Zavr\u0161ili smo s ljetnim re\u017eimom na Biltenu i vra\u0107amo se u standardni ritam. Marko Kostani\u0107 donosi rekapitulaciju politi\u010dkog ljeta u Hrvatskoj u pet to\u010daka: 1. Srbi, 2. korona, 3. Dalmatinci, 4. porezi i 5. crvena bur\u017eoazija.<\/p>\n\n\n\n
Dana\u0161njom promjenom vremena koja se najavljuje jo\u0161 od one pro\u0161le prigodno se obilje\u017eava i kraj politi\u010dkog ljeta. Takav status meteorolo\u0161kim \u010dinjenicama mo\u017eemo pripisati s obzirom na ve\u0107 ustaljeni novi razmje\u0161taj medijskih rubrika. Vremenska prognoza se na neki na\u010din sklopila sa crnom kronikom, dok je klasi\u010dna crna kronika postala politika. Istovremeno je ekonomija zauzela status meteorologije: ne\u0161to \u0161to dolazi sa Zapada i \u010demu se bolje ili lo\u0161ije prilago\u0111avamo.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, sasvim prigodna i “prirodna” cezura za rekapitulaciju politi\u010dkog ljeta u Hrvatskoj. Kao \u0161to dobro znamo, ovo ljeto je bilo li\u0161eno sezone kiselih krastavaca zbog pandemije i o\u010dekivanja (ne)uspjeha turisti\u010dke sezone. Tu je, naravno, i dan obljetnice Oluje koji na nekoliko dana suspendira i normalnije sezone. Za svrhu ove rekapitulacije smo izdvojili pet to\u010daka. Neke od njih su upijale pa\u017enju svih zainteresiranih, i pasivnih i aktivnih sudionika u javnom prostoru, dok su se neke odvijale na margini. Izbor potonjih uvjetovan je pretpostavkom da prili\u010dno sugestivno ocrtavaju “duh vremena”, makar i ne bile nu\u017eno prepoznate kao takve.<\/p>\n\n\n\n
Ovogodi\u0161nje obilje\u017eavanje Oluje u presudnoj mjeri je bilo odre\u0111eno rezultatom parlamentarnih izbora po\u010detkom srpnja i \u010dinjenicom da HDZ Andreja Plenkovi\u0107a nije morao koalirati s Domovinskim pokretom Miroslava \u0160kore. Plenkovi\u0107 je parlamentarnu ve\u0107inu sastavio s manjinama i rashodovanim liberalnim kadrom \u0161to mu je dalo priliku da obilje\u017eavanje Oluje zamisli po ne\u0161to druk\u010dijem scenariju. Pripomoglo je i to \u0161to na Pantov\u010daku vi\u0161e nije Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 ve\u0107 Zoran Milanovi\u0107. A nije odmogla ni epidemiolo\u0161ka situacija koja je poslu\u017eila kao kordon za nepo\u0107udne figure na sredi\u0161njoj proslavi u Kninu. Ali i kao eliminacija Thompsonova derneka gdje god da se ove godine trebao odr\u017eati.<\/p>\n\n\n\n
Samo da ponovimo glavne rezultate koji su svima ve\u0107 itekako poznati. Potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine Boris Milo\u0161evi\u0107 je prisustvovao proslavi u Kninu, dok se ministar branitelja Tomo Medved ukazao na komemoraciji u Gruborima. Govore vladaju\u0107ih, pogotovo Andreja Plenkovi\u0107a, obilje\u017eio je eksplicitni \u017eal za srpskim \u017ertvama, kao i poziv na pomirenje. Takvu retoriku pratili su i mejnstrim mediji koji su usput cijeli program proglasili povijesnom pomirbom, ili barem njenim prvim korakom. Kao \u0161to smo napomenuli, taj je prvi korak prili\u010dno ovisio izborima i epidemiolo\u0161koj situaciji, tako da je nezahvalno prognozirati koliko je ireverzibilan. No, \u0161to se ti\u010de neposrednih u\u010dinaka koji se ne mogu ba\u0161 tako lako izbrisati, mo\u017eemo izdvojiti dva.<\/p>\n\n\n\n
