Uskoro nam slijedi usvajanje Zakona o obnovi zgrada o\u0161te\u0107enih potresom. Trenutni prijedlog zakona ima brojne nedostatke, pogotovo u pogledu institucionalne podjele rada. No, najve\u0107a opasnost same provedbe nalazi se u paralelnoj promjeni socijalne slike grada.<\/p>\n\n\n\n
Uz svakodnevno i\u0161\u010dekivanje nove brojke zara\u017eenih gra\u0111ani Zagreba i prigradskih naselja ve\u0107 \u0161est mjeseci i\u0161\u010dekuju i dono\u0161enje Zakona o obnovi zgrada o\u0161te\u0107enih potresom na podru\u010dju Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske \u017eupanije i Zagreba\u010dke \u017eupanije. \u0160teta je pobrojana i procjenjuje se na 42 milijarde kune, a usvajanje zakona o\u010dekuje se kroz prvu polovicu devetog mjeseca. Za gra\u0111ane jo\u0161 uvijek privremeno smje\u0161tene u studentskom domu, njih 378, kojima su stambeni prostori nakon potresa progla\u0161eni neuporabljivima, Vlada je napokon osigurala stambeni prostor. I\u0161\u010dekivanje su paralelno pratili mnogobrojni medijski istupi politi\u010dara i predstavnika gra\u0111evinskih struka koji su naj\u010de\u0161\u0107e nabacivali komentare na segmente zakona i ideje provedbe na bazi svojih politi\u010dkih svjetonazora i interesa. Gra\u0111ani su se uz \u0161um tih rasprava bacili na popravke domova unutar postoje\u0107ih zakonskih okvira i svojih mogu\u0107nosti lagano gube\u0107i uvjerenje da \u0107e Zakon o obnovi zaista biti koristan okvir za vra\u0107anje svojih o\u0161te\u0107enih stambenih i poslovnih prostora u funkciju. <\/p>\n\n\n\n
Tako je jedan od najprisutnijih komentatora zakona, odnosno segmenta vezanog uz udjele financiranja, postao dotad marginalan sabornik Dario Zurovec. On je krajnje uvjereno zastupao stav da dr\u017eava ne treba uop\u0107e financirati obnovu privatnih prostora jer su zbog nemara vlasnici sami odgovorni za o\u0161te\u0107enja od potresa, a tro\u0161ak obnove snosit \u0107e svi porezni obveznici. Njegove izjave su na tragu pretpostavke \u0161ire javnosti da su stanovnici centra tj. oni unutar gabarita povijesne cjeline naspram onih na periferiji, vlasnici nekretnina kojima je financijska sigurnost ve\u0107 zajam\u010dena povla\u0161tenom lokacijom nekretnine. Time se utr\u017eivu nekretninu i \u017eivot u centru glavnog grada nu\u017eno vezuje uz bolji standard \u017eivota, pa su oni nespremni na sanacije nastalih o\u0161te\u0107enja zapravo samo nesposobni kapitalizirati svoj povla\u0161teni status.<\/p>\n\n\n\n
Van takvih slobodnih i neutemeljenih interpretacija tko i kako zaslu\u017euje spadati pod financijski okvir Zakona o obnovi, potres se i dalje smatra prirodnom nepogodom \u0161to nu\u017eno uvjetuje dr\u017eavno financiranje i koordiniranje sanacije. Naime, poznavanje seizmi\u010dki aktivnih zona kao i nepripremljenost objekata u povijesnim jezgrama na potres nije novost, no pretpostavka da su na\u010delno vlasnici tih objekata bili obavezni pobrinuti se za protupotresnu sanaciju je guranje odgovornosti u krivom smjeru. Kona\u010dni prijedlog zakona sukladno tome propisuje da \u0107e se sredstva organizirati po formuli: 60 posto iz dr\u017eavnog prora\u010duna, 20 posto iz prora\u010duna triju o\u0161te\u0107enih \u017eupanija i udio od 20 posto koji snose vlasnici odnosno suvlasnici iz pri\u010duve isklju\u010divo za konstrukcijsku obnovu zgrada kojima je konstruktivna stabilnost ugro\u017eena. Ako vlasnici ne mogu osigurati tih 20 posto iz pri\u010duve na nekretninama \u0107e se osigurati zalo\u017eno pravo tj. hipoteka u korist dr\u017eave, \u017eupanija odnosno Grada Zagreba. <\/p>\n\n\n\n
Cjelovita obnova tj. obnova onih nekonstrukcijskih elemenata i pove\u0107avanje potresne otpornosti financirat \u0107e se na zgradama koje su pojedina\u010dno kulturno dobro kao i na zgradama javne namjene. Suvlasnici mogu zatra\u017eiti projektiranje i pobolj\u0161anje konstrukcije iznad razine procijenjenog ako se obve\u017eu sami podmiriti razliku tro\u0161kova. Osigurana je financijska potpora vlasnicima ugro\u017eenog socijalnog statusa. Tako\u0111er \u0107e se osigurati financiranje uklanjanja i izgradnja zamjenskih obiteljskih ku\u0107a koje su uru\u0161ene ako obnova nije mogu\u0107a. Korisna povr\u0161ina budu\u0107ih ku\u0107a odre\u0111ena je prema broju \u010dlanova ku\u0107anstva, tj. ne obnavljaju se prema standardu onih ru\u0161enih nego prate povr\u0161ine sli\u010dne onima minimalnih stanova programa poticane stanogradnje. <\/p>\n\n\n\n
Kriteriji obnove u gradu, kao i prigradskih ku\u0107a u zakonu su navedeni nefleksibilno, vlasnicima se ne pru\u017ea mogu\u0107nost participacije u na\u010dinu obnove svojih ku\u0107a i zgrada. Takav pristup zanemaruje potrebe prigradskih naselja i njihovu specifi\u010dnu urbanu strukturu kao \u0161to u gradu stanovnicima ne daje opciju odlu\u010divanja o infrastrukturnim zahvatima koji se ne ti\u010du konstrukcijske obnove.<\/p>\n\n\n\n