na koje je, prema policijskim podacima, jedne no\u0107i iza\u0161lo 70 hiljada ljudi, \u0161to otprilike zna\u010di svaka osma ili deveta osoba i to ako uva\u017eimo da policijski podaci nisu umanjeni. <\/p>\n\n\n\n
U kombinaciji sa litijama je stigao i koronavirus \u010dije hendlovanje je obilje\u017eila skandalozna odluka vlasti da objavi spisak osoba u samoizolaciji, a onda i niz odluka koje su imale odlike selektivne pravde \u0161to je doprinijelo ekspresnom padu povjerenja u Nacionalno koordinaciono tijelo koje je upravljalo epidemijom. Figurativni esker u kov\u010deg je zakucao niz optu\u017ebi u vezi korupciona\u0161ke afere Mo\u017eura koja je na nivou evropskog interesovanja jer je zbog sli\u010dnih stvari pala Vlada na Malti gdje je ubijena novinarka Dafne Karuana Galicija koja se bavila tom temom. Nikakva institucionalna prednost na koju je Organizacija za europsku bezbednost i suradnju (OEBS) ukazivala iznova i iznova, besomu\u010dna terenska kampanja Vlade i metode prikazane u aferi “Spisak” (da DPS koristi bazu Ministarstva unutra\u0161njih poslova za partijske evidencije) nisu urodile plodom, ve\u0107 se pokazao ta\u010dnim detalj iz te afere koji je pokazivao da njihove terenske procjene imaju i po 30 odsto planiranih glasova vi\u0161e nego \u0161to se to doista ostvari. DPS jednostavno nije mogao da privu\u010de niti jednog novog bira\u010da, a \u017eestok sukob sa crkvom je odnio na hiljade glasova. Tu su bili jo\u0161 i \u017eestoki kiksevi u kampanji, poput obra\u0107anja nosioca liste Du\u0161ka Markovi\u0107a na Cetinju, koje su mnogi razumjeli kao najavu progona neistomi\u0161ljenika nakon izbora.<\/p>\n\n\n\n
Na pitanju crkve je najvi\u0161e profitirala koalicija okupljena oko Demokratskog fronta nazvana “Za budu\u0107nost Crne Gore”. Dugi pregovori sa koalicionim partnerima, veliki pritisak iz Beograda da se koalicija ostvari, bilo je svega i sva\u010dega, ali je klju\u010dni momenat bio odluka da se do tog trenutka prakti\u010dno anonimni profesor Ma\u0161inskog fakulteta u Podgorici Zdravko Krivokapi\u0107 postavi za nosioca liste. On se prethodno u javnosti pojavio kao jedan od osniva\u010da NVO “Ne damo Crnu Goru” koja je sna\u017eno podr\u017eala Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC). Anonimnost je me\u0111utim dozvolila Krivokapi\u0107u da u\u0111e u kampanju \u010distih ruku i obraza, a koalicija se odlu\u010dila da promovi\u0161e mlada lica na bilbordima pa se tako politi\u010dki veterani prakti\u010dno nisu ni pojavljivali tokom predizbornog perioda. Krivokapi\u0107 je svojim imid\u017eom posve\u0107enog vjernika i na\u010dinom vo\u0111enja kampanje (redovne posjete crkvama) ostavio utisak da ima direktnu podr\u0161ku SPC \u0161to je bio jedan od glavnih faktora za astronomski rast i osvojenih 27 mandata. Klju\u010dno pitanje, prije svega za Krivokapi\u0107a li\u010dno, je da li \u0107e njegovo politi\u010dko neiskustvo biti problem kada krenu politi\u010dki procesi kojima su mnogo vi\u010dniji jastrebovi iz Demokratskog fronta koji jesu poslali vrlo bitne poruke o tome da ne\u0107e dovoditi u pitanje neke od klju\u010dnih stvari iz spoljno-politi\u010dkog opusa (\u010dlanstvo u NATO, put ka EU), ali su i dalje direktno “naka\u010deni” na Beograd koji je izda\u0161no i finansijski pomogao kampanju.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107a grupacija u parlamentu \u0107e biti Demokrate i koalicioni partneri koji su uspjeli da pove\u0107aju broj mandata na 10 nakon kampanje “Mir je na\u0161a nacija” gdje su balansirali izme\u0111u jasne gra\u0111anske profilacije i blagog koketiranja sa pitanjem crkve uklju\u010divanjem na listu nestrana\u010dkih li\u010dnosti koje su se po tom pitanju jasno izjasnile. Lider Demokrata Aleksa Be\u010di\u0107 je uspio da poka\u017ee i spremnost za koaliranje i vodio je stabilnu i efektnu kampanju. Jasnije izja\u0161njavanje i pozicioniranje oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti bio je logi\u010dan politi\u010dki potez naro\u010dito kada se i pored pritisaka sa brojnih adresa, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije po\u010deo redovno ogla\u0161avati o izborima. Amfilohije je vi\u0161e puta ponovio da se ne glasa za DPS i druge partije koje su podr\u017eale Zakon o slobodi vjeroispovijesti, ali je prelomni momenat bio kada je pozvao sve Crnogorce da iza\u0111u na izbore i glasaju “protiv otimanja svetinja”, \u0161to je prelomilo brojne potencijalne apstinente.<\/p>\n\n\n\n