\u0160ira javnost je prvi put bila izlo\u017eena nekim drugim pri\u010dama o ratu koje su dosad uglavnom ostajale na krajnjem rubu. Spomenuti Boris Milo\u0161evi\u0107 i saborska zastupnica SDSS-a Anja \u0160impraga su svojim ratnim pri\u010dama dodali “svje\u017eu” perspektivu i na neki na\u010din “ugrozili” monopol hrvatske strane na viktimolo\u0161ku retoriku. Iako je ta svojevrsna legitimacija srpske viktimologije u na\u0161em javnom prostoru bitna stvar, jo\u0161 je va\u017eniji u\u010dinak tih intervencija, zajedno s ostalima, na klasi\u010dni narativ o ratu. A tu prije svega mislimo na politi\u010dku sliku Srba u Hrvatskoj po\u010detkom devedesetih. U toj etni\u010dkoj zajednici, kao i u svakoj drugoj na svijetu, postojali su raznoliki politi\u010dki stavovi i pogledi na onda\u0161nja zbivanja. I ne radi se o tome da mi sada odlu\u010dujemo koji su navodno bili ispravni. Ve\u0107 samo o tome da je povijest bila puno otvorenija nego \u0161to se misli i da ne postoji ama ba\u0161 nikakva podloga za demonizaciju \u010ditave zajednice koja obilje\u017eava hrvatsku politi\u010dku scenu posljednjih 30 godina.<\/p>\n\n\n\n
I dok je pristup Plenkovi\u0107a i Vlade “srpskom pitanju” bio mahom pozdravljen u medijskim komentarima, hrvanje s koronavirusom mu nije donijelo gotovo pa ni\u0161ta dobro. Iako je postojao konsenzus oko uspje\u0161ne reakcije Vlade i famoznog Sto\u017eera pri samoj pojavi virusa i “hendlanja” situacije tijekom prolje\u0107a, preko ljeta je potpuno ispario. Sna\u017ean rast broja zara\u017eenih u kolovozu i poslovni\u010dno nespretne reakcije Sto\u017eera u\u010dinili su svoje. Oni su se branili jednostavnim trade off<\/em>-om: otvorili smo ekonomiju zbog turisti\u010dke sezone i rast zara\u017eenih je bio o\u010dekivan. Drugim rije\u010dima, morali smo riskirati.<\/p>\n\n\n\n Ta je perspektiva fundamentalno to\u010dna, no postoje \u010ditavi kontinenti izme\u0111u lockdowna<\/em> i potpunog otvaranja ekonomije i dr\u017eave. \u010cemu svjedo\u010de i povremene izjave “sto\u017eera\u0161a” da se ba\u0161 nisu nadali ovolikim brojkama. Legitimitet su prili\u010dno izgubili i \u0161utnjom o masovnim crkvenim doga\u0111anjima \u0161to je kriti\u010darima samo poslu\u017eilo za prokazivanje politi\u010dke obojenosti Sto\u017eera. No, samim kriti\u010darima je tako\u0111er nedostajala po\u017eeljna razina uvjerljivosti i konzistentnosti. Isti oni koji su Sto\u017eer optu\u017eivali za totalitarizam i neustavno djelovanje danas ih optu\u017euju za non\u0161alantnost. \u010cak i uva\u017eeni stru\u010dnjaci koji svakodnevno u medijima komentiraju situaciju ne stoje ba\u0161 najbolje po pitanju konzistentnosti. I sve je to u neku ruku normalno jer se radi o novom virusu i znanstvena saznanja se mijenjaju iz dana u dan. I normalno je da postoji odre\u0111ena politi\u010dka dimenzija u odlukama kad posrijedi nije potpuni lockdown<\/em>. Ali bolno nedostaje figura ili vi\u0161e njih, bilo u Sto\u017eeru bilo me\u0111u kriti\u010darima, koja \u0107e uklju\u010divati tu dinamiku u razmatranje situacije i nuditi ljudima uvjerljive odgovore. Jer ovako \u0107emo ostati na tri politi\u010dke opcije od kojih nijedna nije dobra: politi\u010dki obojeni Sto\u017eer, histeri\u010dni liberali koji ska\u010du na sve i sva\u0161ta te WhatsApp grupe u kojima se pi\u0161e “Istina”.