Za jednog od velikih pobjednika izbora se uzima i koalicija “Crno na bijelo” okupljena oko istoimene platforme koju je podr\u017eao veliki broj intelektualaca. Predvodnik liste Dritan Abazovi\u0107 iz Ujedinjene reformske akcije (URA) je uspio da u glasove preto\u010di sopstvenu popularnost, a izdr\u017eali su i brojne beskrupulozne medijske napade prore\u017eimskih propagandnih punktova koji vjerovatno ipak jesu uspjeli da otkinu barem jedan procenat kroz konstantno guranje optu\u017ebi da \u0107e URA svoje glasove “prinijeti” \u010detnicima i “ru\u0161iteljima dr\u017eave”. U parlament su jo\u0161 u\u0161li i Socijaldemokrate koji sada imaju mandat vi\u0161e, kao i Bo\u0161nja\u010dka stranka. Jedan od gubitnika izbora je definitivno Socijaldemokratska partija koja je jedva pre\u0161la cenzus, a u parlament ulaze i dvije albanske koalicije. Pojava druge hrvatske partije je uzrokovala da niti jedna nije uspjela da pre\u0111e manjinski cenzus pa predstavnika Hrvata ne\u0107e biti u parlamentu.<\/p>\n\n\n\n
Veliki je broj stvari koje \u0107e biti rje\u0161avane u narednim nedjeljama, mjesecima i godinama. Neka od tih pitanja su klju\u010dne stresne ta\u010dke za gra\u0111ane Crne Gore, dok su neka prije svega glavobolja za region i Zapad koji su trenutno vrlo naje\u017eeni i oprezni po pitanju ove dramati\u010dne promjene.<\/p>\n\n\n\n
Prvi veliki zadatak je spu\u0161tanje tenzija koje su o\u010dekivano eskalirale. Nasilni\u010dki, \u0161ovinisti\u010dki i radikalno nacionalisti\u010dki ispadi su odjeknuli u ponedjeljak ve\u010de, ali su lideri opozicionog bloka pozvali gra\u0111ane da ostanu ku\u0107ama i da ne u\u010destvuju u incidentima, \u0161to su oni i poslu\u0161ali. DPS sa druge strane koristi ta de\u0161avanja da ih prika\u017ee kao efekat predizborne retorike opozicije, iako je to prili\u010dno neutemeljena tvrdnja, jer su klju\u010dne poruke mr\u017enje i \u0161irenja straha dolazile upravo iz vladaju\u0107ih struktura. Ono \u0161to lideri nove parlamentarne ve\u0107ine moraju da urade jeste da po\u0161alju nedvosmislenu poruku da bilo kakvo ugro\u017eavanje i maltretiranje sugra\u0111ana i sunarodnika predstavlja apsolutno neprihvatljivu stvar koju treba hitno procesuirati i vinovnike o\u0161tro kazniti. To \u0107e barem djelimi\u010dno relaksirati situaciju, naro\u010dito uo\u010di najavljenog skupa “crnogorskih patriota” koji je zakazan za nedjelju, a koji promovi\u0161e i DPS na svojim dru\u0161tvenim mre\u017eama. Taj skup je savr\u0161ena prilika za one koji \u017eele da pokolebaju narodnu volju da incidentima to i urade.<\/p>\n\n\n\n
Istorijski katastrofalna turisti\u010dka sezona \u0107e donijeti ogromne ekonomske izazove \u010diji se efekat o\u010dekuje od jeseni. Zbog toga je pitanje politi\u010dke stabilnosti od jo\u0161 ve\u0107eg zna\u010daja jer \u0107e biti potrebno svo znanje koje Crna Gora ima da bi se nekako izvukla iz te\u0161kog perioda koji slijedi. Manjak u dr\u017eavnoj kasi od januara do jula je preko 270 miliona eura, a ukupna trgovinska razmjena Crne Gore u tom periodu iznosi 1,4 milijarde eura i pala je za 300 miliona. Ti podaci su povod za komentare da je DPS izgubio vlast u najboljem mogu\u0107em momentu po njih, jer ne\u0107e morati da se nosi sa bremenom nadolaze\u0107e ekonomske krize.<\/p>\n\n\n\n
Klju\u010dna odlika crnogorskog identiteta je njegova dualnost. Vrlo je te\u0161ko objasniti nekome sa strane kako se to izja\u0161njava i kao Srbin i kao Crnogorac, a jo\u0161 te\u017ee za\u0161to ima onih koji su spremni da vade d\u017eeferdare ako im se to ospori. Kada srbijanski predsjednik Vu\u010di\u0107 ka\u017ee da \u0107e \u0161tititi svoje sunarodnike u Crnoj Gori, radi se o perfidnoj manipulaciji jer je jasno da oni koji se izja\u0161njavaju kao Crnogorci i oni koji se izja\u0161njavaju kao Srbi u Crnoj Gori jesu jedan te isti autohtoni narod, iz istog etni\u010dkog miljea. Njihov nacionalno-politi\u010dki identitet se promijenio u odnosu na dr\u017eavnu politiku \u0161to pokazuje popis stanovni\u0161tva, ali ono \u0161to sada pri\u010daju Vu\u010di\u0107 i \u0110ukanovi\u0107 zna\u010di da smo na par koraka od nove revizije istorije gdje bi se tvrdilo da su Srbi iz Crne Gore ustvari do\u0161li iz Srbije. Po\u0161to je izvjesno da u skorije vrijeme nije bilo nikakvih migracija Crnogoraca i Srba iz Crne Gore (i obrnuto), te da se u istoj porodici najbli\u017ei srodnici identifikuju kao Srbi ili Crnogorci, jasno je da ovi pojmovi ne predstavljaju ni\u0161ta novo i strano, i da se naj\u010de\u0161\u0107e uop\u0161te ne isklju\u010duju.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo, i jedan i drugi identitet osje\u0107aju neobi\u010dnu distancu prema (recimo) pojmu Srbijanac, dok jedni druge percipiraju kao svojevrsnu istost, uz naglasak da je druga strana tek \u017ertva jedne istorijske i identitetske zablude. U svakom slu\u010daju, koliko god sve te oznake zbunjuju\u0107e djelovale, upravo zato treba da izbjegavamo upadanje u identitetske naljepnice i prebrojavanje krvnih zrnaca. Kakva god da je evolucija tih naljepnica bila od referenduma, bitno je znati da je i od tada pro\u0161lo 14 godina i da se pokazalo da mnogo manji procenat ima problema sa nezavisnom Crnom Gorom kao takvom, a mnogo ve\u0107i sa korumpiranom privatnom dr\u017eavom. Da se sjutra raspi\u0161e referendum o nezavisnosti uz uslov da ne bude ovoliko problema koje je prouzrokovao DPS, taj bi izbor bio prili\u010dno lak. Ali, DPS-ova politika je bila zasnovana na konstantnom dr\u017eanju u strahu, pa se u Crnoj Gori sve nacionalne grupe osje\u0107aju nesigurno – od Crnogoraca, Srba, Albanaca, Bo\u0161njaka, ali je sre\u0107om ideja zaokru\u017eivanja identiteta sama po sebi neodr\u017eiva jer istorija nije ni po\u010dela, pa se ne\u0107e ni zavr\u0161iti sa ovom vla\u0161\u0107u. <\/p>\n\n\n\n
\u0110ukanovi\u0107 je kao posljednji korak zaokru\u017eivanja identiteta vidio upravo otklon od Srpske pravoslavne crkve kao jednog od sto\u017eera te dualnosti, odnosno poku\u0161aj da se napravi Pravoslavna crkva Crne Gore je vidio kao finalni dio puzle i na\u010din da se upi\u0161e u istoriju. Tu je po prvi put iskora\u010dio iz pragmati\u010dnog pogleda na politiku, u\u0161ao na ideolo\u0161ki teren i izgubio.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pro\u0161lotjedni izbori u Crnoj Gori izazvali su prili\u010dnu kakofoniju u interpretacijama \u0161irom regije. Neki u njima vide pad diktature i dolazak demokracije, dok drugi imaju potpuno obrnut stav. Srdan Kosovi\u0107, urednik podgori\u010dkih Vijesti, donosi na Biltenu ne\u0161to nijansiraniju perspektivu. Crna Gora \u0107e 30. avgust upisati kao istorijski datum i to je jedna od rijetkih izvjesnih […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":34221,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454],"tags":[751,12],"theme":[456],"country":[77],"articleformat":[450],"coauthors":[1045],"class_list":["post-34218","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","tag-crna-gora","tag-izbori","theme-politika","country-crna-gora","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34218","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34218"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34218\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34227,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34218\/revisions\/34227"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34218"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34218"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34218"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=34218"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=34218"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=34218"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=34218"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}