<\/p>\n\n\n\n A spomenuti liberali su u kolovo\u0161kom periodu diskusija o virusu i njegovu \u0161irenju Dalmatincima pristupili sli\u010dno kao \u0161to omra\u017eeni im desni\u010dari pristupaju Srbima. Visok broj zara\u017eenih u Splitsko-dalmatinskoj \u017eupaniji vrlo je brzo aktivirao sve \u0161ovinisti\u010dke predrasude. Valja napomenuti da im nisu bili skloni samo liberalni kriti\u010dari sto\u017eera, bilo oni “slu\u017ebeni” u medijima bilo pje\u0161adija na dru\u0161tvenim mre\u017eama. I sam Krunoslav Capak iz Sto\u017eera je situaciju u najve\u0107oj \u017eupaniji nastojao objasniti mentalitetom i opu\u0161teno\u0161\u0107u ljudi u mediteranskim krajevima. Pored teorije mentaliteta, itekako prisutna je bila i perspektiva kulturne degradacije. Tamo ionako uglavnom \u017eive zatucani glasa\u010di HDZ-a, Split je grad slu\u010daj s usta\u0161kim grafitima, oni su naprosto kulturno nepopravljivi i otud veliki broj slu\u010dajeva.<\/p>\n\n\n\n Naravno, dodatnu podlogu cijeloj pri\u010di dao je i slu\u010daj stara\u010dkog doma u Splitu ovog prolje\u0107a. I tad su pristizala sli\u010dna obja\u0161njenja i uvrede. Me\u0111utim, rijetko tko je poku\u0161ao stvari objasniti iz perspektive politi\u010dke povijesti i ekonomskih odnosa. Najefektnije je to u\u010dinio Jurica Pavi\u010di\u0107 koji je uvjerljivo objasnio<\/a> modus politi\u010dkog vladanja u \u017eupaniji i kako je do njega do\u0161lo i za\u0161to je on “podatan” za propuste u pandemijskoj situaciji. Kao \u0161to danas rijetko tko isti\u010de da je posrijedi najmnogoljudnija \u017eupanija nakon Grada Zagreba, da su u\u0161le stotine tisu\u0107a turista, da je cijelo vrijeme bila otvorena granica s Bosnom i Hercegovinom za one koji posjeduju hrvatsku putovnicu i da Sto\u017eer naprosto nije zabranio rad no\u0107nim klubovima koji su zna\u010dajniji dio turisti\u010dke ponude u ovoj \u017eupaniji nego u drugim jadranskim \u017eupanijama. Najlak\u0161e je bilo posegnuti za kulturnim stereotipima kao da se virus pona\u0161a po sukladno njima.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 bi mo\u017eda i lako bilo da stereotipi postoje samo u kulturi. Me\u0111utim, nismo ih li\u0161eni niti u ekonomiji. Nekidan je odjeknula vijest o padu BDP-a za 15% u drugom kvartalu koja je mahom bila do\u010dekana kao gora vijest od one koju smo o\u010dekivali nakon napisanog testa u srednjoj \u0161koli. I dok su se ekonomski analiti\u010dari malo razilazili u procjeni je li bolje da je odmah bio jak pad ili ne, nije ba\u0161 bilo previ\u0161e razlike u recepturama za izlazak iz krize. Naravno, reforme. A reforme zna\u010de samo jedno: smanjivanje poreza. Kako \u0107e se zakrpati prora\u010dunske rupe ako se smanje porezi? O tome nitko ne govori. Ili misli da \u0107e se micanjem politi\u010dkih kadrova iz ministarstava, agencija i op\u0107ina toliko osloboditi rashodovna strana prora\u010duna da mo\u017eemo \u0161to ho\u0107emo.<\/p>\n\n\n\nDalmatinci<\/h2>\n\n\n\n
Porezi<\/h2>\n\n\n\n